WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T12:25:40Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

== Prapovijesno doba ==
Iako se grad [[Šibenik]] prvi put spominje u [[11. stoljeće|11. stoljeću]], tragovi naseljenosti mogu se uočiti već od [[prapovijest|prapovijesnog doba]]. Šire područje grada bilo je naseljeno već u [[neolitik]]u, o čemu svjedoče bogati arheološki nalazi s lokaliteta [[Danilo]], eponimnog nalazišta [[Danilska kultura|Danilske kulture]]. U [[željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naseljavalo je ilirsko pleme [[Liburni|Liburna]]. S obzirom da je šibenska [[luka]] jedna od prirodno najzaštićenijih luka istočnog [[Jadran]]a, u koju je ulaz moguć samo kroz uski [[kanal Sv. Ante]], oduvijek je bila logična pretpostavka da su Liburni, kao vrsni pomorci, morali imati nekakvu vrstu kontrole nad njom. Važnost kontrole nad šibenskom lukom bila je utoliko veća i zbog njenog položaja na ušću rijeke [[Krka|Krke]] kojom se dalje moglo nastaviti prema [[Skradin]]u, jednom od važnijih liburnskih sjedišta. Dokazi za ovu pretpostavku su materijalni ostaci liburnske kulture (uglavnom se radi o ostacima [[keramika|keramike]]) pronađeni prilikom istraživanja [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|tvrđave Sv. Mihovila]] podignute nad gradom, a očito na mjestu nekadašnje liburnske [[gradina (tip naselja)|gradine]].

== Stari vijek ==

== Šibenik do 1412.godine ==

Ulaskom Hrvatske u državnu zajednicu s Ugarskom 1102. godine ugarsko - hrvatski kraljevi postali su i suvereni Šibenika. Godine 1116. Šibenik su osvojili Mlečani i zadržali ga do 1124. godine, a 1167. Šibenik se sklopljenim mirom između Hrvatsko-Ugarske i Bizanta našao pod vlašću Bizanta do 1180. god. Nakon toga Šibenik je vraćen u sastav ugarsko-hrvatske države.
Godine 1169. je Benesmiro/Bonumiro/Bon de [[Siponto]] odvjetnik redovničke crkve svetog Leonarda (advocatus milite ecclesie Sancti Leonardi) u Sipontu i [[justicijar]] brda Svetog Anđela (iustitiarius [[Monte Sant'Angelo]]), unuk Bitaliana sina Petra, kojemu je bizantski car [[Mihael VII. Duka]] godine [[1077.]] neka zemljišta poklonio, bio poslani od [[Aleksandar III., papa|pape Aleksandra III.]] kao njegov obavjestitelj u Šibenik. Guoffrido de Sevenico, sin Benesmira/Bonumira/Bone de Siponto spominje se u Šibeniku kao vojskovođa cara [[Fridrik I. Barbarossa|Fridrika I. Barbarose]] u Bosni. Godine [[1177.]] [[omiš]]ki [[gusari]] otjerali su iz Šibenika grofove Perlata/Poclata/Percala (po kojem su pleme Prklji blizu [[Ervenik]]a na [[Zrmanja|Zrmanji]] bili nazvani), sina Guoffrida de Sevenica, i Nestrosa (valjda [[bizant]]skog suupravitelja uz [[rim]]skog upravitelja.<ref>Biblioteca Provinciale di Foggia, [[Magyar Országos Levéltár]], Monumenta edita ac illustrata 703.-1130. [[Archivio di Stato di Napoli]]</ref>



== Povezani članci ==
* [[Šibenska molitva]]

== Izvori ==
{{izvori}}

* don Krsto Stošić: "Galerija uglednih Šibenčana", 1936.
* don Krsto Stošić: "Benediktinke u Šibeniku", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 1994.
* Slavo Grubišić: "Šibenik kroz stoljeća", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1974.
* Slavo Grubišić: "Šibenik: spomen zbornik o 900. obljetnici", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1976.
* Ante Šupuk: "O prezimenima, imenima i jeziku starog Šibenika", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1981.
* Ivo Livaković: "Kazališni život Šibenika", Muzej grada Šibenika, Šibenik, 1984.
* Ivo Livaković: "Tisućljetni Šibenik", Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", Šibenik, 2002., {{ISBN|953-6163-71-3}}
* Josip Kolanović: "Šibenik u kasnome srednjem vijeku", Školska knjiga, Zagreb, 1995.

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Povijest hrvatskih gradova|Šibenik]]
[[Kategorija:Povijest Šibenika| ]]

Povijest Šibenika - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica