Prava svilenica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:54:22Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:54
Redak 59:		Redak 59:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commonscat = Asclepias syriaca~~
	~~\|wikivrste = Asclepias syriaca~~
	}}

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:52:17Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:52
Redak 30:		Redak 30:

	== Ekologija ==		== Ekologija ==
	Mnoge vrste [[Kukci\|insekata]] posjećuju cvjetove ''A. syriaca'', a neke vrste ih oprašuju, uključujući ''Apis mellifera'' ([[medonosna pčela]]) i ''Bombus'' spp. ([[bumbari]]). <ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> <ref name="jimlovett">{{~~Citiranje web~~\|url=http://www.monarchwatch.org/index.html\|title=Monarch Watch\|author=Jim Lovett \|work=monarchwatch.org\|accessdate=September 27, 2015}}</ref> U srednjoatlantskoj regiji SAD-a, unesena ''A. mellifera'' bila je najučinkovitiji i najvažniji [[Oprašivanje\|oprašivač]] danju, kako u pogledu odnošenja peludi tako i donošenja peludi. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=Howard\|first=Aaron F.\|title=Self-pollination rate and floral-display size in Asclepias syriaca (Common Milkweed) with regard to floral-visitor taxa\|year=2014\|journal=BMC Evolutionary Biology\|volume=14\|pages=144}}</ref> Međutim, uzimajući u obzir vrlo nisku učestalost samooplodnje vrste ''A. syriaca'', ''A. mellifera'' nije najvažniji oprašivač zbog načina posjete cvjetova koji općenito rezultira visokom stopom samooprašivanja u usporedbi s ''Bombus'' spp. Uz to, stopa samooprašivanja značajno raste s većim brojem cvjetova po cvatu kod ''A. mellifera'' nego prilikom oprašivanja od strane [[Autohtone vrste\|autohtonih]] (zavičajnih) vrsta ''Bombus'' spp.		Mnoge vrste [[Kukci\|insekata]] posjećuju cvjetove ''A. syriaca'', a neke vrste ih oprašuju, uključujući ''Apis mellifera'' ([[medonosna pčela]]) i ''Bombus'' spp. ([[bumbari]]). <ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> <ref name="jimlovett">{{citiranje weba\|url=http://www.monarchwatch.org/index.html\|title=Monarch Watch\|author=Jim Lovett \|work=monarchwatch.org\|accessdate=September 27, 2015}}</ref> U srednjoatlantskoj regiji SAD-a, unesena ''A. mellifera'' bila je najučinkovitiji i najvažniji [[Oprašivanje\|oprašivač]] danju, kako u pogledu odnošenja peludi tako i donošenja peludi. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=Howard\|first=Aaron F.\|title=Self-pollination rate and floral-display size in Asclepias syriaca (Common Milkweed) with regard to floral-visitor taxa\|year=2014\|journal=BMC Evolutionary Biology\|volume=14\|pages=144}}</ref> Međutim, uzimajući u obzir vrlo nisku učestalost samooplodnje vrste ''A. syriaca'', ''A. mellifera'' nije najvažniji oprašivač zbog načina posjete cvjetova koji općenito rezultira visokom stopom samooprašivanja u usporedbi s ''Bombus'' spp. Uz to, stopa samooprašivanja značajno raste s većim brojem cvjetova po cvatu kod ''A. mellifera'' nego prilikom oprašivanja od strane [[Autohtone vrste\|autohtonih]] (zavičajnih) vrsta ''Bombus'' spp.

	Velik broj kukaca hrani se ciganskim perjem (''[[:en:Tetraopes_tetrophthalmus\|Tetraopes tetrophtalmus]];'' ''Oncopeltus fasciatus;'' ''Lygaeus kalmii;'' ''Aphis nerii;'' ''Labidomera clivicollis;'' ''Rhyssomatus lineaticollis;'' ''Euchaetes egle''; [[Monarh (leptir)\|leptir monarh]] ''Danaus plexippus'' ). Ličinke [[Monarh (leptir)\|monarha]] konzumiraju samo cigansko perje i [[populacija]] monarha može opadati kada se cigansko perje ukloni [[Herbicidi\|herbicidima]]. <ref name="Oberhauser">{{~~Citiranje web~~\|author1=Oberhauser, Karen S. \|authorlink1=Karen Oberhauser \|author2=Pleasants, John M. \|title=Milkweed loss in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population \|url=http://www.mlmp.org/results/findings/pleasants_and_oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|publisher=Insect Conservation and Diversity \|accessdate=7 November 2014 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904235825/http://www.mlmp.org/Results/Findings/Pleasants_and_Oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|archivedate=4 September 2014 }}</ref>		Velik broj kukaca hrani se ciganskim perjem (''[[:en:Tetraopes_tetrophthalmus\|Tetraopes tetrophtalmus]];'' ''Oncopeltus fasciatus;'' ''Lygaeus kalmii;'' ''Aphis nerii;'' ''Labidomera clivicollis;'' ''Rhyssomatus lineaticollis;'' ''Euchaetes egle''; [[Monarh (leptir)\|leptir monarh]] ''Danaus plexippus'' ). Ličinke [[Monarh (leptir)\|monarha]] konzumiraju samo cigansko perje i [[populacija]] monarha može opadati kada se cigansko perje ukloni [[Herbicidi\|herbicidima]]. <ref name="Oberhauser">{{citiranje weba\|author1=Oberhauser, Karen S. \|authorlink1=Karen Oberhauser \|author2=Pleasants, John M. \|title=Milkweed loss in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population \|url=http://www.mlmp.org/results/findings/pleasants_and_oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|publisher=Insect Conservation and Diversity \|accessdate=7 November 2014 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904235825/http://www.mlmp.org/Results/Findings/Pleasants_and_Oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|archivedate=4 September 2014 }}</ref>

	[[Krčenje šume\|Krčenje šuma]] uslijed ljudskog naseljavanja moglo je proširiti areal i gustoću obične ciganskog perja. Ova biljka može postati invazivna; naturalizirana je u nekoliko područja izvan svog matičnog područja, uključujući [[Oregon]] i dijelove [[Europa\|Europe]] . Ipak, u posljednja tri desetljeća uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama populacija običnog ciganskog perja se drastično smanjila zbog čimbenika kao što su povećani gubitak staništa uslijed razvoja, održavanja rubova cesta košenjem i upotreba herbicida. Posljedično, ovo je u SAD-u značajno doprinijelo padu broja leptira monarha od 90% od [[1990.]] godine, jer cigansko perje više nije moglo rasti među redovima u nasadima kukuruza i [[Soja\|soje]]. <ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2948035/Monarch-butterfly-population-90-cent-1990-milkweed-plant-habitat-destroyed-herbicides.html\|title=Monarch butterfly population down 90 per cent from 1990\|work=Mail Online\|accessdate=2017-07-07}}</ref>		[[Krčenje šume\|Krčenje šuma]] uslijed ljudskog naseljavanja moglo je proširiti areal i gustoću obične ciganskog perja. Ova biljka može postati invazivna; naturalizirana je u nekoliko područja izvan svog matičnog područja, uključujući [[Oregon]] i dijelove [[Europa\|Europe]] . Ipak, u posljednja tri desetljeća uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama populacija običnog ciganskog perja se drastično smanjila zbog čimbenika kao što su povećani gubitak staništa uslijed razvoja, održavanja rubova cesta košenjem i upotreba herbicida. Posljedično, ovo je u SAD-u značajno doprinijelo padu broja leptira monarha od 90% od [[1990.]] godine, jer cigansko perje više nije moglo rasti među redovima u nasadima kukuruza i [[Soja\|soje]]. <ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2948035/Monarch-butterfly-population-90-cent-1990-milkweed-plant-habitat-destroyed-herbicides.html\|title=Monarch butterfly population down 90 per cent from 1990\|work=Mail Online\|accessdate=2017-07-07}}</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:49:22Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:49
Redak 41:		Redak 41:
	Zabrinutost zbog gorčine i toksičnosti ciganskog perja može se pratiti od knjige Euella Gibbonsa, „Stalking the Wild Asparagus''“'' (1962.). Smatra se da je Gibbons slučajno koristio drugu sličnu biljku (''[[Kanadska konoplja\|Apocynum cannabinum]]''), koja je otrovna. Osmislio je metodu za uklanjanje gorčine i otrovnosti uranjanjem mladih izdanaka u kipuću vodu (ne hladnu) i kuhanjem jednu minutu, ponavljajući postupak najmanje tri puta kako bi biljka bila sigurna za jelo. Gibbonsova metoda kopirana je iz knjige u knjigu, dominirajući literaturom o jestivim biljkama četrdeset godina. Većina modernih sakupljača samoniklog jestivog bilja smatra da je veza gorčine i otrovnosti mit. Biljke nisu gorke kada se probaju u sirovom stanju, a mogu se kuhati poput [[šparoga]], bez posebne obrade. <ref>{{Citiranje knjiga\|Author=Thayer, S.\|Title=The Forager's Harvest\|Publisher=Forager's Harvest\|Year=2006\|Pages=290–305}}</ref>		Zabrinutost zbog gorčine i toksičnosti ciganskog perja može se pratiti od knjige Euella Gibbonsa, „Stalking the Wild Asparagus''“'' (1962.). Smatra se da je Gibbons slučajno koristio drugu sličnu biljku (''[[Kanadska konoplja\|Apocynum cannabinum]]''), koja je otrovna. Osmislio je metodu za uklanjanje gorčine i otrovnosti uranjanjem mladih izdanaka u kipuću vodu (ne hladnu) i kuhanjem jednu minutu, ponavljajući postupak najmanje tri puta kako bi biljka bila sigurna za jelo. Gibbonsova metoda kopirana je iz knjige u knjigu, dominirajući literaturom o jestivim biljkama četrdeset godina. Većina modernih sakupljača samoniklog jestivog bilja smatra da je veza gorčine i otrovnosti mit. Biljke nisu gorke kada se probaju u sirovom stanju, a mogu se kuhati poput [[šparoga]], bez posebne obrade. <ref>{{Citiranje knjiga\|Author=Thayer, S.\|Title=The Forager's Harvest\|Publisher=Forager's Harvest\|Year=2006\|Pages=290–305}}</ref>

	Učinjeni su neuspjeli pokušaji iskorištavanja proizvodnje gume (iz lateksa) i vlakana (iz nitastih dlaka na sjemenkama) u [[Industrija\|industriji]]. Nitaste dlake sjemenki korištene su kao pozadina za preparirane [[Leptiri\|leptire]] i druge kukce. Komprimirane nitatste dlake imaju prekrasan sjaj poput [[Svila\|svile]]. Biljku se također istraživalo za komercijalnu upotrebu svojih [[Floem\|floemskih]] vlakana (provodnih žila - unutarnja kora) koja su i jaka i mekana. Studije Ministarstva poljoprivrede SAD-a između [[1890-ih]] i [[1940-ih]] otkrile su da obično cigansko perje ima više potencijala za komercijalnu preradu ovog [[Tkivo\|tkiva]] od bilo koje druge autohtone biljke, s procijenjenim prinosima jednako visokim kao kod [[Industrijska konoplja\|konoplje]] i kvalitete jednake [[Pravi lan\|lanu]]. I floemska vlakna i dlake sjemenki koristili su sjevernoamerički [[Indijanci]] za konope i tekstil. Postoje primjeri komercijalnog uzgoja u svrhu korištenja pri izradi odjeće za zimu. <ref>{{~~Citiranje web~~ \|url=https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/quebec-milkweed-winter-coat-1.3804138 \|title=How a Quebec company used a weed to create a one-of-a-kind winter coat \|last1=Bernstein \|first1=Jaela \|date=2016-10-13 \|website=CBC News \|accessdate=2018-01-05}}</ref>		Učinjeni su neuspjeli pokušaji iskorištavanja proizvodnje gume (iz lateksa) i vlakana (iz nitastih dlaka na sjemenkama) u [[Industrija\|industriji]]. Nitaste dlake sjemenki korištene su kao pozadina za preparirane [[Leptiri\|leptire]] i druge kukce. Komprimirane nitatste dlake imaju prekrasan sjaj poput [[Svila\|svile]]. Biljku se također istraživalo za komercijalnu upotrebu svojih [[Floem\|floemskih]] vlakana (provodnih žila - unutarnja kora) koja su i jaka i mekana. Studije Ministarstva poljoprivrede SAD-a između [[1890-ih]] i [[1940-ih]] otkrile su da obično cigansko perje ima više potencijala za komercijalnu preradu ovog [[Tkivo\|tkiva]] od bilo koje druge autohtone biljke, s procijenjenim prinosima jednako visokim kao kod [[Industrijska konoplja\|konoplje]] i kvalitete jednake [[Pravi lan\|lanu]]. I floemska vlakna i dlake sjemenki koristili su sjevernoamerički [[Indijanci]] za konope i tekstil. Postoje primjeri komercijalnog uzgoja u svrhu korištenja pri izradi odjeće za zimu. <ref>{{citiranje weba\|url=https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/quebec-milkweed-winter-coat-1.3804138 \|title=How a Quebec company used a weed to create a one-of-a-kind winter coat \|last1=Bernstein \|first1=Jaela \|date=2016-10-13 \|website=CBC News \|accessdate=2018-01-05}}</ref>

	== Galerija ==		== Galerija ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-02T00:05:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:05
Redak 30:		Redak 30:

	== Ekologija ==		== Ekologija ==
	Mnoge vrste [[Kukci\|insekata]] posjećuju cvjetove ''A. syriaca'', a neke vrste ih oprašuju, uključujući ''Apis mellifera'' ([[medonosna pčela]]) i ''Bombus'' spp. ([[bumbari]]). <ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> <ref name="jimlovett">{{~~cite~~ web\|url=http://www.monarchwatch.org/index.html\|title=Monarch Watch\|author=Jim Lovett \|work=monarchwatch.org\|accessdate=September 27, 2015}}</ref> U srednjoatlantskoj regiji SAD-a, unesena ''A. mellifera'' bila je najučinkovitiji i najvažniji [[Oprašivanje\|oprašivač]] danju, kako u pogledu odnošenja peludi tako i donošenja peludi. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=Howard\|first=Aaron F.\|title=Self-pollination rate and floral-display size in Asclepias syriaca (Common Milkweed) with regard to floral-visitor taxa\|year=2014\|journal=BMC Evolutionary Biology\|volume=14\|pages=144}}</ref> Međutim, uzimajući u obzir vrlo nisku učestalost samooplodnje vrste ''A. syriaca'', ''A. mellifera'' nije najvažniji oprašivač zbog načina posjete cvjetova koji općenito rezultira visokom stopom samooprašivanja u usporedbi s ''Bombus'' spp. Uz to, stopa samooprašivanja značajno raste s većim brojem cvjetova po cvatu kod ''A. mellifera'' nego prilikom oprašivanja od strane [[Autohtone vrste\|autohtonih]] (zavičajnih) vrsta ''Bombus'' spp.		Mnoge vrste [[Kukci\|insekata]] posjećuju cvjetove ''A. syriaca'', a neke vrste ih oprašuju, uključujući ''Apis mellifera'' ([[medonosna pčela]]) i ''Bombus'' spp. ([[bumbari]]). <ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> <ref name="jimlovett">{{Citiranje web\|url=http://www.monarchwatch.org/index.html\|title=Monarch Watch\|author=Jim Lovett \|work=monarchwatch.org\|accessdate=September 27, 2015}}</ref> U srednjoatlantskoj regiji SAD-a, unesena ''A. mellifera'' bila je najučinkovitiji i najvažniji [[Oprašivanje\|oprašivač]] danju, kako u pogledu odnošenja peludi tako i donošenja peludi. <ref>{{Citiranje časopisa\|author=Howard\|first=Aaron F.\|title=Self-pollination rate and floral-display size in Asclepias syriaca (Common Milkweed) with regard to floral-visitor taxa\|year=2014\|journal=BMC Evolutionary Biology\|volume=14\|pages=144}}</ref> Međutim, uzimajući u obzir vrlo nisku učestalost samooplodnje vrste ''A. syriaca'', ''A. mellifera'' nije najvažniji oprašivač zbog načina posjete cvjetova koji općenito rezultira visokom stopom samooprašivanja u usporedbi s ''Bombus'' spp. Uz to, stopa samooprašivanja značajno raste s većim brojem cvjetova po cvatu kod ''A. mellifera'' nego prilikom oprašivanja od strane [[Autohtone vrste\|autohtonih]] (zavičajnih) vrsta ''Bombus'' spp.

	Velik broj kukaca hrani se ciganskim perjem (''[[:en:Tetraopes_tetrophthalmus\|Tetraopes tetrophtalmus]];'' ''Oncopeltus fasciatus;'' ''Lygaeus kalmii;'' ''Aphis nerii;'' ''Labidomera clivicollis;'' ''Rhyssomatus lineaticollis;'' ''Euchaetes egle''; [[Monarh (leptir)\|leptir monarh]] ''Danaus plexippus'' ). Ličinke [[Monarh (leptir)\|monarha]] konzumiraju samo cigansko perje i [[populacija]] monarha može opadati kada se cigansko perje ukloni [[Herbicidi\|herbicidima]]. <ref name="Oberhauser">{{~~cite~~ web\|author1=Oberhauser, Karen S. \|authorlink1=Karen Oberhauser \|author2=Pleasants, John M. \|title=Milkweed loss in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population \|url=http://www.mlmp.org/results/findings/pleasants_and_oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|publisher=Insect Conservation and Diversity \|accessdate=7 November 2014 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904235825/http://www.mlmp.org/Results/Findings/Pleasants_and_Oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|archivedate=4 September 2014 }}</ref>		Velik broj kukaca hrani se ciganskim perjem (''[[:en:Tetraopes_tetrophthalmus\|Tetraopes tetrophtalmus]];'' ''Oncopeltus fasciatus;'' ''Lygaeus kalmii;'' ''Aphis nerii;'' ''Labidomera clivicollis;'' ''Rhyssomatus lineaticollis;'' ''Euchaetes egle''; [[Monarh (leptir)\|leptir monarh]] ''Danaus plexippus'' ). Ličinke [[Monarh (leptir)\|monarha]] konzumiraju samo cigansko perje i [[populacija]] monarha može opadati kada se cigansko perje ukloni [[Herbicidi\|herbicidima]]. <ref name="Oberhauser">{{Citiranje web\|author1=Oberhauser, Karen S. \|authorlink1=Karen Oberhauser \|author2=Pleasants, John M. \|title=Milkweed loss in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population \|url=http://www.mlmp.org/results/findings/pleasants_and_oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|publisher=Insect Conservation and Diversity \|accessdate=7 November 2014 \|url-status=dead \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904235825/http://www.mlmp.org/Results/Findings/Pleasants_and_Oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf \|archivedate=4 September 2014 }}</ref>

	[[Krčenje šume\|Krčenje šuma]] uslijed ljudskog naseljavanja moglo je proširiti areal i gustoću obične ciganskog perja. Ova biljka može postati invazivna; naturalizirana je u nekoliko područja izvan svog matičnog područja, uključujući [[Oregon]] i dijelove [[Europa\|Europe]] . Ipak, u posljednja tri desetljeća uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama populacija običnog ciganskog perja se drastično smanjila zbog čimbenika kao što su povećani gubitak staništa uslijed razvoja, održavanja rubova cesta košenjem i upotreba herbicida. Posljedično, ovo je u SAD-u značajno doprinijelo padu broja leptira monarha od 90% od [[1990.]] godine, jer cigansko perje više nije moglo rasti među redovima u nasadima kukuruza i [[Soja\|soje]]. <ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2948035/Monarch-butterfly-population-90-cent-1990-milkweed-plant-habitat-destroyed-herbicides.html\|title=Monarch butterfly population down 90 per cent from 1990\|work=Mail Online\|accessdate=2017-07-07}}</ref>		[[Krčenje šume\|Krčenje šuma]] uslijed ljudskog naseljavanja moglo je proširiti areal i gustoću obične ciganskog perja. Ova biljka može postati invazivna; naturalizirana je u nekoliko područja izvan svog matičnog područja, uključujući [[Oregon]] i dijelove [[Europa\|Europe]] . Ipak, u posljednja tri desetljeća uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama populacija običnog ciganskog perja se drastično smanjila zbog čimbenika kao što su povećani gubitak staništa uslijed razvoja, održavanja rubova cesta košenjem i upotreba herbicida. Posljedično, ovo je u SAD-u značajno doprinijelo padu broja leptira monarha od 90% od [[1990.]] godine, jer cigansko perje više nije moglo rasti među redovima u nasadima kukuruza i [[Soja\|soje]]. <ref>{{Citiranje novina\|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2948035/Monarch-butterfly-population-90-cent-1990-milkweed-plant-habitat-destroyed-herbicides.html\|title=Monarch butterfly population down 90 per cent from 1990\|work=Mail Online\|accessdate=2017-07-07}}</ref>
Redak 41:		Redak 41:
	Zabrinutost zbog gorčine i toksičnosti ciganskog perja može se pratiti od knjige Euella Gibbonsa, „Stalking the Wild Asparagus''“'' (1962.). Smatra se da je Gibbons slučajno koristio drugu sličnu biljku (''[[Kanadska konoplja\|Apocynum cannabinum]]''), koja je otrovna. Osmislio je metodu za uklanjanje gorčine i otrovnosti uranjanjem mladih izdanaka u kipuću vodu (ne hladnu) i kuhanjem jednu minutu, ponavljajući postupak najmanje tri puta kako bi biljka bila sigurna za jelo. Gibbonsova metoda kopirana je iz knjige u knjigu, dominirajući literaturom o jestivim biljkama četrdeset godina. Većina modernih sakupljača samoniklog jestivog bilja smatra da je veza gorčine i otrovnosti mit. Biljke nisu gorke kada se probaju u sirovom stanju, a mogu se kuhati poput [[šparoga]], bez posebne obrade. <ref>{{Citiranje knjiga\|Author=Thayer, S.\|Title=The Forager's Harvest\|Publisher=Forager's Harvest\|Year=2006\|Pages=290–305}}</ref>		Zabrinutost zbog gorčine i toksičnosti ciganskog perja može se pratiti od knjige Euella Gibbonsa, „Stalking the Wild Asparagus''“'' (1962.). Smatra se da je Gibbons slučajno koristio drugu sličnu biljku (''[[Kanadska konoplja\|Apocynum cannabinum]]''), koja je otrovna. Osmislio je metodu za uklanjanje gorčine i otrovnosti uranjanjem mladih izdanaka u kipuću vodu (ne hladnu) i kuhanjem jednu minutu, ponavljajući postupak najmanje tri puta kako bi biljka bila sigurna za jelo. Gibbonsova metoda kopirana je iz knjige u knjigu, dominirajući literaturom o jestivim biljkama četrdeset godina. Većina modernih sakupljača samoniklog jestivog bilja smatra da je veza gorčine i otrovnosti mit. Biljke nisu gorke kada se probaju u sirovom stanju, a mogu se kuhati poput [[šparoga]], bez posebne obrade. <ref>{{Citiranje knjiga\|Author=Thayer, S.\|Title=The Forager's Harvest\|Publisher=Forager's Harvest\|Year=2006\|Pages=290–305}}</ref>

	Učinjeni su neuspjeli pokušaji iskorištavanja proizvodnje gume (iz lateksa) i vlakana (iz nitastih dlaka na sjemenkama) u [[Industrija\|industriji]]. Nitaste dlake sjemenki korištene su kao pozadina za preparirane [[Leptiri\|leptire]] i druge kukce. Komprimirane nitatste dlake imaju prekrasan sjaj poput [[Svila\|svile]]. Biljku se također istraživalo za komercijalnu upotrebu svojih [[Floem\|floemskih]] vlakana (provodnih žila - unutarnja kora) koja su i jaka i mekana. Studije Ministarstva poljoprivrede SAD-a između [[1890-ih]] i [[1940-ih]] otkrile su da obično cigansko perje ima više potencijala za komercijalnu preradu ovog [[Tkivo\|tkiva]] od bilo koje druge autohtone biljke, s procijenjenim prinosima jednako visokim kao kod [[Industrijska konoplja\|konoplje]] i kvalitete jednake [[Pravi lan\|lanu]]. I floemska vlakna i dlake sjemenki koristili su sjevernoamerički [[Indijanci]] za konope i tekstil. Postoje primjeri komercijalnog uzgoja u svrhu korištenja pri izradi odjeće za zimu. <ref>{{~~cite~~ web \|url=https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/quebec-milkweed-winter-coat-1.3804138 \|title=How a Quebec company used a weed to create a one-of-a-kind winter coat \|last1=Bernstein \|first1=Jaela \|date=2016-10-13 \|website=CBC News \|accessdate=2018-01-05}}</ref>		Učinjeni su neuspjeli pokušaji iskorištavanja proizvodnje gume (iz lateksa) i vlakana (iz nitastih dlaka na sjemenkama) u [[Industrija\|industriji]]. Nitaste dlake sjemenki korištene su kao pozadina za preparirane [[Leptiri\|leptire]] i druge kukce. Komprimirane nitatste dlake imaju prekrasan sjaj poput [[Svila\|svile]]. Biljku se također istraživalo za komercijalnu upotrebu svojih [[Floem\|floemskih]] vlakana (provodnih žila - unutarnja kora) koja su i jaka i mekana. Studije Ministarstva poljoprivrede SAD-a između [[1890-ih]] i [[1940-ih]] otkrile su da obično cigansko perje ima više potencijala za komercijalnu preradu ovog [[Tkivo\|tkiva]] od bilo koje druge autohtone biljke, s procijenjenim prinosima jednako visokim kao kod [[Industrijska konoplja\|konoplje]] i kvalitete jednake [[Pravi lan\|lanu]]. I floemska vlakna i dlake sjemenki koristili su sjevernoamerički [[Indijanci]] za konope i tekstil. Postoje primjeri komercijalnog uzgoja u svrhu korištenja pri izradi odjeće za zimu. <ref>{{Citiranje web \|url=https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/quebec-milkweed-winter-coat-1.3804138 \|title=How a Quebec company used a weed to create a one-of-a-kind winter coat \|last1=Bernstein \|first1=Jaela \|date=2016-10-13 \|website=CBC News \|accessdate=2018-01-05}}</ref>

	== Galerija ==		== Galerija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-29T09:33:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja =lightgreen
| naziv =''Prava svilenica''
| slika = American Medicinal Plants-2-0743-134.png
| slika_širina = 200px
| slika_opis =''A. syriaca'', ilustracija
| status =
| regnum =[[Plantae]]
| divisio = [[Tracheophyta]]
| classis =[[Magnoliopsida]]
| ordo =[[Gentianales]]
| familia =[[Apocynaceae]]
| subfamilia =[[Asclepiadoideae]]
| tribus =[[Asclepiadeae]]
| subtribus =[[Asclepiadinae]]
| genus ='''''[[Asclepias]]'''''
| species =''A. syriaca''
| subspecies =
| dvoimeno =''Asclepias syriaca''
| dvoimeno_autorstvo =<small>L.</small>
| karta_raspon =
}}
'''''Prava svilenica''''' (pravo cigansko perje, [[Latinski jezik|lat.]] ''Asclepias syriaca''), vrsta [[cvjetnica]] poznata pod nazivom '''obična svilenica ili obično cigansko perje.''' Prema [https://hirc.botanic.hr/fcd bazi flore Hrvatske] to je jedina vrsta roda ''[[Cigansko perje|Asclepias]]'' [[Cigansko perje|u Hrvatskoj]]. Vrsta je porijeklom iz većeg dijela [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], istočno od [[Stjenjak|Stjenjaka]] (osim suhljih dijelova prerije) i južne [[Kanada|Kanade]]. Raste na pjeskovitim tlima i drugim vrstama tla na otvorenim/osunčanim područjima. Među prvim je sjevernoameričkim vrstama opisanim u djelu [[Jacques-Philippe Cornut|Jacques-Philippea Cornuta]] iz 1635. godine ''Canadensium Plantarum Historia'' . Cornut je vrstu opisao kao ''Apocynum majus syriacum rectum,'' te je [[Carl Linné|Linnaeus]] prilikom reklasifikacije i preimenovanja zadržao dio imena što može zbunjivati s obzirom da vrsta potječe iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a ne područja Bliskog istoka.

== Opis ==
Obično cigansko perje klonalna je višegodišnja [[Biljke|biljka]] koja može narasti i preko 2 m u visinu. Njeni izdanci rastu iz rizoma, a svi dijelovi biljke sadrže bijeli mliječni sok koji se izlučuje nakon oštećivanja dijela biljke. [[List|Listovi]] su jednostavni, široko jajoliko-lanceolatni; dužine do 25 cm i širine 12 cm; s izraženim crvenkastim glavnim žilama na listu i gustim kratkim bijelim dlakama s donje strane (pustenasto / baršunasto); kratkih peteljki i nasuprotnog rasporeda na [[Stabljika|stabljici]].

[[Cvijet|Cvjetovi]] su vrlo mirisni, s puno [[Nektar|nektara]], bojom variraju od bijelih (rijetko) preko ružičastih do ljubičastih; smještenih u štitaste cvatove koji mogu sadržavati od 10 do preko 100 cvjetova. <ref>Liede, S., and F. Weberling. 1995. Plant Systematics and Evolution. 197: 99–109.</ref> <ref>Lawrence, G. H. M. 1951. Taxonomy of Vascular Plants. Macmillan Company, New York, NY. 823 pp.</ref> Pojedinačni cvjetovi su veliki oko 1 cm u promjeru, građeni na bazi broja 5, te sadrže polinije. Sjemenke, s dugim bijelim svilenastim dlakama, javljaju se u velikim tobolcima. Slučajevi samooplodnje rijetki su.<ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> U tri istraživačke parcele, cvjetovi kojima je bila spriječena stranooplodnja imali su u prosjeku oko 11% plodova.

== Ekologija ==
Mnoge vrste [[Kukci|insekata]] posjećuju cvjetove ''A. syriaca'', a neke vrste ih oprašuju, uključujući ''Apis mellifera'' ([[medonosna pčela]]) i ''Bombus'' spp. ([[bumbari]]). <ref name="Sparrow, F. K. 1948">Sparrow, F. K., and N. L. Pearson. 1948. Pollen compatibility in Asclepias syriaca. Journal of Agricultural Research 77:187–199</ref> <ref name="jimlovett">{{cite web|url=http://www.monarchwatch.org/index.html|title=Monarch Watch|author=Jim Lovett |work=monarchwatch.org|accessdate=September 27, 2015}}</ref> U srednjoatlantskoj regiji SAD-a, unesena ''A. mellifera'' bila je najučinkovitiji i najvažniji [[Oprašivanje|oprašivač]] danju, kako u pogledu odnošenja peludi tako i donošenja peludi. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Howard|first=Aaron F.|title=Self-pollination rate and floral-display size in Asclepias syriaca (Common Milkweed) with regard to floral-visitor taxa|year=2014|journal=BMC Evolutionary Biology|volume=14|pages=144}}</ref> Međutim, uzimajući u obzir vrlo nisku učestalost samooplodnje vrste ''A. syriaca'', ''A. mellifera'' nije najvažniji oprašivač zbog načina posjete cvjetova koji općenito rezultira visokom stopom samooprašivanja u usporedbi s ''Bombus'' spp. Uz to, stopa samooprašivanja značajno raste s većim brojem cvjetova po cvatu kod ''A. mellifera'' nego prilikom oprašivanja od strane [[Autohtone vrste|autohtonih]] (zavičajnih) vrsta ''Bombus'' spp.

Velik broj kukaca hrani se ciganskim perjem (''[[:en:Tetraopes_tetrophthalmus|Tetraopes tetrophtalmus]];'' ''Oncopeltus fasciatus;'' ''Lygaeus kalmii;'' ''Aphis nerii;'' ''Labidomera clivicollis;'' ''Rhyssomatus lineaticollis;'' ''Euchaetes egle''; [[Monarh (leptir)|leptir monarh]] ''Danaus plexippus'' ). Ličinke [[Monarh (leptir)|monarha]] konzumiraju samo cigansko perje i [[populacija]] monarha može opadati kada se cigansko perje ukloni [[Herbicidi|herbicidima]]. <ref name="Oberhauser">{{cite web|author1=Oberhauser, Karen S. |authorlink1=Karen Oberhauser |author2=Pleasants, John M. |title=Milkweed loss in agricultural fields because of herbicide use: effect on the monarch butterfly population |url=http://www.mlmp.org/results/findings/pleasants_and_oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf |publisher=Insect Conservation and Diversity |accessdate=7 November 2014 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904235825/http://www.mlmp.org/Results/Findings/Pleasants_and_Oberhauser_2012_milkweed_loss_in_ag_fields.pdf |archivedate=4 September 2014 }}</ref>

[[Krčenje šume|Krčenje šuma]] uslijed ljudskog naseljavanja moglo je proširiti areal i gustoću obične ciganskog perja. Ova biljka može postati invazivna; naturalizirana je u nekoliko područja izvan svog matičnog područja, uključujući [[Oregon]] i dijelove [[Europa|Europe]] . Ipak, u posljednja tri desetljeća uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama populacija običnog ciganskog perja se drastično smanjila zbog čimbenika kao što su povećani gubitak staništa uslijed razvoja, održavanja rubova cesta košenjem i upotreba herbicida. Posljedično, ovo je u SAD-u značajno doprinijelo padu broja leptira monarha od 90% od [[1990.]] godine, jer cigansko perje više nije moglo rasti među redovima u nasadima kukuruza i [[Soja|soje]]. <ref>{{Citiranje novina|url=http://www.dailymail.co.uk/news/article-2948035/Monarch-butterfly-population-90-cent-1990-milkweed-plant-habitat-destroyed-herbicides.html|title=Monarch butterfly population down 90 per cent from 1990|work=Mail Online|accessdate=2017-07-07}}</ref>

== Iskorištavanje biljke ==
Lateks biljke sadrži velike količine [[Glikozidi|glikozida]], zbog čega su lišće i folikuli (često se nazivaju ''sjemenske mahune'', iako nisu botanički [[Mahunarke|mahune]]) otrovni za ovce i druge velike [[Sisavci|sisavce]], a potencijalno i za ljude (iako bi trebalo pojesti velike količine biljke koja nije jako ukusna). Mladi izbojci, mladi listovi, cvjetni pupoljci i nezreli plodovi jestivi su sirovi.

Zabrinutost zbog gorčine i toksičnosti ciganskog perja može se pratiti od knjige Euella Gibbonsa, „Stalking the Wild Asparagus''“'' (1962.). Smatra se da je Gibbons slučajno koristio drugu sličnu biljku (''[[Kanadska konoplja|Apocynum cannabinum]]''), koja je otrovna. Osmislio je metodu za uklanjanje gorčine i otrovnosti uranjanjem mladih izdanaka u kipuću vodu (ne hladnu) i kuhanjem jednu minutu, ponavljajući postupak najmanje tri puta kako bi biljka bila sigurna za jelo. Gibbonsova metoda kopirana je iz knjige u knjigu, dominirajući literaturom o jestivim biljkama četrdeset godina. Većina modernih sakupljača samoniklog jestivog bilja smatra da je veza gorčine i otrovnosti mit. Biljke nisu gorke kada se probaju u sirovom stanju, a mogu se kuhati poput [[šparoga]], bez posebne obrade. <ref>{{Citiranje knjiga|Author=Thayer, S.|Title=The Forager's Harvest|Publisher=Forager's Harvest|Year=2006|Pages=290–305}}</ref>

Učinjeni su neuspjeli pokušaji iskorištavanja proizvodnje gume (iz lateksa) i vlakana (iz nitastih dlaka na sjemenkama) u [[Industrija|industriji]]. Nitaste dlake sjemenki korištene su kao pozadina za preparirane [[Leptiri|leptire]] i druge kukce. Komprimirane nitatste dlake imaju prekrasan sjaj poput [[Svila|svile]]. Biljku se također istraživalo za komercijalnu upotrebu svojih [[Floem|floemskih]] vlakana (provodnih žila - unutarnja kora) koja su i jaka i mekana. Studije Ministarstva poljoprivrede SAD-a između [[1890-ih]] i [[1940-ih]] otkrile su da obično cigansko perje ima više potencijala za komercijalnu preradu ovog [[Tkivo|tkiva]] od bilo koje druge autohtone biljke, s procijenjenim prinosima jednako visokim kao kod [[Industrijska konoplja|konoplje]] i kvalitete jednake [[Pravi lan|lanu]]. I floemska vlakna i dlake sjemenki koristili su sjevernoamerički [[Indijanci]] za konope i tekstil. Postoje primjeri komercijalnog uzgoja u svrhu korištenja pri izradi odjeće za zimu. <ref>{{cite web |url=https://www.cbc.ca/news/canada/montreal/quebec-milkweed-winter-coat-1.3804138 |title=How a Quebec company used a weed to create a one-of-a-kind winter coat |last1=Bernstein |first1=Jaela |date=2016-10-13 |website=CBC News |accessdate=2018-01-05}}</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Common Milkweed Asclepias syriaca Unopened Flower Head 2223px.jpg|<nowiki> </nowiki>Pupoljci u umbelatnoj cymi
Common Milkweed (1035856056).jpg|<nowiki> </nowiki>Cvijeće
Asclepias syriaca 004.JPG|<nowiki> </nowiki>Folikul
Asclepias syriaca close up of the seed copy.jpg|<nowiki> </nowiki>Sjemenke koje izlaze iz folikula
Milkweedseeds.jpg|<nowiki> </nowiki>sjemenke
</gallery>

== Reference ==
* {{Citiranje knjiga|Author=Lamoureux, G.|Title=Plantes sauvages des villes et des champs|Publisher=Fleurbec/Éditeur officiel du Québec|Year=1978}}
* {{Citiranje knjiga|Author=Lamoureux, G.|Title=Plantes sauvages comestibles|Publisher=Fleurbec|Year=1981}}
* {{Citiranje knjiga|Author=Brother Marie-Victorin|Title=Flore Laurentienne|Publisher=Les Presses de l'Université de Montréal|Year=1975}}
* {{Citiranje knjiga|Author=Buchanan, R.|Title=A Weaver's Garden|Publisher=Interweave Press, Inc|Year=1987}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat = Asclepias syriaca
|wikivrste = Asclepias syriaca
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Svileničevke]]
[[Kategorija:Flora Kanade]]
[[Kategorija:Flora SAD-a]]

Prava svilenica - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|wikivrste(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|wikivrste(.)\=(.)↵}}' u ''