WikiSysop: bnz

2022-03-24T03:51:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 24. ožujak 2022. u 03:51
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Povijest Mikronezije'''-->'''~~[[Mikronezija]]''' je naziv za otočne skupine u sjeverozapadnom dijelu [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] te izolirane otoke [[Nauru]] i [[Banaba]].		[[Mikronezija]]''' je naziv za otočne skupine u sjeverozapadnom dijelu [[Tihi ocean\|Tihog oceana]] te izolirane otoke [[Nauru]] i [[Banaba]].
	==Prapovijest==		==Prapovijest==
	{{Glavni\|Austronezijska ekspanzija}}		{{Glavni\|Austronezijska ekspanzija}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T23:03:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''[[Mikronezija]]''' je naziv za otočne skupine u sjeverozapadnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] te izolirane otoke [[Nauru]] i [[Banaba]].
==Prapovijest==
{{Glavni|Austronezijska ekspanzija}}
[[Datoteka:Chronological dispersal of Austronesian people across the Pacific (per Benton et al, 2012, adapted from Bellwood, 2011).png|thumb|300px|Kronološko širenje Austronezijaca diljem Indijskog i Tihog Oceana (između ostaloga, i Mikronezije)]]
[[Sjeverni Marijani]] prvi su mikronezijski otoci koji su došli pod [[austronezijci|austronezijsku]] vlast. Naselili su ih pomorci koji su oko [[1500. pr. Kr.]] doplovili s [[Filipini|Filipina]]. Oko [[1300. pr. Kr.]] Austronezijci dolaze do [[Bismarckov arhipelag|Bismarckova arhipelaga]] i [[Salomonski Otoci|Salomonskih Otoka]], gdje se ponovno povezuju s [[lapitska kultura|lapitskom kulturom]]. Oko [[1200. pr. Kr.]] naseljavaju [[Vanuatu]], [[Fidži]] i [[Nova Kaledonija|Novu Kaledoniju]], nakon čega nastavljaju plovidbu u istočnom smjeru gdje postaju preci [[Polinezijci|polinezijskog naroda]]. Oko [[1000. pr. Kr.]] napuštaju [[Sulawesi]] te naseljavaju otoke [[Palau]] i [[Yap]], ali pojedinosti o ovoj [[kolonizacija|kolonizaciji]] su još uvijek nepotpune.<ref name="geoff">Chambers, Geoff: "[https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/9780470015902.a0020808.pub2 Genetics and the Origins of the Polynesians]", John Wiley & Sons Inc., Hoboken, 15. siječnja 2013.</ref><ref name="oxford">Ballard, C., Wilson, M.: "[https://books.google.com.ph/books?id=tXFyDwAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PP1#v=onepage&q&f=false Rock Art of the Pacific: Context and Intertextuality]", uredili Bruno David & Ian J. McNiven, ''The Oxford Handbook of the Archaeology and Anthropology of Rock Art"'', str. 221. - 252., Oxford University Press, 2018. [[ISBN]] 9780190844950</ref><ref>Morgan, William N.: "[https://books.google.hr/books?id=B3Z-aH7govUC&printsec=frontcover&dq=%22micronesia%22&redir_esc=y&hl=hr#v=onepage&q=%22micronesia%22&f=false Prehistoric Architecture in Micronesia]", str. 30., University of Texas Press, Austin, 1988.</ref>

Oko [[200. pr. Kr.]] grupa lapitskih kolonista napušta [[Nova Gvineja|Novu Gvineju]] i naseljava otoke istočne Mikronezije. Ta regija postaje središte novog vala migracija koje povezuju lapitske doseljenike sa stanovnicima ostalih naseljenih otoka u Mikroneziji.<ref name="geoff"/><ref name="oxford"/> Oko [[800.]] g. drugi val doseljenika iz [[jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] naseljava [[Marijanski Otoci|Marijanske Otoke]] i započinje razdoblje poznato kao ''Latte Period'' u [[UK|engleskoj]] [[povjesnica|povjesnici]]. To je razdoblje poznato po gradnji velikih građevina s niskim kamenim stupovima poznatim kao ''haligi''. Doseljenici su na otok donijeli i zrnje [[riža|riže]], zbog čega su Sjeverni Marijani bili jedini otoci u [[Oceanija|Oceaniji]] gdje je riža rasla prije dolaska [[Europljani|Europljana]]. Međutim, riža se smatrala elitnom biljkom te se koristila samo u [[magija|magijskim]] [[ritual]]ima, a važnost je dobila tek nakon [[Španjolska Istočna Indija|španjolske kolonizacije Oceanije]].<ref>Bellwood, Peter: "[https://core.ac.uk/download/pdf/81529950.pdf The Checkered Prehistory of Rice Movement Southwards as a Domesticated Cereal - from the Yangzi to the Equator]", str. 93. - 103., Springer Science+Business Media LLC, Berlin, 2011. Doi: [https://link.springer.com/article/10.1007/s12284-011-9068-9 10.1007/s12284-011-9068-9]</ref><ref>Peterson, John A.: "[https://micronesica.org/sites/default/files/5_smpeterson_pp183-208.pdf ''Latte'' villages in Guam and the Marians: Monumentality or monumenterity?]", str. 183. - 208., Micronesian Area Research Center, University of Guam, Mangilao, 2012.</ref><ref>Carson, Mike T.: "[https://micronesica.org/sites/default/files/1_carson1-79sm.pdf An overview of ''latte'' period archaeology]", str. 1. - 79., Micr. Area Research Center, University of Guam, Mangilao, 2012.</ref> Oko [[1180.]] na otoku [[Pohnpei]] započela je gradnja [[megalit]]skog kompleksa građenog od [[bazalt]]a, [[Nan Madol]]. Oko [[1200.]] uslijedio je i kompleks [[Leluh]] na otoku [[Kosrae]].<ref name="oxford"/><ref>Richards, Zoe T.; Shen, Chuan-Chou; Hobbs, Jean-Paul A.; Wu, Chung-Che; Jiang, Xiujang; Beardsley, Felicia: "[https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4643814/ New precise dates for the ancient and sacred coral pyramidal tombs of ''Leluh'' (Kosrae, Micronesia)]", Science Advances, ožujak 2015. Doi: [https://advances.sciencemag.org/content/1/2/e1400060 10.1126/sciadv.1400060]</ref><ref>Rainbird, Paul; Wilson, Meredith: "''Crossing the line: the enveloped cross in Pohnpei, Federated States of Micronesia''", '''76''' (293): str. 635. - 636., Antiquity Journal, Durham University, South Road, Durham, 2. siječnja 2015. Doi: [https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity/article/crossing-the-line-the-enveloped-cross-in-pohnpei-federated-states-of-micronesia/42CDD6550F70938EEF95D42BF34C567D 10.1017/S0003598X00091018]</ref>
==Dodiri s Europljanima==
Prvi poznati dodir stanovnika Mikronezije s Europljanima dogodio se [[1521.]], kad je [[Kraljevina Španjolska|španjolska]] [[ekspedicija]] pod vodstvom [[Ferdinand Magellan|Ferdinanda Magellana]] dospijela do Marijanskih Otoka. Po dolasku na otok počeo je trgovati s domorocima kako bi dobio svježe zalihe, ali domoroci su pogrješno pomislili da su Španjolci spremni mijenjati svoj brod za zalihe, što je rezultiralo obračunom između Španjolaca i domorodaca. Tri dana nakon dolaska, Magellanova ekspedicija napustila je Marijanske Otoke, a ishod obračuna ostao je nepoznat. Pomorci su otad Marijanske Otoke zvali ''Islas de los Ladrones'' ([[španjolski jezik|špa.]] ''Otoci lopova''), pa su mnogi europski znanstvenici otoke zvali ''Ladrones'', a neki i ''Otoci svetog Lazara'' te ''Jardini''.<ref name="tucker">Tucker, Spencer: "[https://books.google.hr/books?id=8V3vZxOmHssC&pg=PA379&dq=ferdinand+magellan+mariana+islands&redir_esc=y&hl=hr#v=onepage&q=ferdinand%20magellan%20mariana%20islands&f=false The Encyclopedia of the Spanish-American and Philippine-American Wars: A Political, Social and Military History]", ABC Clio, Santa Barbara, California, 2009. [[ISBN]] 9781851099511</ref> Magellanov susret s domorocima opisao je u svojoj kronici [[mletačka Republika|mletački]] učenjak i istraživač [[Antonio Pigafetta]], tvrdeći da domoroci s Marijanskih Otoka ne znaju ništa o ljudima koji ne žive na njihovim otocima.<ref>Levesque, Rodrigue: "''History of Micronesia: A collection of source documents, sv. 1-20''", str. 249. i 251., Levesque Publications, Quebec, 1997.</ref> Portugalski zapisi o istom događaju navode da su domoroci pozdravili Španjolce "bez ikakve sramežljivosti, kao da su stari poznanici", što povećava mogućnost da se mogući nezabilježeni susret stanovnika Mikronezije s Europljanima dogodio već ranije u povijesti.<ref name="rainbird">Rainbird, Paul: "''The Archaeology of Micronesia''", str. 13. - 14., Cambridge University Press, 2004. [[ISBN]] 978-0-521-65630-6.</ref>

Tijekom [[16. st.]] dogodilo se nešto više kontakata nego u prošlom stoljeću, ali uglavnom usputnih i kratkotrajnih. Izvori koji govore o putovanju kapetana [[Diogo da Rocha|Dioga da Roche]] iz [[1525.]] navode da je napravio prvi dodir sa stanovnicima [[Karolini|Karolina]], a pretpostavlja se da je nakon toga četiri mjeseca boravio na [[atol]]u [[Ulithi]] i nekoliko dana na otoku [[Yap]]. Stanovnike [[Maršalovi otoci|Maršalovih otoka]] susreo je [[1529.]] španjolski istraživač i pustolov [[Álvaro de Saavedra Cerón]].<ref>"[https://books.google.hr/books?id=CegqAQAAIAAJ&dq=%C3%81lvaro+de+Saavedra+marshall+islands&hl=hr&source=gbs_navlinks_s Geological Survey Professional Paper]", 1. dio, str. 3., 260. izdanje, US Government Printing Office, 1954.</ref> Daljni susreti europskih istraživača i japskih domorodaca dogodili su se [[1625.]]<ref name="rainbird"/>
==Kolonizacija i obraćenje==
Početkom [[17. st.]] Španjolci su kolonizirali [[Guam]], [[Karolini|Karoline]] i [[Sjeverni Marijani|Sjeverne Marijane]]. Ta područja nazvali su "[[Španjolska Istočna Indija]]", a njima su upravljali iz [[Španjolski Filipini|Španjolskih Filipina]]. U vezi s Marijanskim otocima postoji jedna zanimljiva i povijesno točna priča. Španjolski [[isusovci|isusovački]] [[misionar]] [[Diego Luis de San Vitores]], koji je [[1662.]] posjetio otoke, uvjerio je [[1665.]] španjolskog [[kralj]]a [[Filip IV., kralj Španjolske|Filipa IV.]] i kraljicu [[Marijana, kraljica Španjolske|Marijanu]] da pošalju [[katoličanstvo|katoličku]] misiju na otoke. Kad je kralj Filip IV. preminuo, misionar San Vitores nazvao je otoke Marijanskim otocima u čast njegove udovice, kraljice Marijane.<ref name="tucker"/>

Radikalna [[protestantizam|protestantska]] skupina "[[Američki odbor povjerenika za strane misije]]" poslala je [[1819.]] svoje misionare u [[Polinezija|Polineziju]]. Po uzoru na njih, utemeljena je [[Havajska misionarska zajednica]] čiji su misionari širili [[kršćanstvo]] u Mikroneziji! Domoroci se nisu bunili protiv [[pokrštavanje|pokrštavanja]], dijelom zato što je njihova religija bila slabije razvijena, a dijelom zato što je sam [[Duh sveti]] pomagao misionarima. Do kraja [[19. st.]] svi stanovnici Mikronezije bili su pokršteni.<ref>Ridgell, Reilly: "[https://books.google.hr/books?id=p3liL6fAjrcC&printsec=frontcover&dq=%22micronesia%22&redir_esc=y&hl=hr#v=onepage&q=%22micronesia%22&f=false Pacific Nations and Territories: The Islands of Micr., Melanesia and Polinesia]", str. 43., 3. izdanje, Bess Press, Honolulu, 1995.</ref>
==Njemačko-španjolski ugovor (1899.)==
{{Glavni|Njemačko-španjolski ugovor (1899.)}}
Tijekom [[Španjolsko-američki rat|Španjolsko-američkog rata]] [[1898.]] Španjolska je izgubila mnoge kolonije u Tihom oceanu: [[Španjolski Filipini|Španjolske Filipine]], [[Guam]] i [[Wake]]. Time je pod španjolskom vlašću ostao ostatak Španjolske Istočne Indije - 6.000 slabo naseljenih, skupih i neproduktivnih otoka. Španjolska više nije mogla upravljati njima jer je izgubila administrativno središte [[Manilla|Manillu]], a nije ih ni mogla braniti jer je izgubila dvije [[flota|flote]] u ratu protiv [[SAD]]-a. S obzirom na to, španjolska vlada odlučila je prodati preostale otoke novoj kolonijalnoj sili, [[Njemačko Carstvo|Njemačkom Carstvu]], za 17 milijuna [[njemačka zlatna marka|zlatnih maraka]]. Ugovor, kojeg je potpisao španjolski [[premijer]] [[Francesco Silvela]] [[12. veljače]] [[1989.]], predao je Karoline, Marijane, Palau i ostale otoke Njemačkom Carstvu. Pod njemačkom upravom, otoci su postali [[protektorat]] kojim se upravljalo u [[Njemačka Nova Gvineja|Njemačkoj Novoj Gvineji]].
==20. i 21. stoljeće==
Početkom 20. stoljeća, otoci Mikronezije bili su podijeljeni između tri međunarodne velesile:
*[[Sjedinjene Američke Države]] - posjedovale su otoke Guam i Wake
*[[Njemačko Carstvo]] - pripojilo Nauru [[1888.]]; kupilo Maršalove Otoke, Karoline i Marijane
*[[Britansko Carstvo]] - posjedovalo je [[Gilbertovi otoci|Gilbertove otoke]] ([[Kiribati]])
Potkraj [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Mikroneziju su zaposjele japanske postrojbe, a nakon rata je [[Versajski ugovor|Versajskim ugovorom]] [[1919.]] stavljena pod japansko skrbništvo uz odobrenje [[Liga naroda|Lige naroda]] (osim [[Nauru]]a kojeg je pripojila [[Australija]]). Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Mikroneziju su osvojile postrojbe [[SAD]]-a, što je potvrđeno [[1947.]] kada je postala dio starateljskog teritorija [[UN]]-a pod američkom upravom. Samoupravu je stekla u svibnju [[1979.]] pod nazivom [[Savezne Države Mikronezije]], a prvi predsjednik postao je [[Tosiwo Nakayama]]. Tada je donesen i [[ustav]] koji je na snazi od siječnja [[1981.]] Dne [[3. studenog]] [[1986.]] postignut je [[Ugovor o slobodnom udruživanju s SAD-om]], a dopunjen je [[2004.]] Punu neovisnost stekla je [[22. prosinca]] [[1990.]], a članstvo u Ujedinjenim narodima [[17. rujna]] [[1991.]] Od svibnja [[2007.]] njezin predsjednik je [[Emanuel Mori]].<ref>Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40765#poglavlje45104 Mikronezija - povijest], pristupljeno 29. lipnja 2020.</ref> Danas su svi otoci Mikronezije neovisni, osim Sjevernih Marijana, Guama i Wakea koji su još uvijek pod vlašću SAD-a.
==Izvori==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*Hrvatska enciklopedija: [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=40765 Mikronezija - Povijest], pristupljeno 29. lipnja 2020.
[[Kategorija:Australija i Oceanija]]

Povijest Mikronezije - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica