Prašuma - Povijest promjena

WikiSysop u (test) 08:59, 14. rujan 2022.

2022-09-14T08:59:18Z

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2022. u 08:59
Redak 57:		Redak 57:

	[http://www.sumari.hr/prosilva/ZakljucciMedjunarodnogZnanstvenogSkupa.pdf Sumari.hr] Zaključci međunarodnog znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj		[http://www.sumari.hr/prosilva/ZakljucciMedjunarodnogZnanstvenogSkupa.pdf Sumari.hr] Zaključci međunarodnog znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

			==Izvori==
			{{izvori}}

	[[Kategorija:Ekologija]]		[[Kategorija:Ekologija]]

WikiSysop u (test) 08:58, 14. rujan 2022.

2022-09-14T08:58:45Z

←Starija inačica		Inačica od 14. rujan 2022. u 08:58
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Prašuma'''-->~~[[Datoteka:Perucica.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Perućica]]]]		[[Datoteka:Perucica.jpg\|300px\|mini\|desno\|[[Perućica]]]]
	'''Prašuma''', što doslovno znači '' 'stara šuma' '', tip je vegetacije kojim se nazivaju one [[šuma\|šume]] koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.		'''Prašuma''', što doslovno znači '' 'stara šuma' '', tip je vegetacije kojim se nazivaju one [[šuma\|šume]] koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
	Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim		Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim
	obilježjima postaje slična pravoj prašumi.		obilježjima postaje slična pravoj prašumi.

			==Svojstva==

	U [[Europa\|Europi]] je prašuma stara oko 10 000 godina, što znači da se pojavljuje nakon [[ledeno doba\|ledenog doba]] koje je tu vladalo prije 15 000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta, osnovne su [[kišna šuma\|tropske kišne šume]] u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona). Imenom [[džungla]] u širem smislu označava se tropska kišna šuma a njezino ime dolazi iz [[sanskrt]]skog jangala (=pustara).		U [[Europa\|Europi]] je prašuma stara oko 10 000 godina, što znači da se pojavljuje nakon [[ledeno doba\|ledenog doba]] koje je tu vladalo prije 15 000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta, osnovne su [[kišna šuma\|tropske kišne šume]] u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona). Imenom [[džungla]] u širem smislu označava se tropska kišna šuma a njezino ime dolazi iz [[sanskrt]]skog jangala (=pustara).
Redak 8:		Redak 10:
	Na području bivše [[SFRJ\|Jugoslavije]] nalazi se znatan broj starih prašuma nastalih djelovanjem prirode. Bilo ih je 20, i to 3 u području [[BIH]]-a, „[[Janj]]“, „[[Lom]]“ i „[[Perućica]]“. U [[Slovenija\|Sloveniji]] 4, u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] 6 ([[Čorkova uvala]], [[Muški bunar]], [[Klepina duliba]]), u [[Srbija\|Srbiji]] 5, i po jedna u [[Crna Gora\|Crnoj Gori]] i [[Makedonija\|Makedoniji]].		Na području bivše [[SFRJ\|Jugoslavije]] nalazi se znatan broj starih prašuma nastalih djelovanjem prirode. Bilo ih je 20, i to 3 u području [[BIH]]-a, „[[Janj]]“, „[[Lom]]“ i „[[Perućica]]“. U [[Slovenija\|Sloveniji]] 4, u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] 6 ([[Čorkova uvala]], [[Muški bunar]], [[Klepina duliba]]), u [[Srbija\|Srbiji]] 5, i po jedna u [[Crna Gora\|Crnoj Gori]] i [[Makedonija\|Makedoniji]].

	~~'''~~Degradacija šuma~~'''~~		==Degradacija šuma==
	Utjecaj civiliziranog čovjeka na prašumu dovodi do njezinih degradacija i konačnih nestanaka, te pojave mladih ili umjetnih šuma, nastalih pošumljavanjem.		Utjecaj civiliziranog čovjeka na prašumu dovodi do njezinih degradacija i konačnih nestanaka, te pojave mladih ili umjetnih šuma, nastalih pošumljavanjem.
	Na području Hrvatske degradacija šuma javila se u nekoliko oblika:		Na području Hrvatske degradacija šuma javila se u nekoliko oblika:
Redak 42:		Redak 44:
	U tropskim krajevima i njihovim prašumama, [[kiša\|kiše]] su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska [[Amazonija]] koja je velika kao kontinent [[Europa]]. Ona je stanište brojnih životinjskih vrsta poput [[leptir]]a, raznih vrsta [[zmija\|zmija]], zvijeri i drugih vrsta životinja.		U tropskim krajevima i njihovim prašumama, [[kiša\|kiše]] su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska [[Amazonija]] koja je velika kao kontinent [[Europa]]. Ona je stanište brojnih životinjskih vrsta poput [[leptir]]a, raznih vrsta [[zmija\|zmija]], zvijeri i drugih vrsta životinja.

	== ~~Čovjek osvaja prašumu~~ ==		== Gubitak prašuma ==

	Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama, pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine [[kaučuk]]a, [[bambus]]a, [[banana]] itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja [[riža]], [[šećerna trska]], [[kakaovac]], [[pamuk]] i drugo bilje. U [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]], [[Indija\|Indiji]] i [[Afrika\|Africi]] teku kroz džungle velike rijeke ([[Amazona]], [[Ganges]], [[Kongo (rijeka)\|Kongo]], [[Niger (rijeka)\|Niger]]). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, [[kukci]] ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja [[zrakoplov]]ima i [[helikopter]]ima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak [[kisik]]a i život na [[Zemlja\|Zemlji]]. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11 000 000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u [[Amazonija\|Amazoniji]] ([[Južna Amerika]]) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u [[Atmosfera\|atmosferu]] ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".		Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama, pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine [[kaučuk]]a, [[bambus]]a, [[banana]] itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja [[riža]], [[šećerna trska]], [[kakaovac]], [[pamuk]] i drugo bilje. U [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]], [[Indija\|Indiji]] i [[Afrika\|Africi]] teku kroz džungle velike rijeke ([[Amazona]], [[Ganges]], [[Kongo (rijeka)\|Kongo]], [[Niger (rijeka)\|Niger]]). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, [[kukci]] ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja [[zrakoplov]]ima i [[helikopter]]ima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak [[kisik]]a i život na [[Zemlja\|Zemlji]]. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11 000 000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u [[Amazonija\|Amazoniji]] ([[Južna Amerika]]) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u [[Atmosfera\|atmosferu]] ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T06:05:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Perucica.jpg|300px|mini|desno|[[Perućica]]]]
'''Prašuma''', što doslovno znači '' 'stara šuma' '', tip je vegetacije kojim se nazivaju one [[šuma|šume]] koje su se od svog nastanka razvijala uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Primarna prašuma je šuma na koju čovjek nije nikada bio utjecao. Za razliku od primarne, sekundarna prašuma je nekad bila gospodarska šuma koju se izuzelo iz gospodarenje te ju se prepustilo neka se samoregulira. S vremenom takva šuma svojim najbitnijim strukturnim
obilježjima postaje slična pravoj prašumi.

U [[Europa|Europi]] je prašuma stara oko 10 000 godina, što znači da se pojavljuje nakon [[ledeno doba|ledenog doba]] koje je tu vladalo prije 15 000 godina. Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta, osnovne su [[kišna šuma|tropske kišne šume]] u tropskim područjima (najpoznatija vrsta), i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona). Imenom [[džungla]] u širem smislu označava se tropska kišna šuma a njezino ime dolazi iz [[sanskrt]]skog jangala (=pustara).

Na području bivše [[SFRJ|Jugoslavije]] nalazi se znatan broj starih prašuma nastalih djelovanjem prirode. Bilo ih je 20, i to 3 u području [[BIH]]-a, „[[Janj]]“, „[[Lom]]“ i „[[Perućica]]“. U [[Slovenija|Sloveniji]] 4, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] 6 ([[Čorkova uvala]], [[Muški bunar]], [[Klepina duliba]]), u [[Srbija|Srbiji]] 5, i po jedna u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Makedonija|Makedoniji]].

'''Degradacija šuma'''
Utjecaj civiliziranog čovjeka na prašumu dovodi do njezinih degradacija i konačnih nestanaka, te pojave mladih ili umjetnih šuma, nastalih pošumljavanjem.
Na području Hrvatske degradacija šuma javila se u nekoliko oblika:
*[[šikara]], izostanak diferencijacije između sloja drveća i sloja grmlja. Prvi je degradacijski stupanj. U daljnjoj degradaciji dolazi do pojave
*[[šibljak]]a, do koje dolazi zbog utjecaja paše i brsta (koze). Konačna faza je
*[[krš]] ili kamenjara, posljednji degradacijski stadij.

== Prašume umjerenih krajeva ==
U pojasu umjerene klime goleme se prašume nalaze u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]] i [[Kanada|Kanadi]].

U našem susjedstvu znatnija prašuma je [[Perućica]] kod [[Vučevo|Vučeva]] u jugoistočnom dijelu [[BIH|Bosne i Hercegovine]], [[NP Sutjeska|NP Sutjeski]].

=== Hrvatske prašume ===
Prašume u Hrvatskoj se nalaze ponajviše u dinarskom dijelu, a dvije su u panonskom dijelu Hrvatske. Ukupne su površine 859,95 ha.

* [[Ramino korito]] 234 ha (1 500 ha)
* [[Čorkova uvala]] 80 ha
* [[Muški bunar]] 43 ha
* [[Klepina duliba]] 118 ha
* [[Devčić tavani]] (bivša prašuma), [[Nadžak bilo]], [[Macura (prašuma)|Macura]]
* [[Prašnik (šuma)|Prašnik]]
* [[Kriva Lisina]]
* [[Debeli vrh]]
* [[Javorov kal]]
* [[Plješevička uvala]]
* [[Bijele i Samarske stijene]]
* [[Gaćešin varićak]] (sekundarna prašuma)
* [[Velika Plješivica-Drenovača]]
* [[Velika Plješivica-Javornik-Tisov vrh]]
* [[Medvjeđak]]

== Tropske prašume ==
U tropskim krajevima i njihovim prašumama, [[kiša|kiše]] su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska [[Amazonija]] koja je velika kao kontinent [[Europa]]. Ona je stanište brojnih životinjskih vrsta poput [[leptir]]a, raznih vrsta [[zmija|zmija]], zvijeri i drugih vrsta životinja.

== Čovjek osvaja prašumu ==

Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama, pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine [[kaučuk]]a, [[bambus]]a, [[banana]] itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja [[riža]], [[šećerna trska]], [[kakaovac]], [[pamuk]] i drugo bilje. U [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Indija|Indiji]] i [[Afrika|Africi]] teku kroz džungle velike rijeke ([[Amazona]], [[Ganges]], [[Kongo (rijeka)|Kongo]], [[Niger (rijeka)|Niger]]). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, [[kukci]] ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja [[zrakoplov]]ima i [[helikopter]]ima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak [[kisik]]a i život na [[Zemlja|Zemlji]]. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11 000 000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u [[Amazonija|Amazoniji]] ([[Južna Amerika]]) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u [[Atmosfera|atmosferu]] ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".

== 14. rujna Dan prašuma ==
[[14. rujna]] proglašen je međunarodnim danom prašuma.

== Literatura ==
[http://bib.irb.hr/mzos/prikazi-rad?&rad=189596 Pregled bibliografske jedinice] Prpić, Branimir; Matić, Slavko; Vukelić, Joso; Seletković, Zvonko: Bukovo-jelove prašume hrvatskih dinarida (u: Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj), Akademija šumarskih znanosti, Zagreb, 2001.

[http://croatica.botanic.hr/~sven/reprints/Jelaska-virgin%20fir%20beech%20forest%20Croatia%202009.pdf Sven D. Jelaska: Florističke i ekološke značajke bukovo-jelovih prašuma u Hrvatskoj]

[http://www.sumari.hr/prosilva/ZakljucciMedjunarodnogZnanstvenogSkupa.pdf Sumari.hr] Zaključci međunarodnog znanstvenog skupa Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

[[Kategorija:Ekologija]]
[[Kategorija:Biogeografija]]
[[Kategorija:Šumarstvo]]
[[Kategorija:Prašume]]