https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Povijest_%C5%A0panjolskePovijest Španjolske - Povijest promjena2026-09-02T17:21:36ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Povijest_%C5%A0panjolske&diff=35016&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-19T05:28:53Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Povijest Španjolske'''-->{{Povijest Španjolske}}<br />
[[Španjolska]] je naseljena od [[paleolitik]]a. To dokazuju špiljski crteži iz Ell Castilla i [[Altamira|Altamire]], te dolmeni i menhiri nađeni u [[Andaluzija|Andaluziji]] i [[Asturija|Asturiji]]. Međutim, prvi stanovnici koji su ostavili materijalne dokaze o svom postojanju bili su [[Iberi]]; oni su se poslije izmiješali s [[Kelti|Keltima]], narodom indoeuropskoga podrijetla. Između 11. i 2. stoljeća prije Krista duž obala [[Sredozemlje|Sredozemlja]] nikle su feničke, grčke i kartaške kolonije koje su [[Rimljani]] pretvorili u svoje gradove, kada je Španjolska postala provincija [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]].<br />
<br />
*'''Rimska Španjolska''' <br />
<br />
Godine [[133. pr. Kr.]] [[Rimljani]] su zauzeli Španjolsku. Ujedinili su zemlju te donijeli mir, napredak, a potom i [[kršćanstvo]]. Rimska vlast trajala je više od 500 godina dok zemlju nisu preplavili [[germani|germanski]] osvajači.<br />
<br />
== Arapska vladavina i oslobođenje ==<br />
Španjolsku su tijekom [[Barbari|barbarskih]] osvajanja pokorili [[Vizigoti]], da bi [[711.]] godine pala pod [[Arapi|arapsku]] vlast. Arapi su ostavili značajno kulturno nasljeđe, vladajući državom tolerantno i prosvijećeno. Nakon [[1000.]] godine [[kršćanstvo|kršćanska]] su kraljevstva počela tzv. [[Rekonkvista|rekonkvistu]] - novo osvajanje teritorija koji su zauzeli Arapi. Stvorena su dva kraljevstva: [[Kraljevina Kastilija|Kastiljsko]] u središnjem dijelu sjeverne Španjolske i [[Kraljevina Aragonija|Aragonijsko]]. [[Arapi]] su bili prisiljeni povući se u [[Granada|Granadu]] koja je u [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće|14. stoljeću]] dosegla vrhunac moći.<br />
<br />
== Španjolsko kolonijalno carstvo ==<br />
[[Datoteka:Spanish Empire Anachronous 0.PNG|295px|mini|lijevo|300px|Karta Španjolskog kolonijalnog carstva u različitim epohama.]]<br />
<br />
:''Vidi članak'': [[Španjolsko kolonijalno carstvo]]<br />
Nakon zauzeća Granade i ujedinjenja dviju kraljevstava [[1479.]], Španjolska je postala [[Europa|europska]] velesila. Kad je [[Kristofor Kolumbo]], otputivši se uz kraljičinu potporu iz [[Palos|Palosa]] u [[Andaluzija|Andaluziji]] u otkrivanje zapadnog puta u [[Indija|Indiju]], [[1492.]] otkrio Ameriku, bio je otvoren put ''conquistadorima'' (osvajačima) koji su krenuli put novootkrivenih zemalja i donesu dragocjenosti. Tzv. "zlatna stoljeća" (16. i 17.), kad je Španjolska smatrana gospodaricom mora, urodila procvatom umjetnosti i raskoši na dvoru, no završila su s krizom koja je, nakon 17. stoljeća, dovela zemlju do ubrzanoga propadanja.<br />
<br />
== Zlatno doba ==<br />
[[Datoteka:Portrait of Philip II of Spain by Sofonisba Anguissola - 002b.jpg|200px|mini|desno|Filip II ]]<br />
U [[16. stoljeće|16.]] i početkom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Španjolska je bila jedna od najmoćnijih zemalja u Europi, upravljala je većim dijelom Italije i Nizozemske kao i golemim [[SAD|američkim]] carstvom. [[Zlato]] i [[srebro]] iz američkih rudnika slijevalo se u ovu zemlju stvarajući golemo bogastvo. Umjetnici poput [[El Greco|El Greca]], [[Bartolomé Esteban Murillo|Murill]]a i [[Diego Velázquez|Velásquez]]a pretvorili su Španjolsku u jednu od umjetničkih središta Europe.<br />
<br />
=== Filip II. ===<br />
[[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]] (1527-98) vladao je Španjolskom, južnom [[italija|Italijom]] i Nizozemskom od [[1556.]] Sin [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V]], cara [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], nastavio je rat svog oca protiv [[francuska|Francuske]], a u sukob je uvukao i Englesku. Pobuna Nizozemaca nakon [[1568.]] oslabila je njegovu vlast i navela ga je da 1588. godine povede kobnu flotu u napad na [[engleska|Englesku]]. Njegov najveći uspjeh bio je osvajanje [[Portugal]]a [[1580.]] godine.<br />
<br />
== Krizne godine == <br />
Godine [[1713.]], na kraju rata za španjolsko nasljedstvo, došli su se na prijestolje španjolski [[Bourbon|Burbonci]] s [[Filip V., kralj Španjolske|Filipom V.]]. Jedno stoljeće kasnije Španjolska je izgubila američke kolonije koje su postale suverene države. Nakon kratkotrajnoga kraljevanja [[Josip I. Bonaparte|Josipa I. Bonapartea]], Napoleonova brata, počinje razdoblje političke nestabilnosti označeno pobunama protiv krune, gospodarskim krizama i neuspjesima u vanjskoj politici. Krajem 19. stoljeća uzele su maha [[socijalizam|socijalističke]] ideje i počeli su prvi autonomaški pokreti u [[Katalonija|Kataloniji]] i [[Baskija (autonomna zajednica)|Baskiji]].<br />
<br />
== Francova diktatura == <br />
<br />
<br />
Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u kojemu je Španjolska bila neutralna, 1929.-1930. kralj [[Alfons XIII.]] povjerio je diktatorske ovlasti [[Miguel Prim de Rivera|Miguelu Primu de Riveri]]. U narodu je zavladalo nezadovoljstvo te je poslije godine dana kralj morao odstupiti, pa je Španjolska proživjela kratko vrijeme republikanskoga poretka, za kojega je proglašen novi ustav. Republika je trajala samo pet godina. [[1936.]] godine, poslije izborne pobjede Narodne fronte, buknuli su nemiri koji su se pretvorili u krvavi [[Španjolski građanski rat|građanski rat]]. General [[Francisco Franco]] poveo je vojne postrojbe protiv socijalista i komunista da bi [[1939.]] preuzeo vlast i uspostavio diktaturu fašističkoga tipa. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Španjolska je ostala neutralna. <br />
<br />
== Povratak demokraciji i novije vrijeme ==<br />
Nakon gotovo 40 godina diktature, nakon Francove smrti ([[1975.]]), Španjolska je postala ustavna monarhija s kraljem [[Ivan Karlo I. Španjolski|Ivanom Karlom I.]] na čelu. Dvije godine kasnije održani su prvi demokratski izbori. U poslijeratnom razdoblju najveći su problemi unutarnje politike povezani s težnjama Baskijaca za osamostaljenjem. [[ETA]], naoružani ogranak baskijske nacionalističke stranke, odgovorna za mnoge atentate i napade, usprkos objavi jednostranoga primirja [[1998.]] i početku pregovora sa španjolskom vladom, nije položila oružje. U osamdesetim i devedesetim godinama 20. stoljeća Španjolska je doživjela znatan gospodarski uspon. [[1986.]] godine postala je članicom [[EU|Europske unije]].<br />
<br />
== Poveznice ==<br />
* [[Popis španjolskih vladara]]<br />
<br />
{{Povijest Europe}}<br />
<br />
[[Kategorija:Povijest Španjolske| ]]</div>WikiSysop