Potomje - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 02:40, 2. studeni 2025.

2025-11-02T02:40:58Z

←Starija inačica		Inačica od 2. studeni 2025. u 02:40
Redak 34:		Redak 34:

	==Povijest==		==Povijest==
			Od 1945. u Potomju je djelovao Mjesni [[narodni odbor]]. Kad je donesen ''[[Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine]]'' (NN, br. 16/52), njime je određeno osnivanje Narodnog odbora općine Kuna, koji je pokrivao i Potomje. Time je ukinut NO u Potomju, a Kuna podignuta na razinu općine, što je izazvalo demonstracije Potomjana. Uslijedila je rasprava na zboru birača Potomja o toj odluci Sabora NRH i spomenila se je mogućnost utemeljenja još jedne pelješke općine sa sjedištem u Potomju. Potomjani su se obvezali financijski ju uzdržavati. [[Marin Cetinić]], narodni poslanik koji je nazočio obećao se založiti za takav prijedlog. Izmjenama spomenutog zakona 1953. (NN, br. 8/53) takva mogućnost je predviđena te je 5. travnja konstituiran[[narodni odbor]] općine Potomja. Mlada općina Potomje je prema popisu stanovnika 1953. imala oko 1047 stanovnika, a njeno sjedište Potomje 348 stanovnika i bilo je najvećim naseljem u njoj. U sastavu su još bila okolna sela, odnosno odlomke: Županje selo, Prizdrina-Zakamenje, Pijavičino, Borje-Podobuče (svi izdvojeni iz općine Kuna) i Trstenik (izdvojen iz općine Janjine). Općinu su činile četiri izborne jedinice: Donja Banda, Potomje, Pijavičino i Trstenik. Potomje je bila isključivo poljoprivredna-vinogradarska općina čiju okosnicu gospodarstva he predstavljala je [[Poljoprivredna zadruga]] Dingač. Općina je prihodila najviše od poreza, zatim uz udio u porezu na promet i dopunskom porezu na dohodak, ubirao se općinski prirez (što po selima nije dobro prihvaćeno), iz kojega se pokrivao možebitni manjak u proračunu, a uvela je i mjesni [[samodoprinos]].<ref name=arhinetNO>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_27803 ''Narodni odbor općine Potomje'']. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.</ref>

			Sa samostalnošću mogli su više razvijati svoj kraj. Narodni odbor je predvodio izgradnju [[dom kulture\|domova kulture]] (Donja Banda, Prizdrina, Pijavičino), gradnju i popravak puteva (Pijavičino, Trstenik), obale (Podobuče) elektrifikaciju (Trstenik), uređenje voda (Potomje, Donja Banda), popravak ratom razrušenih kuća (pomoć pogorelcima), poticao unapređenje obalnog prometa (djelovanje Lučke ispostave u Trsteniku, brodski promet) i dr. Narodni odbor je potpomagao djelovanje društveno-političkih organizacija, škola (imenovao je školske savjete), kulturno-umjetničkih (Hrvatska glazba Potomje, Hrvatska čitaonica Donja Banda...) i športskih društava (Nogometni klub [[NK Grk Potomje\|Grk]]...), radio na unapređenju turizma (potpomaganje Turističkog društva „Dingač“, uvođenje boravišne takse), zdravstvene službe (pokušaj zapošljavanja općinskog liječnika, sufinanciranje Zdravstvene stanice u Kuni), i dr.. Izdavao je odobrenja za gradnju, bavio se stambenim pitanjima i potrebama, rješavao po prijavama o prekršajima, dodjeljivao socijalne pomoći, izdavao razne potvrde (između ostalih i o radnom stažu), uvjerenja i dozvole građanima, obavljao matičarske poslove (ovjere spisa...), artikulirao potrebe mještana i bio posrednikom prema Narodnom odboru kotara.<ref name=arhinetNO/>

			No već 1955. je Zakonom o novom uređenju općina i kotara (NN, br. 33/55) potomski NO ukinut, a njegovo područje pripojeno u nadležnost Narodnog odbora druge pelješke općine, [[Trpanj\|Trpnja]]. Posljednja općinska sjednica je održana 10. kolovoza, a protokol spisa je zaključen 31. kolovoza 1955. godine.<ref name=arhinetNO/>

	Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel.		Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel.
	Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili.		Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili.

Suradnik01: /* Vanjske poveznice */

2023-02-03T00:37:52Z

Vanjske poveznice

←Starija inačica		Inačica od 3. veljača 2023. u 00:37
Redak 104:		Redak 104:


	{{~~Naselja u sastavu Općine~~ Orebić}}		{{Orebić}}
	[[Kategorija:Naselja u ~~Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]~~		[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Orebića]]
	~~[[Kategorija:Pelješac~~]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-11T05:52:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 11. studeni 2021. u 05:52
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Potomje'''-->{{~~Naselje~~ u Hrvatskoj		<!--'''Potomje'''-->{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
	\|ime = Potomje		\|ime = Potomje
	\|regija = [[Dalmacija]]		\|regija = [[Dalmacija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T01:06:26Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Potomje
|regija = [[Dalmacija]]
|županija = [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
|općina = [[Orebić]]
|mikroregija = [[Pelješac]]
|najgrad = [[Dubrovnik]]
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 42.941
|z. dužina = 17.334
|brojstan = 256
|gustoća =
|domaćinstva = 84
|pošta = 20244
|pozbroj = 020
|autooznaka = DU
|karta2 =Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2 =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
|slika =Panorama_Potomja160918.JPG
|slika_opis = Panorama Potomja
}}
'''Potomje''' je naselje u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u općini [[Orebić]].

== Zemljopisni položaj ==
Potomje je staro naselje smješteno u središnjem dijelu [[Pelješac|Pelješke Župe]] na 300m nadmorske visine, 2,5 km udaljeno od mora, 15 km jugoistočno od Orebića.

== Zanimljivosti ==
Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama iz Potomja je probijen 400 m dugi [[tunel]] koji je i izvanredna [[turizam|turistička]] atrakcija. Izlaskom iz tunela cesta vodi do naselja na [[obala|obali]], desno do Potočine, a lijevo u Borak.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Dingač02691.JPG|mini|200px|]]
Smješteno u zapadnom dijelu vinorodnoga područja [[Dingač]], Potomje je središte proizvodnje najboljih crnih [[vino|vina]] [[Hrvatska|Hrvatske]] (Dingač, Postup, Plavac). Stanovništvo se bavi uzgojem [[vinova loza|vinove loze]], [[poljodjelstvo]]m i proizvodnjom čuvenih vina zaštićenog geografskog podrijetla.

==Povijest==
Zbog lakšeg pristupa južnim, s pučinom suočenim padinama 1976. g. iz Potomja je probijen 400 m. dug tunel.
Dok tunel još nije bio izgrađen ljudi su išli preko brda kako bi obrađivali vinovu lozu, masline i ostalo. Tada se teret (alat, grožđe, ostali plodovi...) nije mogao lako prenijeti ručno. U tim poslovima su pomagali magarci i mazge. Ti poslovi su bili veoma teški za ljude i za životinje, zato je bilo uobičajno na povratku u Potomje stati na vrhu brda. Na tom mjestu još i danas stoji kameni križ koji su Potomjani izgradili.
* U Potomju i bližoj okolici postoji 5 crkvi: Crkva sv. Petra u polju je na groblju Potomja je iz 14. stoljeća.

Crkva sv. Tome iznad Potomja dorađeno je djelo ranog [[barok]]a, sa tročlanom preslicom zvonika.

Crkva sv. Jurja nalazi se na istoimenom vrhu iznad Potomja.

Crkvica sv. Lucije u Potomju privatna je zavjetna kapela obitelji Šimunković, podignuta u 19. stoljeću uz dvorište njihove obiteljske kuće. Nad vitkim portalom je javni sat, a na vrhu portala metalni [[gloriet]] za zvono.

Crkva sv. Vida usred polja prema [[Kuna Pelješka|Kuni]] na malom je humku srednjovjekovnog groblja sa niskom poluvaljkastom apsidom [[romanika|romaničkog]] stila.

Krajem srpnja [[1943.]] u talijanskome fašističkom bombardiranju srušeno je osam kuća u Potomju.<ref>Franko Mirošević-Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Udruga antifašista Dubrovnik, Dubrovnik 2016., str. 226.</ref>

== Stanovništvo ==
Potomje uglavnom nastanjuju [[Hrvati]] [[katolik|katoličke]] vjeroispovjedi, a prema popisu stanovništva iz 2001. godine u mjestu živi 256 stanovnika<ref>[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup19-3085.html DZS - Popis stanovništva 2001. godine]</ref>.

{{Kretanje broja stanovnika
|naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/varval.asp?ma=Tabela4_19&ti=Dubrova%E8ko%2Dneretvanska+%9Eupanija+%2D+broj+stanovnika+po+naseljima+&path=../Database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/4%20Stanovnistvo%20naselja/&lang=10 Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref>
|dimx =
|dimy =
|stanmax = 450
|crta1 = 50
|crta2 = 25
|a1 = 1857
|a2 = 1869
|a3 = 1880
|a4 = 1890
|a5 = 1900
|a6 = 1910
|a7 = 1921
|a8 = 1931
|a9 = 1948
|a10 = 1953
|a11 = 1961
|a12 = 1971
|a13 = 1981
|a14 = 1991
|a15 = 2001
|p1 = 442
|p2 = 379
|p3 = 409
|p4 = 400
|p5 = 410
|p6 = 409
|p7 = 413
|p8 = 418
|p9 = 331
|p10 = 348
|p11 = 353
|p12 = 340
|p13 = 299
|p14 = 264
|p15 = 256
|izvor = Državni zavod za statistiku
}}

== Šport ==
[[NK Grk Potomje]] - Nogometni klub koji se natječe u [[2. ŽNL Dubrovačko-neretvanska|2. županijskoj nogometnoj ligi]]. Osnovan je [[1920.]] godine a ime je dobio po jednoj vrsti [[vinova loza|vinove loze]], [[grk (vinova loza)|grku]].

== Poznate osobe ==
*[[Rudimir Rudolf Roter]], hrvatski novinar, prvi novinar [[Pravednik među narodima]] od svih [[Dodatak:Popis hrvatskih pravednika među narodima|hrvatskih]], a pretpostavlja se i europskih novinara <ref name="vjesnik">[https://web.archive.org/web/20050209044624/http://www.vjesnik.hr/html/2005/02/04/Clanak.asp?r=sta&c=1 Vjesnik] Josip Grbelja: Šutnja o hrvatskom novinaru prvom »pravedniku«, 4. veljače 2005.</ref>
*[[Jasenka Roter Petrović]], hrvatska pijanistica, kćer Rudimira Rudolfa Rotera<ref name="vjesnik"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Naselja u sastavu Općine Orebić}}
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Pelješac]]