WikiSysop: bnz

2022-03-24T03:51:54Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 03:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Povijest Walesa'''-->'''~~[[Wales]]''' je jedan od četiri države koja čini [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]].		[[Wales]]''' je jedan od četiri države koja čini [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]].

	== Prapovijest ==		== Prapovijest ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T00:27:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''[[Wales]]''' je jedan od četiri države koja čini [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]].

== Prapovijest ==
Prvi tragovi nastanjenosti na području današnjeg Walesa mogu se pratiti od [[paleolitik]]a. U [[3. tisućljeće pr. Kr.|3. tisućljeću pr. Kr.]] na to su područje došli [[mezolitik|mezolitički]] lovci, skupljači i ribari, a u [[2. tisućljeće pr. Kr.|2. tisućljeće pr. Kr.]] [[neolitik|neolitičko]] stanovništvo, koje je gradilo monumentalne megalitske nastambe ([[Teir Drew]] i [[Teir Breidd]]). Gradnja megalitskih građevina nastavila se i u [[brončano doba]], koje je u Walesu započelo oko [[1800. pr. Kr.]] [[Željezno doba]], obilježeno gradnjom visinskih gradinskih naselja, započelo je seobom [[Kelti|Kelta]], koji su oko [[600. pr. Kr.]] doselili u Wales. Međutim, prilikom seobe potisnuli su potomke predkeltskog domorodačkog stanovništva.

== Stari vijek ==
U doba [[Rimsko Carstvo|rimske]] invazije na sjeverne dijelove [[Velika Britanija|Velike Britanije]], tijekom [[1. stoljeće|1. stoljeća]], područje današnjeg Walesa bilo je podijeljeno između pet [[pleme]]na britskih Kelta ([[Dekangi]], [[Ordovičani]], [[Demeti]], [[Silurci]] i [[Kornvolci]]). Ona su pružala otpor rimskim [[legija]]ma, koje su Wales osvojile tek pod vodstvom rimskih [[namjesnik]]a u Britaniji, [[Seksto Julije Frontin|Seksta Julija Frontina]] ([[74.]] – [[77.]]) i [[Gnej Julije Agrikola|Gneja Julija Agrikole]] ([[77.]] – [[84.]]) Isprva se Wales nalazio u sastavu rimske [[provincija|provincije]] [[Britanija (rimska provincija)|Britanije]], a od početka [[2. stoljeće|2. stoljeća]] u sklopu [[Gornja Britanija|Gornje Britanije]] (''Britannia Superior''). Wales je ostao pod rimskom vlašću sve do [[407.]] godine, kad su se Rimljani povukli iz Britanije. Nakon toga u Walesu su se sukobljavali britski i goidelski Kelti.

== Srednji vijek ==
U [[6. stoljeće|6. stoljeću]] u Walesu se već širilo kršćanstvo. Kada je potkraj 6. stoljeća počela najezda [[Anglosasi|Anglosasa]], oba su se keltska plemena (poznata kao Kimri) udružila protiv zajedničkoga neprijatelja, koji ih je nazivao Velšanima (''Welsh''), što je na anglosaskome značilo „stranac”. Tada su Velšani živjeli razdvojeno u klanovima pa je takav poredak onemogućio organizaciju jedinstvene države.

U [[8. stoljeće|8. stoljeću]] [[Offa, kralj Mercije]], uspio je osvojiti područje između rijeka [[Severn]] i [[Wye]], čime je potisnuo Velšane u planinski kraj na zapadu. Wales je također bio zahvaćen naletom [[Normani|Normana]] u [[9. stoljeće|9. stoljeću]], koji se ondje ipak nisu uspjeli učvrstiti budući da im je žestoki otpor pružio [[Hywel Dda]]. On je [[918.]] priznao vrhovništvo anglosaskog kralja [[Eduard I. Stariji|Eduarda Starijeg]], što mu je omogućilo da, pod zaštitom njega i njegovih nasljednika, svoju vlast između [[942.]] i [[950.]] proširi na cijeli današnji Wales. Nakon njegove smrti, Wales se ponovno raspao na niz manjih feudalnih kraljevstva i klanskih područja. Do ponovnog ujedinjenja došlo je tek za vladavine [[Llywelyn ap Gruffudd|Llywelyna ap Gruffudda]], koji je uspio potisnuti Anglosase i zavladati cijelim Walesom.

Osvojivši Englesku [[1066.]], Normani su [[Normanska invazija na Wales|pokušali izvesti napad na Wales]], koji im je pružio žestok otpor. Unatoč tome, istočni dijelovi Walesa pali su pod vlast Normana, koji su za zaštitu tog posjeda podigli niz snažnih utvrda. Tijekom [[12. stoljeće|12.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Wales je bio podijeljen na kraljevstva [[Kraljevstvo Gwynedd|Gwynedd]], [[Kraljevstvo Powys|Powys]] i [[Deheubarth]], a njegovi južni jugoistočni dijelovi bili su pod vlašću [[Kraljevina Engleska|Engleske]]. Za vladavine kralja [[Llywelyn ap Iorwerth|Llewelyna ap Iorwetha]] ([[1194.]] – [[1240.]]) došlo je do naglog jačanja Gwynedda, teritorij kojega je do [[1234.]] proširio na Powys i Deheubarth. Za njegove vladavine Wales se pomalo feudalizirao po uzoru na susjedno englesko-normansko kraljevstvo.

Sukobi s Englezima, koji su započeli već za vladavine Llewelyna ap Iorwetha, nastavili su se i za njegovih nasljednika te [[1267.]] završili porazom. Tada je njegov unuk, [[Llewelyn ap Gruffudd]], morao [[Mir u Montgomeryju|Mirom u Montgomeryju]] priznati vrhovništvo engleskog kralja [[Henrik III., kralj Engleske|Henrika III.]], koji mu je zauzvrat priznao naslov [[princ od Walesa|princa od Walesa]]. Međutim, kad se Llewelyn ap Gruffudd pobunio protiv engleskog vrhovništva, kralj [[Eduard I. Dugonogi]] zaratio je s Walesom i, nakon niza mukotrpnih vojnih kampanja, zagospodario zemljom te je Llewelyn [[1277.]] ponovno morao priznati englesko vrhovništvo. Kada je [[1282.]] ponovno podigao ustanak protiv Engleske, pao je u borbi, a njegov brat Dafydd bio je [[1283.]] zarobljen i smaknut, čime je velška dinastija potpuno izumrla.

Nakon pada velške dinastije kralj Eduard I. posebnim je statutom podvrgnuo njezine zemlje engleskoj kruni i podijelio ih u grofovije na čelu s engleskim [[plemić]]ima, a svojeg je sina, engleskog prijestolonasljednika, proglasio [[1301.]] princom od Walesa. Iako je u Walesu sagradio niz garnizona koji su osiguravali englesku dominaciju, Eduard je domaće plemstvo uglavnom ostavljao na vlasti. Jedan od njih, [[Oven Glendower]], podigao je [[1400.]] ustanak protiv Engleza i proglasio se neovisnim princom od Walesa. Zbog podrške [[Kraljevina Francuska|Francuske]] i dijela domaćeg plemstva, Glendower je poražen tek nakon [[1405.]] godine.

== Novi vijek ==
Za vladavine [[Dinastija Tudor|dinastije Tudor]] (koja i sama po [[Owen Tudor|Owenu Tudoru]], djedu [[Henrik VII., kralj Engleske|Henrika VII.]], potječe iz Walesa) obje su se zemlje sjedinile na temelju Zakona o Uniji 1535. i 1542., pa je Wales dobio i svoje predstavnike u [[Parlament Engleske|engleskom Parlamentu]]. Crkvena reformacija u 16. stoljeću isprva se teško širila u katoličkom Walesu, a učvrstila se tek kada su crkvene knjige i [[Biblija]] bile prevedene na [[Velški jezik|velški]].

Tijekom [[Engleski građanski rat|Engleskog građanskog rata]] u 17. stoljeću Wales, kao i [[Irsko Kraljevstvo|Irska]], podržali su kralja [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] u borbi protiv Parlamenta. Uklapanjem Walesa u engleski državni okvir s jednakim pravima svih građana i povijesnih zemalja na britanskom otočju te podjelom Walesa na dvanaest grofovija koje su stekle pravo slanja zastupnika u britanski [[Donji dom (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Donji dom]], konačno je riješeno višestoljetno velško pitanje, premda je narod ostao privržen svojim običajima i svojemu jeziku. Živa težnja za očuvanjem vlastitog identiteta potaknula je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]] nastanak mnogobrojnih vjerskih pokreta i udruga, koji su kritički bili raspoloženi prema službenoj [[Anglikanska Crkva|Anglikanskoj Crkvi]]. To je gibanje [[1811.]] godine rezultiralo udaljavanjem velških [[Metodisti|metodista]] od [[Anglikanstvo|anglikanstva]].

Nakon [[Prva industrijska revolucija|Prve industrijske revolucije]] južni Wales dobio je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] značajnu ulogu, jer se u njemu nalaze velike zalihe [[ugljen]]a i [[željezna ruda|željezne rude]]. Interesi industrijalaca, zastupnika načela [[slobodna trgovina|slobodne trgovine]], učinili su Wales jakim utjecajem građanskog liberalizma. U prvoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ([[1839.]] – [[1844.]]) u Walesu izbijaju velike pobune kojima je uzrok bilo nezadovoljstvo poljoprivrednog stanovništva Zakonom o žitu, što ga je izglasao engleski Parlament, a koji je štetio seljačkim interesima.

U doba jačanja [[čartizam|čartističkoga]] pokreta u Walesu je bilo i oružanih sukoba [[1848.]] godine. Narod se bunio i protiv anglikanske [[crkvena desetina|crkvene desetine]], što je također dovodilo do oružanih sukoba s policijom ([[1886.]] – [[1891.]]). Potkraj 19. stoljeća osnovan je pokret velških autonomista, koji su težili za tim da Wales upravlja sam sobom (''Home Rule''). Taj pokret, međutim, nije imao širega zamaha. U 20. stoljeću razvila su se oko rudnika i željezara velika gradska središta.

== Suvremeno doba ==
U britanskoj Vladi osnovano je [[1949.]] savjetodavno [[Vijeće za Wales]]. Od listopada [[1951.]] Wales je bio u nadležnosti nižeg ministra (doministra), a od listopada [[1964.]] državnog tajnika za Wales; u travnju [[1965.]] utemeljen je posebni [[Ured za Wales]]. U prosincu [[1965.]] glavnim gradom Walesa proglašen je [[Cardiff]], a zakonom iz [[1967.]] velški jezik dobio je pravo službene upotrebe.

Većoj samostalnosti nastavila je težiti [[Stranka Walesa]] (velški: ''Plaid Cymru – PC'', utemeljena [[1925.]]) Tijekom [[1970-ih]] bili su izraženiji zahtjevi za upotrebom velškog jezika u [[masovni mediji|masovnim medijima]] (početkom [[1977.]] [[BBC]] je započeo radijski program na velškom). Na [[referendum]]u održanom početkom ožujka [[1979.]] većina građana nije prihvatila uvođenje samouprave. U studenom [[1982.]] pokrenut je prvi televizijski program na velškom jeziku. Zakonom iz [[1993.]] velški je potvrđen kao službeni jezik. Na referendumu u rujnu [[1997.]] s malom većinom podržano je uvođenje samouprave te je, nakon donošenja zakona (koncem srpnja [[1998.]]), u Cardiffu u svibnju [[1999.]] osnovana [[Nacionalna skupština za Wales]], čime je prestao djelovati Ured za Wales.

Na [[parlamentarni izbori|parlamentarnim izborima]] [[1999.]], [[2003.]] i [[2007.]] pobijedila je [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburistička stranka]]. U srpnju [[2006.]] britanski Parlament zakonom je proširio ovlasti Nacionalne skupštine za Wales. Laburisti su ostali vodeća stranka i nakon izbora [[2011.]] i [[2016.]] godine.

== Literatura ==
* [https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=65772 Wales], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.rcahmw.gov.uk Royal Commission on the Ancient and Historical Monuments of Wales]
* [https://www.llgc.org.uk/ National Library of Wales official website] - includes historical information and resources
* [http://www.bbc.co.uk/wales/history/ BBC History – Wales]
* [http://www.wales.com/about-wales/history-ancestry History and Ancestry webpage] from the Welsh Government

[[Kategorija:Wales]]
[[Kategorija:Povijest Ujedinjenog Kraljevstva|Wales]]

Povijest Walesa - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica