WikiSysop: bnz

2022-03-24T03:53:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 03:53
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Povijest održivosti'''-->'''~~Povijest [[održivost]]i''' prati [[ekologija\|ekološke]] sustave pod čovjekovom dominacijom od najranijih [[civilizacija]] do danas. Ova povijest karakterizirana je povećanim regionalnim uspjehom pojedinog [[društvo\|društva]] nakon kojeg slijedi kriza koja može biti riješena stvaranjem [[održivost]]i ili neriješena vođenjem do propasti<ref>Beddoea, R., Costanzaa, R., Farleya, J., Garza, E., Kent, J., Kubiszewski, I., Martinez, L., McCowen, T., Murphy, K., Myers, N., Ogden, Z., Stapleton, K., and Woodward, J. (24. veljače 2009.). [http://www.uvm.edu/giee/publications/Beddoe%20et%20al%202009pnas.pdf "Overcoming systemic roadblocks to sustainability: The evolutionary redesign of worldviews, institutions, and technologies."] ''Proceedings of the National Academy of Sciences.'' '''106''' 8 2483–2489. Preuzeto 20. kolovoza 2009.</ref><ref>[[Ronald Wright\|Wright, R.]] (2004). ''A Short History of Progress.'' Toronto: Anansi. {{ISBN\|0887847064}}.</ref>.		Povijest [[održivost]]i''' prati [[ekologija\|ekološke]] sustave pod čovjekovom dominacijom od najranijih [[civilizacija]] do danas. Ova povijest karakterizirana je povećanim regionalnim uspjehom pojedinog [[društvo\|društva]] nakon kojeg slijedi kriza koja može biti riješena stvaranjem [[održivost]]i ili neriješena vođenjem do propasti<ref>Beddoea, R., Costanzaa, R., Farleya, J., Garza, E., Kent, J., Kubiszewski, I., Martinez, L., McCowen, T., Murphy, K., Myers, N., Ogden, Z., Stapleton, K., and Woodward, J. (24. veljače 2009.). [http://www.uvm.edu/giee/publications/Beddoe%20et%20al%202009pnas.pdf "Overcoming systemic roadblocks to sustainability: The evolutionary redesign of worldviews, institutions, and technologies."] ''Proceedings of the National Academy of Sciences.'' '''106''' 8 2483–2489. Preuzeto 20. kolovoza 2009.</ref><ref>[[Ronald Wright\|Wright, R.]] (2004). ''A Short History of Progress.'' Toronto: Anansi. {{ISBN\|0887847064}}.</ref>.

	==Rane civlizacije==		==Rane civlizacije==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T04:20:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Povijest [[održivost]]i''' prati [[ekologija|ekološke]] sustave pod čovjekovom dominacijom od najranijih [[civilizacija]] do danas. Ova povijest karakterizirana je povećanim regionalnim uspjehom pojedinog [[društvo|društva]] nakon kojeg slijedi kriza koja može biti riješena stvaranjem [[održivost]]i ili neriješena vođenjem do propasti<ref>Beddoea, R., Costanzaa, R., Farleya, J., Garza, E., Kent, J., Kubiszewski, I., Martinez, L., McCowen, T., Murphy, K., Myers, N., Ogden, Z., Stapleton, K., and Woodward, J. (24. veljače 2009.). [http://www.uvm.edu/giee/publications/Beddoe%20et%20al%202009pnas.pdf "Overcoming systemic roadblocks to sustainability: The evolutionary redesign of worldviews, institutions, and technologies."] ''Proceedings of the National Academy of Sciences.'' '''106''' 8 2483–2489. Preuzeto 20. kolovoza 2009.</ref><ref>[[Ronald Wright|Wright, R.]] (2004). ''A Short History of Progress.'' Toronto: Anansi. {{ISBN|0887847064}}.</ref>.

==Rane civlizacije==
:''Više informacija: [[neolitička revolucija]]''

U ranoj ljudskoj povijesti, iako su zahtjevi nomadskih lovaca-skupljača za [[energija|energijom]] i [[resurs]]ima bili maleni, uporaba vatre i želja za specifičnom hranom mogla je izmijeniti prirodni sastav biljaka i životinjskih zajednica<ref>Scholes, R. (2003). [http://video.google.de/videoplay?docid=3383283943566412014&hl=de Stories from the Stone Age]. Beyond Productions in association with S4C and S4C International. Australian Broadcasting Corporation. Preuzeto 16. travnja 2009.</ref>. Prije 8.000 do 10.000 godina u različitim dijelovima svijeta pojavila se [[poljoprivreda]]<ref>Wright, p. 55.</ref>. Poljoprivredne zajednice ovisile su uvelike o svojoj [[okolina|okolini]] i stvaranju "strukture stalnosti"<ref>Clarke, W. C. (1977). "The Structure of Permanence: The Relevance of Self-Subsistence Communities for World Ecosystem Management," in ''Subsistence and Survival: Rural Ecology in the Pacific.'' Bayliss-Smith, T. and R. Feachem (eds). London: Academic Press, pp. 363–384.</ref>. Društva koja su nadišla vlastite lokalne zalihe hrane ili su iscrpila kritične resurse morala su se seliti ili suočiti s propašću<ref name=collapse>Diamond, J. (2005).''Collapse: How Societies Choose to Fail or Succeed''. New York: Viking Books. {{ISBN|1586638637}}.</ref>.

[[Slika:ClaySumerianSickle.jpg|thumb|left|Alt=A Sumerian harvester's sickle, 3000 BC, made from baked clay|Srp [[sumer]]skog žeteoca izrađen od pečene gline, 3000. pr. Kr.]]

Arheološki dokazi govore kako su prve civilizacije nastale u [[Sumer]]u, u južnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] (danas Irak) i [[Egipat|Egiptu]], a datiraju iz oko 3000. [[pr. Kr.]] Do 1000. pr. Kr. osnovane su civilizacije u Indiji, Kini, Meksiku, Peruu i dijelovima Europe<ref>Kramer, S. (1988). ''History Begins at Sumer: Thirty-Nine Firsts in Recorded History.'' University of Pennsylvania Press; 3rd edition (April 1988), pp. 52–55.{{ISBN|9780812212761}}.</ref><ref>Wright, R., p. 42.</ref>. Sumer ilustrira središnja pitanja za održivost ljudske civilizacije<ref name = Wright>Wright, R., pp. 86–116</ref>. Sumerski gradovi prakticirali su intenzivnu, jednogodišnju [[poljoprivreda|poljoprivredu]] od o. 5300. pr. Kr. Viškovi uskladištene hrane stvoreni u toj ekonomiji omogućili su civilizaciji da se naseli na jednom mjestu umjesto da migrira u potrazi za divljom hranom i zemljištem za ispašu. Druga posljedica viškova bilo je omogućavanje mnogo veće gustoće stanovništva. Razvoj poljoprivrede u Mezopotamiji zahtijevalo je od mnogih radnika da grade i održavaju sustave za [[navodnjavanje]]. To je dovelo do nastanka političke [[hijerarhija|hijerarhije]], [[birokracija|birokracije]], te [[religija|religijskih]] sankcija, zajedno sa stajaćom [[vojska|vojskom]] radi zaštite civilizacije u nastajanju. Intenzivna poljoprivreda omogućila je rast stanovništva, ali je također dovela do [[deforestacija|deforestacije]] u uzvodnim područjima koja su bila česta mjesta poplava i prekomjernog navodnjavanja što je povećalo [[salinitet tla]]. Iako je napravljena promjena u kultivaciji s [[pšenica|pšenice]] na mnogo halotolerantniji [[ječam]], prinosi su se i dalje smanjivali. Konačno, pad poljoprivredne proizvodnje i ostali faktori doveli su do propadanja civilizacije. Procjenjuje se da je od 2100. do 1700. pr. Kr. stanovništvo smanjeno za gotovo šezdeset posto<ref name = Wright/><ref name = Thompson>{{cite journal| last=Thompson| first=W. R.| year=2004| title=Complexity, Diminishing Marginal Returns and Serial Mesopotamian Fragmentation| journal=Journal of World Systems Research| url=http://jwsr.ucr.edu/archive/vol10/number3/pdf/jwsr-v10n3-thompson.pdf| format=PDF| doi=10.1007/s00268-004-7605-z| volume=28| page=1187| accessdate=: 7. srpnja 2009}}</ref>. Civilizacije za koje se također smatra kako su konačno propale zbog slabog upravljanja resursima uključuju [[Maye]], [[Anasazi|Anasaze]] i [[Istočni otočani|Istočne otočane]]<ref>[[Jared Diamond|Diamond, J.]] (2005). ''Guns, Germs, and Steel: The Fates of Human Societies''. New York: W.W. Norton. {{ISBN|9780393061314}}.</ref><ref>Diamond, J. (2005). ''Collapse: How Societies Choose to Fail or Succeed.'' London: Penguin. {{ISBN|9780143036555}}.</ref>. Nasuprot tome, stabilne zajednice [[itinerantna kultivacija|izmjenjivačkih kultivatora]] i [[hortikulturist]]a postojale su na [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a velike poljoprivredne zajednice u [[Kina|Kini]], [[Indija|Indiji]] i drugdje obrađivali su istu zemlju stoljećima. Polinezijske kulture nastavile su održavati stabilne zajednice tijekom 1.000 do 3.000 godina na malenim otocima s minimalnim resursima koristeći [[rahui]]<ref>Cook Islands National Environment Service. [http://www.environment.org.ck/protected_areas.htm National Parks and Conservation Areas]. Preuzeto 24. veljače 2009.</ref> i [[kaitiaki]]tangu<ref>Miller, D. N. Tüwharetoa & N. Kahungunu (2005). [http://www.firstfound.org/david%20miller.htm Western and Mäori Values for Sustainable Development]. MWH New Zealand Ltd. Preuzeto 24. veljače 2009.</ref> u kontroli ljudskog pritiska na okoliš. U Šri Lanki prirodni rezervati osnovani tijekom vladavine kralja [[Devanampiyatissa|Devanampiyatisse]] i koji potječu iz 307. pr. Kr. bili su posvećeni održivosti i harmonićnom življenju s prirodom<ref>Mackee, J., Obbard, J. & Briffett, C. (2001). Environmental Assessment in Sri Lanka: Its Status and the Potential for the Introduction of Strategic Environmental Assessment. ''Journal of Environmental Assessment Policy & Management'' '''3''': 209.</ref>.

==Pojava industrijskih društava==
:''Više informacija: [[fosilna goriva]]''
[[Slika:Maquina vapor Watt ETSIIM.jpg|right|thumb|Alt=A museum display of Watt's steam engine|[[Wattov parni stroj]], [[parni stroj]] kao primarni pogon koristio je [[ugljen]] koji je potaknuo i vodio industrijsku revoluciju u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]] i svijetu]]
Tehnološki napredci tijekom nekoliko tisućljeća omogućili su ljudima povećavanje kontrole nad okolišem. No tek je zapadna [[industrijska revolucija]] od 17. do 19. stoljeća iskoristila nepregledni rast potencijala energije [[fosilna goriva|fosilnih goriva]]. [[Ugljen]] je korišten za pogon sve učinkovitijih strojeva, a tek kasnije za generiranje električne struje. Moderni zdravstveni sustavi i napredci u medicini štitili su velike populacije od bolesti<ref>Hilgenkamp, K. (2005). [http://books.google.co.nz/books?id=DuCNxKlDLogC&pg=PA37&lpg=PA37&dq=sanitation+systems+medicine+disease+history&source=web&ots=EFQCzpdpHD&sig=fG96c9PgC6y6vUxG6-PGFDcjbNE&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=4&ct=result#PPA41,M1 Environmental Health: Ecological Perspectives].
London: Jones & Bartlett. {{ISBN|9780763723774}}.</ref>. Takvi uvjeti doveli su do eksplozije ljudskog stanovništva i dotad neviđenog industrijskog, tehnološkog i znanstvenog rasta koji se nastavio do danas, označavajući početak perioda globalnog ljudskog utjecaja poznatog kao [[antropocen]]. Od 1650. do 1850. globalno stanovništvo se udvostručilo od oko 500 milijuna na 1 milijardu ljudi<ref>Goudie A. (2005). ''The Human Impact on the Natural Environment.'' 6th ed. Oxford: Blackwell Publishing. {{ISBN|9781405127042}}.</ref>.

Zabrinutost oko ekoloških i socijalnih učinaka industrije izrazili su tek neki [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljski]] politički ekonomisti te neki pripadnici [[romantički pokret|romantičarskog pokreta]] tijekom 1800-ih. O prenapučenosti je u jednom eseju pisao [[Thomas Malthus]] (vidi [[Malthusova katastrofa]]), dok je [[John Stuart Mill]] predvidio poželjnost ekonomije "stacionarne države", anticipirajući zabrinutosti moderne discipline [[ekološka ekonomija|ekološke ekonomije]]<ref>Martinez-Alier, J. (1987). ''Ecological Economics.'' London: Blackwell. {{ISBN|978-0631157397}}.</ref><ref>Schumacher, E. (1973). ''Small Is Beautiful: A Study of Economics as if People Mattered''. London: Blond and Briggs. {{ISBN|9780856340123}}.</ref><ref>Daly, H.E. & Farley, J. (2004). ''Ecological Economics: Principles and Applications''. London: Island Press. {{ISBN|1559633123}}.</ref>. U kasnom 19. stoljeću [[Eugenius Warming]] bio je prvi botaničar koji je proučavao fiziološke odnose između biljaka i njihova okoliša, navješćujući znanstvenu disciplinu [[ekologija|ekologiju]]<ref>Goodland, R.J. (1975). [http://dx.doi.org/10.2307/3543715 "The tropical origin of ecology: Eugen Warming's jubilee."] ''Oikos'' '''26''': 240–245. Preuzeto 14. ožujka 2009.</ref>.

==Rano 20. stoljeće==
:''Više informacija: [[ekološki pokret]]''

Do 20. stoljeća industrijska revolucija dovela je do eksponencijalnog rasta ljudske potrošnje resursa. Rast u zdravstvu, bogatstvu i rast stanovništva bili su percipirani kao jednostavan put napretka<ref>de Long, B. (2000). "Cornucopia: The Pace of Economic Growth in the
Twentieth Century." Working Paper 7602. Cambridge, MA:National Bureau of Economic Research.</ref>. Ipak, ekonomisti su tijekom 1930-ih počeli razvijati modele upravljanja neobnovljivim resursima (vidi [[Hotellingovo pravilo]])<ref>Hotelling, H. (1931). "The Economics of Exhaustible Resources." ''Journal of Political Economics.'', '''39''':137–175.</ref> te održivost blagostanja u ekonomiji koja koristi neobnovljive resurse ([[Hartwickovo pravilo]])<ref>Hartwick, J. (1977), "Intergenerational Equity and the Investing of Rents from Exhaustible Resources." ''American Economic Review'' '''66''': 972–974.</ref>.

[[Ekologija]] je sada stekla opću prihvaćenost kao znanstvena disciplina pa su se mnogi koncepti vitalni za održivost počeli istraživati. Oni su uključivali: međupovezanost svih živih sustava i jedan živi planetarni sustav, [[biosfera|biosferu]]; važnost [[prirodni ciklusi|prirodnih ciklusa]] (vode, nutrijenata i ostalih kemikalija, materijala, otpada); prolaz energije kroz [[trofičke razine]] živih sustava<ref>Worster, D (1994) "Nature's economy: a history of ecological ideas". Cambridge: Cambridge University Press. {{ISBN|0521468345}}</ref>.

==Sredina 20. stoljeća: ekologizam==
:''Više informacija: [[ekologizam]] i [[znanost o okolišu]]''

Slijedeći gubitke velike depresije i Drugog svjetskog rata, [[razvijena zemlja|razvijeni svijet]] ušao je u novi period eskalirajućeg rasta, tzv. "veliku akceleraciju … veliki val u ljudskoj poduzetnosti koji je empatijski označio čovječanstvo kao globalnu geofizičku silu"<ref>Robin, L. (2008). [http://www-histecon.kings.cam.ac.uk/history-sust/files/Big_Here_and_Long_Now-presentation.pdf "The 'Big Here and the Long Now': agendas for history and sustainability."] Fenner School of Environment and Society, Australian National University/Centre for Historical Research, National Museum of Australia. Preuzeto 16. ožujka 2009.</ref> post-1950-ih godina. Rastući [[ekološki pokret]] isticao je povezanost ekoloških troškova s mnogim materijalnim pogodnostima u kojima se sada moglo uživati. Inovacije u tehnologiji (uključujući plastiku, sintetičke kemikalije, nuklearnu energiju) i rastuća uporaba fosilnih goriva neprestano su transformirali društvo. Moderna industrijska poljoprivreda – "[[Zelena revolucija]]" – bila je utemeljena na razvoju sintetičkih fertilizatora, herbicida i pesticida koji su imali devastirajuće posljedice za ruralnu divljinu što je dokumentirala američka morska biologinja, naturalistica i ekologinja [[Rachel Carson]] u djelu ''[[Silent Spring]]'' (Tiho proljeće, 1962.)

Godine 1956. teorija [[pik nafte|pika nafte]] američkog geoznanstvenika [[M. King Hubbert|M. Kinga Hubberta]] predviđala je neizbježni pik u proizvodnji nafte, prvo u SAD-u (između 1965. i 1970.), zatim u sukcesivnim regijama svijeta – s očekivanim globalnim pikom ubrzo zatim<ref>Grove, N. (1974). [http://www.hubbertpeak.com/hubbert/natgeog.htm "Oil, the Dwindling Treasure."] ''[[National Geographic]].'' Preuzeto 29. ožujka 2009.</ref>. Tijekom 1970-ih zabrinutost ekologizma oko onečišćenja, eksplozije stanovništva, konzumerizma i iscrpljenja konačnih resursa pronašao je izraz u djelu ''[[Small Is Beautiful]]'' (Maleno je predivno) britanskog ekonomista [[E. F. Schumacher]]a iz 1973. godine, te u djelu ''[[The Limits to Growth]]'' (Granice rasta) koje je izdao globalni think tank [[Rimski klub]] 1975. godine.

==Kasno 20. stoljeće==
:''Više informacija: [[održivost]] i [[održivi razvoj]]''

Ekološki problemi danas poprimaju globalne razmjere<ref>Meadows, D.H., D.L. Meadows, J. Randers, and W. Behrens III. (1972). ''The Limits to Growth.'' New York: Universe Books. {{ISBN|0876631650}}.</ref><ref name=LPR>World Wide Fund for Nature (2008). [http://assets.panda.org/downloads/living_planet_report_2008.pdf ''Living Planet Report 2008'']. Retrieved on: 2009-03-29.</ref><ref>Millennium Ecosystem Assessment (2005). [http://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf ''Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis.''] World Resources Institute, Washington, DC. pp. 1-85. Preuzeto 1. kolovoza 2009.</ref><ref>Turner, G.M. (2008). [http://www.csiro.au/files/files/plje.pdf" A Comparison of The Limits to Growth with 30 Years of Reality."] ''Global Environmental Change'' '''18''': 397–411. Online version published by CSIRO Sustainable Ecosystems. Preuzeto 3. siječnja 2009.</ref>. Energetske krize iz 1973. i 1979. demonstrirale su koliko mnogo je globalna zajednica postala ovisna o neobnovljivim resursima. Predsjednik Carter u svojem govoru o stanju Unije pozvao je Amerikance neka "…štede energiju, uklanjanju otpad. Neka 1980. Godina uistinu bude godina štednje energije"<ref>Carter, J. (1980). [http://www.jimmycarterlibrary.org/documents/speeches/su80jec.phtml State of the Union Address]. Jimmy Carter Library & Museum, Georgia State University, and the Board of Regents of the University System of Georgia. Preuzeto 5. travnja 2009.</ref>. Dok je razvijeni svijet razmatrao probleme nesmetanog razvoja, zemlje u razvoju koje su se suočavale s kontinuiranim siromaštvom i oskudicom doživljavale su razvoj kao presudnu stvar za rast životnih standarda vlastitog naroda<ref>The Group of 77 (1964). [http://www.g77.org/doc/Joint%20Declaration.html Joint Declaration of the 77 Developing Countries]. United Nations Conference on Trade and Development, Geneva, 1964. Preuzeto 31. ožujka 2009.</ref>. [[Internacionalna unija za očuvanje prirode]] objavila je 1980. godine utjecajnu ''Svjetsku strategiju očuvanja''<ref>[[IUCN]]/[[UNEP]]/[[World Wide Fund for Nature|WWF]] (1991). [http://coombs.anu.edu.au/~vern/caring/caring.html "Caring for the Earth: A Strategy for Sustainable Living."] Gland, Switzerland. Preuzeto 29. ožujka 2009.</ref>, a 1982. godine i ''[[Svjetsku povelju o prirodi]]''<ref>UN General Assembly (1982). [http://www.un.org/documents/ga/res/37/a37r007.htm World Charter for Nature]. 48th plenary meeting, A/RES/37/7. Preuzeto 30. ožujka 2009.</ref> koja je usmjerila pažnju na propadanje svjetskih [[ekosustav]]a.

[[Svjetska komisija za okoliš i razvoj]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih nacija]] (Brundtlandska komisija) objavila je 1987. godine izvješće ''Our Common Future'' (Naša zajednička budućnost) u kojem se govori kako je razvoj prihvatljiv, no on mora biti [[održivi razvoj]] koji će zadovoljiti potrebe siromašnih bez da istovremeno poveća ekološke probleme. Potrebe čovječanstva na planetu više su se nego udvostručile u posljednjih 45 godina kao posljedica rasta stanovništva i povećane individualne potrošnje. Gotovo sve zemlje na svijetu imale su 1961. godine više nego dovoljno kapaciteta za zadovoljenje svojih vlastitih potreba. Do 2005. godine situacija se radikalno izmijenila, te su mnoge zemlje radi zadovoljenja svojih potreba morale uvoziti resurse iz ostalih država<ref name = LPR/>. U to je vrijeme učinjen korak prema [[održivo življenje|održivom življenju]] podizanjem svijesti javnosti i usvajanjem [[recikliranja]] i pojavom [[obnovljiva energija|obnovljivih energija]]. Razvoj obnovljivih izvora energije tijekom 1970-ih i 1980-ih, prvenstveno [[vjetrena turbina|vjetrenih turbina]] i [[fotovoltaik]]a, te povećana uporaba [[hidroelektricitet]]a, predstavljao je jednu od prvih održivih alternativa fosilnim gorivima i [[nuklearna energija|nuklearnoj energiji]], a prve veće solarne i vjetroelektrane pojavile su se tijekom 1980-ih i 1990-ih<ref>Southface Energy and Environmental Resource Center. [http://www.southface.org/solar/solar-roadmap/solar_how-to/history-of-solar.htm The history of solar power]. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref><ref>Dodge, D. [http://www.telosnet.com/wind/ An Illustrated history of wind power development]. TelosNet. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref>. U to su vrijeme mnoge lokalne i državne vlasti u razvijenim zemljama također započele implementirati održive politike malih razmjera <ref>International Centre for Sustainable Cities. [http://sustainablecities.net/ "Sustainable Cities."] The international Sustainable Cities program founded in 1993. Preuzeto 7. travnja 2009.</ref>.

==21. stoljeće: globalna svijest==
Radom klimatologa u [[IPCC]]-u porasla je globalna svijest o prijetnji antropogeno progresivnog efekta staklenika uzrokovanog uglavnom sječom šuma i uporabom fosilnih goriva<ref>U.S. Department of Commerce. [http://www.esrl.noaa.gov/research/themes/carbon/ Carbon Cycle Science]. NOAA Earth System Research Laboratory. Preuzeto 14. ožujka 2009.</ref><ref>BBC News (August 2008). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/in_depth/sci_tech/2004/climate_change/default.stm In depth: "Climate Change."] BBC News, UK. Preuzeto 14. ožujka 2009.</ref>. [[Kopenhaško vijeće za klimu]], internacionalni tim vodećih klimatologa, izdalo je u ožujku 2009. upečatljivu izjavu: "Klimatski sustav već se odavno kreće izvan obrazaca prirodne varijabilnosti unutar kojih se naše društvo i ekonomija razvijaju i napreduju. Ovi parametri uključuju globalnu srednju površinsku temperaturu, podizanje razine mora, dinamiku oceana i ledenog pokrova, acidifikaciju oceana, te ekstremna klimatska zbivanja. Postoji značajan rizik da će se mnogi trendovi ubrzati što će dovesti do povećanog rizika naglih i ireverzibilnih klimatskih promjena."<ref>University of Copenhagen (March 2009). [http://climatecongress.ku.dk/newsroom/congress_key_messages/ "Key Messages from the Congress."] ''Proc. International Scientific Congress on Climate Change.'' Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>

[[Ekološka ekonomija]] sada pokušava premostiti jaz između ekologije i tradicionalne [[neoklasična ekonomija|neoklasične ekonomije]]<ref>Golubiewski, N. & Cleveland, C. (eds.) [http://www.eoearth.org/by/Topic/Ecological%20economics "Problems and Principles of Ecological Economics."] ''The Encyclopedia of Earth,'' Chapter 3. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref><ref name=EarlyHistory>Costanza R. (2003). [http://www.ecoeco.org/pdf/costanza.pdf "Early History of Ecological Economics and ISEE."] ''Internet Encyclopaedia of Ecological Economics.'' Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>: ona pruža inkluzivni i etički ekonomski model za društvo. Mnoštvo novih koncepata za pomoć u implementaciji i mjerenju održivosti postalo je široko prihvaćeno, a među njima su: [[pokret bez auta]], [[smart growth]] (održiviji urbani okoliš), [[procjena životnog ciklusa]] (''[[cradle to cradle]]'' analiza uporabe resursa i ekološki učinak na životni ciklus proizvoda ili procesa), [[analiza ekološkog otiska]], [[zelena gradnja]], [[dematerijalizacija]] (povećano recikliranje materijala), [[dekarbonizacija]] (uklanjanje ovisnosti o fosilnim gorivima) i mnogo više<ref>Blewitt, J. (2008). ''Understanding Sustainable Development''. London: Earthscan. {{ISBN|9781844074549}}.</ref>.

Rad [[Bina Agarwal|Bine Agarwal]] i [[Vandana Shiva|Vandane Shiva]] pridonio je kulturnoj mudrosti tradicionalnih, održivih poljoprivrednih društava u akademskom diskursu o održivosti, te ih je također oplemenio modernim znanstvenim principima<ref>Ganguly, M. [http://www.time.com/time/2002/greencentury/heroes/index_shiva.html "Vandana Shiva: Seeds of Self-Reliance."] Time.com, Heros for the Green Century. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref>. [[Agencija za zaštitu okoliša]] Sjedinjenih Država odredila je 2009. godine da staklenički plinovi "ugrožavaju javno zdravstvo i skrb" američkog naroda pridonoseći [[klimatske promjene|klimatskoj promjeni]] i uzrokujući više toplinskih valova, suša i poplava, te prijeteći zalihama hrane i vode<ref>United States Environmental Protection Agency (travanj 2009). [http://yosemite.epa.gov/opa/admpress.nsf/0/0EF7DF675805295D8525759B00566924 "EPA Finds Greenhouse Gases Pose Threat to Public Health, Welfare / Proposed Finding Comes in Response to 2007 Supreme Court Ruling."] News Releases by date. Preuzeto 17. travnja 2009.</ref>. Brzonapredujuće tehnologije sada osiguravaju sredstva za postizanje tranzicije ekonomija, generiranja energije, upravljanja vodom i otpadom, te proizvodnjom hrane prema održivoj praksi uporabom metoda [[sustavna ekologija|sustavne ekologije]] i [[industrijska ekologija|industrijske ekologije]]<ref>Kay, J. (2002). [http://www.nesh.ca/jameskay/www.fes.uwaterloo.ca/u/jjkay/pubs/IE/ie.pdf Kay, J.J. "On Complexity Theory, Exergy and Industrial Ecology: Some Implications for Construction Ecology."] In: Kibert C., Sendzimir J., Guy, B. (eds.) ''Construction Ecology: Nature as the Basis for Green Buildings,'' pp. 72–107. London: Spon Press. Preuzeto 1. travnja 2009.</ref><ref name = Quest>Baksh, B. and Fiksel J. (June 2003) [http://www.resilience.osu.edu/CFR-site/pdf/6-03perspective.pdf "The Quest for Sustainability: Challenges for Process Systems Engineering."] ''American Institute Of Chemical Engineers Journal'' '''49'''(6):1355. Preuzeto 4. travnja 2009.</ref>.

==Više informacija==
*[[Okviri održivosti]]
*[[Ekološki problemi]]
*[[Ekonomija i energija]]

==Referencije==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.archis.org/history-of-sustainability/ The Complex History of Sustainability, a Timeline of Trends, Authors, Projects and Fiction]
* [http://www-histecon.kings.cam.ac.uk/envdoc/sustainability/index.html History and sustainability project lead by Paul Warde at the Centre for History and Economics, King’s College, Cambridge.]

[[Kategorija:Ekologija]]

Povijest održivosti - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica