WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T20:03:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 20:03
Redak 18:		Redak 18:

	==Osmansko razdoblje==		==Osmansko razdoblje==
	Osmanlije su bili prvi koji su počeli rabiti naziv Hercegovina za ovo područje. Bosanski [[beg]] [[Isa-beg Isaković]] naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454. U ranija vremena Hercegovina je nazivana i Vojvodstvo [[Sveti Sava\|sv. Save]]. <ref>{{~~Cite book~~\|last=Vinjalić \|first= Gašpar\|authorlink= \|coauthors= \|title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.223. \|year=2010.\|url= \|publisher=Književni krug \|location=Split \|id=}}</ref>		Osmanlije su bili prvi koji su počeli rabiti naziv Hercegovina za ovo područje. Bosanski [[beg]] [[Isa-beg Isaković]] naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454. U ranija vremena Hercegovina je nazivana i Vojvodstvo [[Sveti Sava\|sv. Save]]. <ref>{{Citiranje knjige\|last=Vinjalić \|first= Gašpar\|authorlink= \|coauthors= \|title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.223. \|year=2010.\|url= \|publisher=Književni krug \|location=Split \|id=}}</ref>

	Neslužbeni glavni grad Hercegovine, [[Mostar]], prvi put je spomenut 1452. Samo nekoliko godina kasnije, ovo područje napale su Osmanlije, a konačno je palo pod njihovu vlast [[1466.]] Baš u vrijeme vladavine Osmanlija, grad Mostar je dobio na važnosti. Uskoro je posttao ''kadiluk'', a od 1522. bio je središte [[Hercegovački pašaluk\|Hercegovačkog pašaluka]]. Do kasnog 16. stoljeća prikljuključen je u veći [[Bosanski pašaluk]].		Neslužbeni glavni grad Hercegovine, [[Mostar]], prvi put je spomenut 1452. Samo nekoliko godina kasnije, ovo područje napale su Osmanlije, a konačno je palo pod njihovu vlast [[1466.]] Baš u vrijeme vladavine Osmanlija, grad Mostar je dobio na važnosti. Uskoro je posttao ''kadiluk'', a od 1522. bio je središte [[Hercegovački pašaluk\|Hercegovačkog pašaluka]]. Do kasnog 16. stoljeća prikljuključen je u veći [[Bosanski pašaluk]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T02:07:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{mergeto|Hercegovina (vidi stranicu za razgovor)}}
{{nedostaju izvori}}
'''Povijest [[Hercegovina|Hercegovine]]''' seže od dolaska [[Slaveni|Slavena]] do danas.

==Predslavenska povijest==
''Vidi: [[Iliri]]''

Narod koji je naseljavao Hercegovinu prije dolaska Slavena bili su [[Iliri]]. Pretpostavlja se da su na ova područja došli oko [[2000. god. pr. Kr.]]. [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] osvaja ovo područje u 1. st., kao dio [[ilirik|Illyricuma]] i uključuje ga u svoju pokrajinu [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciju]]. <br>

==Srednji vijek==
[[Datoteka:Creation_of_Herzegovina.png|mini|desno|Povijesni prikaz malih kneževina i župa, čijim je objedinjavanjem u 15. stoljeću nastala Hercegovina]]
[[Datoteka:Kosacic.jpg|mini|desno|Grb [[Kosača]] („Kosačića“) prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st., koji je kopija grbovnika iz 16. st.]]
S dolaskom Slavena [[zapadna Hercegovina]] je pod [[srednjovjekovna hrvatska država|hrvatskim narodnim vladarima]], dok se u istočnoj [[Hercegovina]] formiraju malene kneževine [[Travunja]] i [[Zahumlje]] ([[Humska zemlja]]). <br>
Granice znaju flukturirati, a malene kneževine, skupa sa [[Dukljansko Kraljevstvo|Dukljom]] varirati u svom geopolitičkom statusu, od podložnosti [[Bizant|Bizantu]], [[Kraljevina Srbija|Srbiji]], [[Kraljevina Hrvatska|Hrvatskoj]], pa čak i kratkotrajnim razdobljima [[Bugarska|bugarske]] vlasti.<br>
Od 14. stoljeća, doba jačanja [[Srednjovjekovna bosanska država|srednjovjekovne Bosne]], područje se povezuje i s banovinom, a kasnije i kraljevinom u Bosni.<br>
U 15. stoljeću većinu posjeda malih kneževina, kao i hrvatski župa zapadno od Neretve, pod svojom vlašću objedinjuje [[Stjepan Vukčić Kosača]], koji 1448. uzima titulu Hercega (vojvode) i tu stvara de facto neovisnu državu.
Međutim nakon [[Srednjovjekovna bosanska država|pada Bosne pod Osmanlije]], Osmanlije ubrzo napadaju i njegovu državu, te ju osvajaju do 1482.

==Osmansko razdoblje==
Osmanlije su bili prvi koji su počeli rabiti naziv Hercegovina za ovo područje. Bosanski [[beg]] [[Isa-beg Isaković]] naziv Hercegovina spomenuo je u pismu iz 1454. U ranija vremena Hercegovina je nazivana i Vojvodstvo [[Sveti Sava|sv. Save]]. <ref>{{Cite book|last=Vinjalić |first= Gašpar|authorlink= |coauthors= |title=Kratki povijesni i kronološki pregled zbivanja koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj i Bosni 1514.-1769., str.223. |year=2010.|url= |publisher=Književni krug |location=Split |id=}}</ref>

Neslužbeni glavni grad Hercegovine, [[Mostar]], prvi put je spomenut 1452. Samo nekoliko godina kasnije, ovo područje napale su Osmanlije, a konačno je palo pod njihovu vlast [[1466.]] Baš u vrijeme vladavine Osmanlija, grad Mostar je dobio na važnosti. Uskoro je posttao ''kadiluk'', a od 1522. bio je središte [[Hercegovački pašaluk|Hercegovačkog pašaluka]]. Do kasnog 16. stoljeća prikljuključen je u veći [[Bosanski pašaluk]].

Opsada Krete, koja je trajala od [[1645.]] do [[1669.|1669.,]] štetila je Hercegovini, pošto su se [[Mletačka Republika]] i [[Osmansko Carstvo]] borili za prevlast u [[Dalmacija|Dalmaciji]].

Kao ishod [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]] potpisanog [[1699.]], Osmanlije su dobile izlaz na [[Jadransko more]] kroz obalno područje [[Neum]]-[[Klek]]. [[Dubrovačka Republika]] se tako odvojila od mletačkog utjecaja. Osmanlije su izvukle korist iz ovoga uzimajući sol iz regije.

Kao ishod [[Veliki bosanski ustanak|Velikog bosanskog ustanka]], Hercegovina je isključena iz Bosanskog pašaluka [[1833.]] i pretvorena je u novi [[Hercegovački pašaluk]] kojim je vladao nezavisni vezir [[Ali-paša Rizvanbegović]]. Nakon njegove smrti 1851., pašaluk je ponovno spojen s Bosanskim pašalukom i tako je činio novi Bosanskohercegovački pašaluk. To je prvi put da regija dobije naziv [[Bosna i Hercegovina]], a naziv je u uporabi i danas.

Godine 1852., u Hercegovinu dolaze i [[Franjevački red|franjevci]]. Oni ubrzo osnivaju franjevačku provinciju Uznesenja Blažene Djevice Marije, godine 1892.

U kasnom razdoblju osmanske vladavine, potlačeni [[Hrvati]] i [[Srbi]] na čelu s don [[Ivan Musić|Ivanom Musićem]] dižu [[Hercegovački ustanak]] s kojim je počeo niz ratova protiv Osmanlija. Ustanak je dignut zbog visokog poreza.

==Austrougarsko razdoblje==
Kao ishod [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]], Osmansko Carstvo predalo je Bosnu i Hercegovinu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]]. Godine 1878. [[austrougarska vojska]] je [[Zaposjedanje BiH 1878.|okupirala]] ovo područje. Hrvatski generali [[Josip Filipović]] i [[Stjepan Jovanović]] vodili su invaziju. Vojska Stjepana Jovanovića uzela je Hercegovinu, dok su Filipovićevi vojnici iz [[Slavonija|Slavonije]] uzeli [[Bosna|Bosnu]].

[[Rimokatolička Crkva]] je uvedena u BiH, pošto su Osmanlije otišle iz zemlje. Crkve u Hercegovini podređene su [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjskoj biskupiji]] i [[Trebinjska biskupija|Trebinjskoj biskupiji]]. Godine 1890. Trebinjska biskupija pripojena je Mostarsko-duvanjskoj. Franjevci su osnovali i prvo [[Sveučilište u Mostaru|sveučilište]] u [[Mostar]]u 1895.

==Međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat==
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Hercegovina je bila u sastavu [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a bila je podijeljena na dvije župe, Hum i Dubravu.

==Rat u Bosni i Hercegovini==
U vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], većinski dijelovi Hercegovine postali su dijelom [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] (koja je kasnije potpala pod [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju BiH]]), dok je Istočna Hercegovina potpala pod [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]].

==Vidi također==
*[[Hercegovački pašaluk]]
*[[Povijest Bosne i Hercegovine]]

[[Kategorija:Povijest Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]

Povijest Hercegovine - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica