WikiSysop: no summary specified

2021-11-03T03:23:10Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 3. studeni 2021. u 03:23
Redak 114:		Redak 114:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|History of Norway}}~~
	*[http://www.historyofnations.net/europe/norway.html Povijest Norveške] — kratki pregled.		*[http://www.historyofnations.net/europe/norway.html Povijest Norveške] — kratki pregled.
	*[http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Norway:_Primary_Documents Izvorni dokumenti o Povijesti Norveške]		*[http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Norway:_Primary_Documents Izvorni dokumenti o Povijesti Norveške]

	[[Kategorija:Povijest Norveške\| ]]		[[Kategorija:Povijest Norveške\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T22:36:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Flag of Norway.svg|120px|desno]]
[[Datoteka:Coat of Arms of Norway.svg|120px|desno]]
'''Povijest Norveške''' je povijest prostora današnje [[Norveška|Kraljevine Norveške]] i naroda [[Norvežani|Norvežana]] od prapovijesti do danas.

==Prapovijest (10,000 pr. Kr. - 800.)==

[[Datoteka:Alta Felszeichnung Rentiere.jpg|mini|200px|<center>Petroglifi na kamenu iz Alte ([[Alta muzej]]), oko 4,200.-[[500. pr. Kr.]]<center>]]
Tragovi ljudskih naselja na području Norveške datiraju se u više tisućljeća pr. Kr. (oko 6,000 pr. Kr.). U prapovijesno doba ovdje se nalaze naselja [[Germani|germanskih]] plemena iz [[Danska|Danske]] i [[Švedska|Švedske]]; starosjedioci i germanski useljenici postupno se stapaju i početkom nove ere već tvore jedan narod.

Od vremena [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] do oko [[800.]] god., na području Norveške nastali su brojni natpisi na [[Rune|Runskom pismu]]. U isto vrijeme u Norveškoj su nicala malena plemenska kraljevstva. Prostor koji naseljavaju mnogobrojna plemena podijeljen je na područja ([[norveški]]: ''[[fylker]]''), a na čelu svakog plemena je vođa (''[[jarl]]'') koji vlada uz pomoć plemenske skupine. Više plemena tvorilo je plemenski savez koji je svoja pitanja rješavao na zajedničkoj skupštini (''[[thing]]''). Na čelu većinskih saveza (''[[rike]]'') nalazio se [[kralj]] (''konung''), biran na skupštini iz redova vodećih plemenskih poglavara.

==Vikinško razdoblje (800. - 1066.)==
[[Datoteka:Exhibition in Viking Ship Museum, Oslo 01.jpg|mini|200px|<center>''[[Vikinški brod]] Oseberg'' u Vikinškom muzeju u [[Oslo|Oslu]].<center>]]
Razdoblje od 800. – [[1066.]] god. u Norveškoj povijesti se naziva [[Vikinzi|Vikinškim]] razdobljem u kojemu su [[Norvežani]], [[Danci]] i [[Šveđani]] bili organizirani na sličan način i dijelili vikinšku kulturu. Putovali su na [[Vikinški brod|vikinškim brodovima]] (''longship'') u inozemstvo gdje su pljačkali, istraživali, trgovali i naseljavali se. Vikinški napadi ([[Lindisfarne]] [[793.]], [[Jarrow]] [[794.]], [[Dublin]] [[838.]], [[Gijón]], [[Lisabon]], [[Sevilla]], [[Arles]] i [[Luna]] [[844.]], [[Derry]] [[856.]], [[York]] [[866.]], [[Santiago de Compostela]] [[968.]], [[Algarve]] [[971.]]) su uveliko utjecale na razvoj europske povijesti. Prva vikinška kovnica novca bila je u Hedebyju (Norveška), a motivi vikinških kovanica bili su brodovi, životinje, kuće. Norveški Vikinzi su većinom putovali na zapad, do [[Škotska|Škotske]], [[Irska|Irske]] i [[Velika Britanija (otok)|Britanije]], gdje su bili prvi [[kolonizator]]i. Također, su [[emigrant]]i iz Norveške naselili [[Island]] i Škotske otoke ([[Shetlandsko otočje]], [[Farsko otočje]] i [[Orkney]]). S Islanda, kolonizirali su [[Grenland]] i putovali sve do [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] gdje su pronađena njihova naselja u [[Newfoundland]]u.

Nakon višedesetljetnih sukoba između vojnih i plemenskih poglavara za vlast, Harald I. Hårfager ([[Harald I. Ljepokosi]]) je nakon pobjede kraj [[Hafrsfjord]]a (potkraj [[9. stoljeće|9. stoljeća]]) sjedinio pod svojom vlašću cijelu zemlju do [[Trondheim]]a. Haraldov potomak [[Olav I. Tryggvason]], došavši iz Engleske [[995.]] god., započeo je provoditi proces [[Pokrštavanje|kristijanizacije]] zemlje<ref>Norveška je ostala dijelom [[Bremen]]ske [[Nadbiskupija|nadbiskupije]] sve do [[1523.]] god.</ref>. Njegovo djelo nastavio je [[Olav II. Haraldsson]], svetac zaštitnik Norveške<ref>Njegova smrt u [[bitka kod Stiklestada|bitci kod Stiklestada]] ([[1030.]]) smatra se godinom okončanja kristijanizacije zemlje.</ref>.

[[Datoteka:Stiklestad.jpeg|mini|200px|<center>Smrt kralja [[Olav II. Haraldsson|Olava II. Svetog]] u [[Bitka kod Siklestada|bitci kod Stiklestada]] [[1030.]] god.<br>[[Peter Nicolai Arbo]] ([[1859.]])<center>]]
God. [[1028.]] danski kralj [[Knut Veliki]] osvaja Norvešku i pod danskom vlašću ostala je do [[1035.]] god., kada je za norveškog kralja izabran Olavov sin [[Magnus Dobri]] (1035.–[[1047.]]), koji je [[1042.]] god. postao i kraljem Danske. Naslijedio ga je polubrat [[Harald III. Hårdråde]] (1047.-[[1066.]]); njegov neuspio pokušaj osvajanja [[Engleska|Engleske]] i smrt u [[Bitka kod Stamfordskog mosta|bitci kod Stamfordskog mosta]] (1066.) smatra se krajem vikinškog razdoblja.

==Norveška u srednjem vijeku (1066. - 1380.)==

[[Datoteka:HakonTheOldAndSkule-Flateyjarbok.jpg|mini|200px|<center>Kralj [[Haakon Haakonsson]] i njegov sin [[Magnus Zakonodavac]] iz zbirke nordijskih saga (''[[Flateyjarbók]]'') iz 14. st.<center>]]
Unuk posljednjeg vikinškog kraja Haralda Hardrade, [[Magnus Barfot]], osvojio je Orkneyske otoke i [[Hebridi|Hebride]] u Škotskoj. U vrijeme Magnusovog sina [[Sigurd Jorsalafar|Sigurda Jorsalafara]] ([[1103.]] – [[1130.]]) Norveška dosiže vrhunac svoje moći, ali već nakon njegove smrti započinju unutarnje krize i borbe za vlast.

U [[12. stoljeće|12. stoljeću]] [[Crkva]] je polako učvrstila svoju organizaciju, te je postojalo pet biskupija ([[Nidaros]], [[Bjorgvin]], [[Stavanger]], [[Oslo]] i [[Hamar]]) koje su pripale novoosnovanoj [[Nadbiskupija|Nadbiskupiji]] u Nidarosu ([[1152.]]).

U drugoj polovici 12. stoljeća jača pokret ''birkenbeinera'' ("brezonogih") u kojem se sjedinjuje niže plemstvo i seljaštvo protiv ''baglara'', tj. pripadnika svjetovne i crkvene aristokracije. Nakon [[Građanski rat|građanskog rata]] i pobjede birkenbeinera na norveško prijestolje dolazi njihov prvak [[Sverre Sigurdsson]] (1177.-1202.). Crkva je [[Ekskomunikacija|ekskomunicirala]] kralja Sverrea, a zemlja je pala u interdikciju (nemilost) [[Rim]]a. Obje strane su se pomirile [[1217.]] god. i prihvatile mladog kralja iz dinastije [[Sverra|Sverre]] [[Haakon Haakonsson|Haakona Hakonssona]]. Za kralja Haakona zemlja se stabilizirala, ustanovljena je stabilna sukcesija vladara, administracija se stabilizirala i osnovana je prva prijestolnica u gradu [[Bergen]]u, a norveške stečevine su proširene na [[Grenland]] ([[1261.]]) i [[Island]] ([[1262.]]). Nakon njegove smrti u obrani škotskih posjeda [[1263.]] god., njegov sin, [[Magnus Zakonodavac]], bio je jedan od prvih europskih vladara koji je nametnuo jedinstven [[zakon]]ik koji je važio u cijeloj zemlji ([[1274.]]).

[[Datoteka:Haakon Magnussens segl-013.jpg|mini|200px|<center>Veliki [[pečat]] kralja [[Haakon V.|Haakona V.]] s norveškim grbom.<center>]]
Nekoliko povijesnih djela, poznatih kao "Kraljevske sage" nastale su u Norveškoj i Islandu u 12. i 13. stoljeću ([[Skaldska poezija]])<ref>Kralj [[Olav Kyrre]] ([[1067.]] – [[1093.]]) bio je prvi norveški kralj koji je bio pismen.</ref> Najpoznatija je ''[[Heimskringla]]'' (oko [[1220.]]) [[Snorri Sturluson|Snorrija Sturlusona]]. One su detaljan povijesni izvor o ranoj povijesti Norveške, no njihova istinitost o najranijim razdobljima je upitna i temom mnogih rasprava (zbog mnoštva mitova i legendi koja su uklopljena u sage).

God. [[1299.]] kralj [[Haakon V.]] je preuzeo prijestolje i premjestio prijestolnicu u Oslo. Haakon je vosio aktivnu vanjsku politiku kojom je ojačao utjecaj Norveške u Skandinaviji.

[[Datoteka:Roskilde Margrethe1 grave.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Grobnica kraljice [[Margareta I. Danska|Margarete I. Danske]] u [[Roskilde]]u u [[Danska|Danskoj]].<center>]]
===Personalna unija sa Švedskom===

Nakon smrti kralja Haakona, koji nije imao muških potomaka, prijestolje je naslijedio sin njegove kćerke, kralj [[Švedska|Švedske]], [[Magnus VII.|Magnus Eriksson]] VII. ([[1319.]]) čime Norveška i Švedska sklapaju [[Personalna unija|personalnu uniju]]. Zbog slabljenja države u vrijeme [[Velika Kuga|Velike Kuge]]<ref>Norveška je izgubila strašno veliki broj populacije u epidemiji Crne Smrti od [[1349.]] – [[1351.]] god.</ref>, ali i prošvedske usmjerenosti kralja Magnusa VII. (1319.-[[1355.]]) došlo je do unutarnjih pobuna, te je Magnus bio prisiljen ustupiti prijestolje svom sinu [[Haakon VI.|Haakonu VI.]] (1355.-[[1380.]])<ref>Magnusov sin [[Haakon VI.]] i njegov sin [[Olav IV.]] bili su posljednji norveški kraljevi koji su rođeni u Norveškoj, sve do [[Harald V.|Haralda V.]] koji je stupio na prijestolje [[1991.]] god.</ref>.

Nakon smrti Haakonovog sina [[Olav IV.|Olava]] ([[1387.]]), njegova je majka Margareta I., kći danskog kralja [[Valdemar IV. Danski|Valdemara]], postala vladaricom Danske i Norveške, a [[1389.]] god. i Švedske. Unija s Danskom će potrajati sve do [[1814.]] god.<ref>Književnik [[Henrik Ibsen]] je ovo razdoblje nazvao "400-godišnja noć" zbog gubitka norveškog identiteta i samostalnosti.</ref>
[[Datoteka:Flag of the Kalmar Union.svg|150px|lijevo]]

==Kalmarska unija (1397. – 1523.)==
[[Datoteka:Skibsflaget fra Mariakirken i Lübeck.png|mini|300px|<center>Brodska zastava iz vremena Klamarske unije koja se sastoji od zastava Danske, Norveške, Švedske i [[Pomeranija|Pomeranije]].<center>]]
{{glavni|Kalmarska unija}}
Pod vladavinom [[Margareta I. Velika|Margarete Danske]] ([[1387.]] – [[1412.]]), [[1397.]] god. sklopljen je sporazum u švedskom dvorcu [[Kalmar]]u kojim je stvoren politički savez triju zemalja (Danske, Norveške i Švedske), a za kralja je izabran Margaretin 15-godišnji nećak [[Erik Pomeranski]] (1412.-[[1439.]]).

Zemlje članice se nisu odrekle svoje samostalnosti i neovisnosti, ali su imale zajedničkog vladara i djelimično istu vanjsku politiku. Različiti interesi (osobito nezadovoljstvo švedskog plemstva zbog dominacije Danske i [[Holstein]]a) doveli su do sukoba koji su potresali Uniju od 1430-ih do raspada Unije [[1523.]] god. kada je [[Gustav Vasa]] postao kraljem Švedske.

Kalmarska unija je, nakon 180 godina, službeno okončana istupanjem Švedske [[1536.]] god. Unija ipak nije potpuno ukinuta jer su Norveška i prekomorske zemlje ostale u sklopu Danske-Norveške države pod [[Dinastija Oldenburg|dinastijom Oldenburg]] još nekoliko stoljeća.

==Danska-Norveška==
[[Datoteka:1668-Map-of-Norway.JPG|mini|200px|<center>[[Norveška]] [[1668.]] god.<center>]]
{{glavni|Danska-Norveška}}
Prevlast u Kalmarskoj uniji imali su [[Danci]], čiji su namjesnici iz [[Copenhagen]]a samovoljno upravljali Norveškom, te je naposljetku raspušten norveški Riksråd. U vrijeme kralja [[Kristijan III. Danski|Kristijana III.]] ([[1534.]] – [[1559.]]) Norveška gubi svaku samostalnost te Danci njome vladaju kao svojom provincijom. Danski utjecaj se može podijeliti u nekoliko faza:

* Od [[1537.]] god. širi se, ponajprije pod danskim utjecajem, pokret [[Reformacija|reformacije]] (okončano [[1596.]]), a [[danski]] se uvodi kao službeni jezik.
* Tijekom 17. i 18. stoljeća Norveška je uvučena u ratove Danske: [[Kalmarski rat]] ([[1611.]] – [[1613.]]), [[Tridesetogodišnji rat]] ([[1618.]] – [[1648.]]), [[Sjeverni rat]] ([[1655.]] – [[1658.]]), [[Gyldenløve rat]] ([[1675.]] – [[1679.]]) i [[Veliki sjeverni rat]] ([[1700.]] – [[1721.]]). Posljedica je bila ta da se [[1716.]] i [[1718.]] god. Norveška nalazi pod privremenom švedskom okupacijom.
* Vrijeme Mira i ekonomskog razvitka ([[1721.]] – [[1770.]]) za kojega je Norveška ostvarila značajniji položaj u Uniji.
* Vrijeme nacionalnog buđenja i priprema za neovisnost (1770.–[[1814.]]) u kojem je porasla neovisnost norveških gospodarstava, te uz svjesnost o [[SAD|Američkoj]] ([[1775.]]–1783.) i [[Francuska Revolucija|Francuskoj Revoluciji]] ([[1789.]] – [[1799.]]), potakla [[nacionalizam]] koji je kulminirao ustavnoj konvenciji 1814. god.

[[Datoteka:Norge-Unionsflagg-1844.svg|150px|lijevo]]
[[Datoteka:Unionsupplösningen staty.JPG|mini|100px|<center>''Spomenik mira'' u [[Karlstad]]u ([[Švedska]]) posvećen 50-godišnjici mirnog razlaza Norveške i Švedske.<center>]]
==Personalna unija sa Švedskom==

God. [[1814.]] [[Danska]] je bila prisiljena odreći se Norveške ([[Kielski mir]]), koja je pripala Švedskoj, no iste godine norveški predstavnici na skupštini u [[Eidsvoll]]u proglašavaju Norvešku neovisnom ustavnom monarhijom. Ugovorom u Mossu (1814.) razriješena su prijeporna pitanja sa Švedskom (priznata je neovisnost Norveške), s kojom je Norveška ostala u personalnoj uniji.

Švedsko uplitanje u unutarnju politiku Norveške nastavlja se tijekom cijelog [[19. stoljeće|19. stoljeća]], a kad je kralj [[Oskar II.]] odbio sankcionirati zakonski prijedlog Norveškog parlamenta (''Storting'') o postavljanju posebnih norveških konzularnih predstavnika u inozemstvu, Storting ga je svrgnuo i proglasio raskid unije sa Švedskom ([[1905.]]).

==Kraljevina Norveška==

Za novog kralja samostalne Kraljevine Norveške izabran je danski princ Carl (zet engleskog kralja [[Edvard VIII.|Edvarda VIII.]]) pod imenom [[Haakon VII.]].

Tijekom [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] Norveška je ostala neutralna, ali 1893. norveška mornara bili su žrtvom rata [[podmornica]]. Usprkos svojoj neutralnosti, norveška vlada je značajno ugađala [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]], zbog britanskog pritiska, ali i anti-njemačke politike. Norveške usluge su dolazile u obliku velike norveške trgovačke flote koja je donosila presudne sirovine u Veliku Britaniju, a koja je zauzvrat davala Norveškoj nužan [[ugljen]]. Zbog ovakve politike Norvešku su prozvali "neutralnim saveznikom".

Između dva svjetska rata se na političkoj sceni izmjenjuju konzervativna i liberalna stranka.

[[Datoteka:German cruiser Blücher sinking.jpg|mini|200px|<center>Njemački brod ''Blücher'' tone u [[Oslofjord]]u [[9. travnja]] [[1940.]] god.<center>]]
===Norveška u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]===

God. [[1940.]] Norvešku su napale postrojbe [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]], a snažniji otpor onemogućavala je "[[peta kolona]]" [[Vidkun Quisling|Vidkuna Quislinga]] koji je ustrojio marionetsku vladu.

U Norveškoj su kralj i vojska pružili otpor, ali su Nijemci, koristeći lokalnu nadmoć u zraku te brzo osvajanje aerodroma, uspostavili mostobrane koje nije bio u stanju uništiti ni dolazak relativno malobrojnog savezničkog ekspedicijskog korpusa. Intervencija britanskih i francuskih pomorskih i kopnenih snaga dovela je do jakih borbi na području [[Narvik]]a, [[Namsos]]a i [[Andalsnes]]a. Iako je Britanska mornarica njemačkoj mornarici nanijela velike gubitke, Norveška je u lipnju 1940. pala pod potpunu njemačku kontrolu, čime je stvorena važna baza za buduće podmorničke operacije na Atlantiku.

[[Datoteka:Kongefamilien 1945.jpg|mini|200px|<center>Kraljevska obitelj maše s palube britanskog broda pri povratku iz egzila, [[Oslo]] [[7. lipnja]] [[1945.]] god.]]
Nakon savezničkog povlačenja Norveška je u svibnju 1940. god. bila prisiljena na [[Kapitulacija|kapitulaciju]], a vlada se povukla u Veliku Britaniju. Pod njemačkom okupacijom Norveška je ostala do kraja rata<ref>Jedna od posljedica njemačke okupacije bilo je rođenje 12,000 djece njemačkih vojnika i norveških žena. Nakon rata ova djeca su nazvana tyskerbarna ("Njemačka djeca") ili "Nacistička djeca", i pretrpjela su svakojake represije i zlostavljanja.; [http://www.aftenposten.no/english/local/article1156044.ece] Aftenposten, 14. studenog 2005.</ref>, a njezinim su se lukama [[Nijemci]] služili kao uporištima za napadaje podmornica na [[konvoj]]e koji su [[Sjeverno more|Sjevernim morem]] plovili prema lukama [[SSSR]]-a.

Tijekom rata u Norveškoj je djelovao i snažan pokret otpora. Nakon kapitulacije Njemačke, u svibnju [[1945.]] god., u Norveškoj je ustrojena privremena koalicijska vlada pod predsjedništvom Radničke stranke [[Einar Gerhardsen|Einara Gerhardsena]]. Na izborima 1945. god. pobjedu odnosi upravo ''Radnička stranka''.

[[Datoteka:Regjeringskvartalet Y-blokka.jpg|mini|200px|<center>Zgrada nacionalne knjižnice u četvrti vlade (''Regjeringskvartalet'') iz [[1970.]] god.<center>]]
===Moderna Norveška===

[[Datoteka:Oslo-May-17th-2005.jpg|mini|200px|<center>Proslava norveškog dana neovisnosti ([[17. svibnja]]) [[2005.]] u [[Oslo|Oslu]].<center>]]
God. [[1949.]] Norveška pristupa [[NATO]] savezu, a od [[1951.]] god. povezana je i s drugim nordijskim zemljama u [[Nordijsko vijeće|Nordijskom vijeću]].

God. [[1957.]] Haakona VII. naslijedio je njegov sin [[Olav V.]] Od [[1953.]] – [[1963.]] god. Otkriće [[Nafta|nafte]] i prirodnog plina u norveškim teritorijalnim vodama 1960-ih, dovelo je do snažnog procvata gospodarstva.

''Laburistička stranka'' neprekidno ima većinu, a [[1963.]] do [[1981.]] god. formira manjinske vlade. Od 1981. god. na vlasti se izmjenjuju manjinske vlade [[Laburisti|laburista]] i [[Konzervativci|konzervativaca]]. Na [[referendum]]ima [[1972.]] god. i [[28. studenog]] [[1994.]] god. Norveška je odbila pristupiti [[EU|Europskoj Uniji]], iako je povezana s njom kroz [[Europska Ekonomska Zona|Europsku Ekonomsku Zonu]] (EEA).

Nakon smrti kralja Olava V. ([[1991.]]) na prijestolju ga je naslijedio [[Harald V.]]

Norveška je zahvaljujući uspješnom gospodarstvu ostvarila visok životni standard kojim je prestigla većinu europskih zemalja<ref>Posljednjih godina [[UN]] je rangirao Norvešku kao zemlju s najvišim standardom života na svijetu. Ovako visoko mjesto Norveška je zaslužila visokim stupnjem Bruto nacionalnog dohotka, obrazovanja i dugovječnošću stanovnika.</ref>. Norveška je također rangirana kao 2. zemlja (od 58) u studiji ''Svjetkog ekonomskog foruma'' o kvalitetu života stanovnika, i to u 5 kategorija: gospodarskom učešću, konkurentnosti, političkoj ovlasti građana, visini obrazovanja, te kvalitetu zdravstvene i socijalne politike. Trenutačni prioritet u državnoj politici je snažan sustav socijalne pomoći kako bi se osigurao prosperitet u godinama kada će se iscrpiti izvori nafte.

==Bilješke==
{{izvori}}

==Izvori==
* ''Opća i nacionalna enciklopedija br. 13.'', [[Večernji list]] d. d., [[Zagreb]] 2007. {{ISBN|978-953-7224-13-0}}
* ''Povijest svijeta'', The Times, Hena com, Zagreb, 2002. {{ISBN|953-6510-62-6}}

==Poveznice==

{{Povijest Europe}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|History of Norway}}
*[http://www.historyofnations.net/europe/norway.html Povijest Norveške] — kratki pregled.
*[http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Norway:_Primary_Documents Izvorni dokumenti o Povijesti Norveške]

[[Kategorija:Povijest Norveške| ]]

Povijest Norveške - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica