WikiSysop: bnz

2022-03-24T04:36:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 04:36
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pridjevi'''-->'''~~<big>Pridjevi</big>''' su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice. Oni su u mnogim jezicima riječi koje mijenjaju [[imenice]], obično ih opisujući ili specificirajući, ali nisu univerzalna vrsta riječi, jer nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, [[kineski jezik]] nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su [[stativni glagol]]i.		<big>Pridjevi</big>''' su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice. Oni su u mnogim jezicima riječi koje mijenjaju [[imenice]], obično ih opisujući ili specificirajući, ali nisu univerzalna vrsta riječi, jer nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, [[kineski jezik]] nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su [[stativni glagol]]i.

	U nekim se jezicima [[particip]]i koriste kao pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice, imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice (npr. [[engleski jezik\|eng.]] ''ice'' u ''ice cream''; [[hrvatski jezik\|hrv.]] ''radio'' u ''radioaparat''). <!-- argh, radio je vezani leksicki morfem! -->		U nekim se jezicima [[particip]]i koriste kao pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice, imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice (npr. [[engleski jezik\|eng.]] ''ice'' u ''ice cream''; [[hrvatski jezik\|hrv.]] ''radio'' u ''radioaparat''). <!-- argh, radio je vezani leksicki morfem! -->

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T06:13:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''<big>Pridjevi</big>''' su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice. Oni su u mnogim jezicima riječi koje mijenjaju [[imenice]], obično ih opisujući ili specificirajući, ali nisu univerzalna vrsta riječi, jer nemaju svi jezici pridjeve. Na primjer, [[kineski jezik]] nema pridjeve: sve riječi koje se prevode kao pridjevi zapravo su [[stativni glagol]]i.

U nekim se jezicima [[particip]]i koriste kao pridjevi. Imenice koje mijenjaju druge imenice ponekad se zovu modificirajuće imenice, imenice s pridjevskom službom, ili dio složene imenice (npr. [[engleski jezik|eng.]] ''ice'' u ''ice cream''; [[hrvatski jezik|hrv.]] ''radio'' u ''radioaparat''). 

U nekim jezicima, kao što je [[engleski jezik|engleski]], ne postoji dogovor oko pridjeva: neki svrstavaju engleske [[član]]ove (''a'', ''an'', ''the'') i posvojne oblike imenica (''Mary's'') u pridjeve, a neki ne. U [[hrvatski jezik|hrvatskom]] se riječi ''taj'', ''moj'', ''njegov'' svrstavaju u [[zamjenice]], a riječi ''Ivanov'' i ''Marijin'' u pridjeve, iako imaju vrlo sličnu funkciju, pa i gramatička svojstva (npr. promjenu po padežima).

== U hrvatskom jeziku ==

U hrvatskom su pridjevi promjenjiva vrsta riječi. Svaki se pridjev mijenja po:

* [[rod (gramatika)|rodu]] (tj. svaki pridjev ima posebne oblike u sva tri roda)
* [[broj (gramatika)|broju]]
* [[padež]]ima

Pridjevi imaju isti [[Rod (gramatika)|rod]], [[Broj (gramatika)|broj]] i [[padež]] kao imenica kojoj se predlažu.

Mnogi se pridjevi mijenjaju i po ''stupnjevima'', a postoji i promjena po ''određenosti''.

=== Podjela pridjeva ===

Pridjevi se dijele po značenju na:

* opisne ili kvalitativne (''kakvo je što'', npr. ''žut'', ''velik'')
* posvojne (''čije je što'', npr. ''očevo'', ''mačje'')
* gradivne (''od čega je što'', npr. ''zlatan'', ''drven'')

=== Pridjevsko-zamjenička (određena) promjena ===

Ova promjena pridjeva se koristi:

* ako je uz imenicu još i [[pokazne zamjenice|pokazna zamjenica]] (npr. ''taj'')
* u dijelu naziva (tj. ako se pridjev uvijek koristi uz imenicu u nekoj frazi)
* kod posvojnih pridjeva na -''ji'', -''ki'' (''gradski'', ''jutarnji'', ''vojnički''...)
* kod nekih pridjeva kao što su ''jarki, žarki''
* kod pridjeva koji završavaju na -ći (brijaći, šivaći, idući)
* kod pridjeva koji označavaju imenicu s obzirom na položaj i u prostoru i u vremenu (''mjesečni, tjedni, davni, noćni, sjeverni, južni, desni'')
* kod pridjeva na -dni, -eni, -ni (''radni, kućni, riječni, vodeni, kopneni, vjenčani'')
* kod posvojnih pridjeva na -ski, -ški, -ji, -nji, -šnji... (''kozji, večernji, unutrašnji, gradski, vojnički, mladićki, skijaški'')

{| class="wikitable"
! rowspan="2" colspan="2"| padež
! colspan="5"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] / [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
! rowspan="2" | muški<br>rod
! živo
| ''pusti'' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pustim''
| ''pusti''
|rowspan="4"| ''pustih''
|rowspan="4"| ''pustim''(''a'') || ''puste''
|-
! neživo
| ''pusti'' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pusti'' || ''pustim''
| ''pusti''
| ''puste''
|-
! colspan="2"|srednji rod
| ''pust'''o''''' || ''pust'''o'''g''(''a'') || ''pust'''o'''m''(''u'',''e'') || ''pust'''o''''' || ''pustim''
| ''pusta'' || ''pusta''
|-
! colspan="2"|ženski rod
| ''pusta'' || ''puste'' || ''pustoj'' || ''pustu'' || ''pustom''
| ''puste'' || ''puste''
|}

U zagradama su označeni [[navezak|navesci]] o čijoj upotrebi uglavnom odlučuju stilski razlozi.

Osnove koje završavaju na palatal (npr. ''tuđ'') u nekim padežima umjesto ''o'' (podebljano u tablici gore) imaju ''e'' (DAT ''tuđ'''e'''m''), i ne mogu imati naveske na -''e''.

=== Imenička (neodređena) promjena ===

Ova promjena pridjeva se koristi:

* kada su pridjevi dio imenskog predikata
* kod posvojnih pridjeva na -''ov'', -''ev'', -''in'', ''-jev'', ''-ljev'' (''stričev'', ''svekrvin'', ''Ivanov'', ''Garibaldijev'', ''Jakovljev''...)

{| class="wikitable"
! rowspan="2" colspan="2"| padež
! colspan="5"| jednina
! colspan="4"| množina
|-
! [[nominativ|NOM]] / [[vokativ|VOK]] !! [[genitiv|GEN]] !! [[dativ|DAT]] / [[lokativ|LOK]] !! [[akuzativ|AKU]] !! [[instrumental|INS]] !! NOM / VOK !! GEN !! DAT / LOK / INS !! AKU
|-
! rowspan="2" | muški<br>rod
! živo
| ''pust'' || ''pusta'' || ''pustu'' || ''pusta'' || ''pustim''
| ''pusti''
|rowspan="4"| ''pustih''
|rowspan="4"| ''pustim''(''a'') || ''puste''
|-
! neživo
| ''pust'' || ''pusta'' || ''pustu'' || ''pust'' || ''pustim''
| ''pusti''
| ''puste''
|-
! colspan="2"|srednji rod
| ''pusto'' || ''pusta'' || ''pustu'' || = '''NOM''' || ''pustim''
| ''pusta'' || ''pusta''
|-
! colspan="2"|ženski rod
| ''pusta'' || ''puste'' || ''pustoj'' || ''pustu'' || ''pustom''
| ''puste'' || ''puste''
|}

U govornom se jeziku neodređeni oblici upotrebljavaju rjeđe od određenih, osim u nominativu.

=== Stupnjevi pridjeva ===

U hrvatskom postoje tri ''stupnja'' opisnih pridjeva:

* '''pozitiv''', kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. ''Ivana je brza''.
* '''komparativ''', kojim se iskazuje relativno svojstvo npr. ''Ivana je brža (od Marije, ali je ipak spora)''
* '''superlativ''', kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima nešto uspoređujemo, npr. ''Ivana je najbrža''.

Pozitiv je oblik koji je "uobičajen", nalazi se u rječnicima i najčešće se upotrebljava.

Komparativ se tvori od pozitiva na sljedeće načine:

* dodavanjem -''(i)ji'', pri čemu može doći do glasovnih promjena, i uz moguće otpadanje sufiksa: ''crven'': ''crveniji''; ''ukusan'' : ''ukusniji''; ''dubok'' : ''dublji'' (< ''dub-ji'') ...
* dodavanjem ''-ši'', samo kod sljedećih pridjeva: ''mek'' : ''mekši'', ''lijep'' : ''ljepši'', ''lak'' : ''lakši'' ...
* od druge osnove (tj. suplativno): ''dobar'' : ''bolji''; ''zao'' : ''gori''; ''velik'' : ''veći''; ''malen'' : ''manji'' ...

Ispred ovih sufiksa nestaje nepostojano ''a'' (''ukusan'' : ''ukusn-iji'').

Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa ''naj''- na komparativ: ''veći'' : ''najveći''.

Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva) - ne postoji *''Ivanoviji'' u značenju "više Ivanov". Ako je potrebno izraziti stupnjevanje, koristi se spomenuta konstrukcija s prilogom ''više'' (koji je u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ ''najviše'').

== Literatura ==
* [[Stjepko Težak]], [[Stjepan Babić]], Gramatika hrvatskoga jezika, priručnik za osnovno jezično obrazovanje, Zagreb, Školska knjiga, 1994., {{ISBN|953-0-40008-X}}

{{Riječ}}

[[Kategorija:Vrste riječi]]

Pridjevi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica