Potkraljevstvo Río de la Plata - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)WProjekti(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵\|(.)commons(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-19T20:46:52Z

Zamjena teksta - '{{(.*)WProjekti(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵\|(.*)commons(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 19. ožujak 2026. u 20:46
Redak 73:		Redak 73:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{WProjekti~~
	~~\| commonscat = Viceroyalty of Rio de la Plata~~
	~~\| commonscathr = Potkraljevstvo Río de la Plata~~
	}}

	{{Urugvaj}}		{{Urugvaj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

2025-09-13T23:50:43Z

Zamjena teksta - '{{Citiranje web|' u '{{citiranje weba|'

←Starija inačica		Inačica od 13. rujan 2025. u 23:50
Redak 55:		Redak 55:
	'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski\|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]].		'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski\|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]].

	Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{~~Citiranje web~~\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>		Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{citiranje weba\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

	Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.		Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

2025-05-27T22:33:41Z

Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 22:33
Redak 63:		Redak 63:
	Početak propadanja potkraljevstva dogodio se [[14. svibnja]] [[1811.]], kada je Paragvaj proglasio [[neovisnost]] i [[odcjepljenje]] od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom [[1810.]], nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u [[Montevideo]].		Početak propadanja potkraljevstva dogodio se [[14. svibnja]] [[1811.]], kada je Paragvaj proglasio [[neovisnost]] i [[odcjepljenje]] od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom [[1810.]], nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u [[Montevideo]].

	Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa [[16. svibnja]] [[1811.]], izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su [[Colonia del Sacramento]] i [[Montevideo]], koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad [[20. lipnja]] [[1814.]] čime je potkraljevstvo prestalo postojati.<ref> Carlos S. A. Segreti, ''La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria'', II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. {{~~es icon~~}} </ref><ref> José Rafael López Rosas, ''Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria'', III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. {{~~es icon~~}} </ref>		Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa [[16. svibnja]] [[1811.]], izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su [[Colonia del Sacramento]] i [[Montevideo]], koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad [[20. lipnja]] [[1814.]] čime je potkraljevstvo prestalo postojati.<ref> Carlos S. A. Segreti, ''La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria'', II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. {{špa oznaka}} </ref><ref> José Rafael López Rosas, ''Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria'', III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. {{špa oznaka}} </ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==
Redak 69:		Redak 69:

	== Literatura ==		== Literatura ==
	* Abad de Santillán, Diego., ''Historia Argentina'', Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. {{~~es icon~~}}		* Abad de Santillán, Diego., ''Historia Argentina'', Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. {{špa oznaka}}
	* Lynch, John, ''Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata'', Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. {{eng oznaka}}		* Lynch, John, ''Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata'', Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

2021-12-01T23:52:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 23:52
Redak 55:		Redak 55:
	'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski\|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]].		'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski\|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo\|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika\|Južnoj Americi]].

	Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{~~cite~~ web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>		Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{Citiranje web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

	Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.		Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T23:58:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:58
Redak 57:		Redak 57:
	Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{cite web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>		Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina\|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija\|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande\|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće\|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{cite web\|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm\|title= Background Note: Uruguay\|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs\|publisher=US Department of State\|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

	Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{~~cite book~~\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{~~cite book~~ \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.		Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci\|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci\|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{Citiranje knjige\| author=Oskar Hermann Khristian Spate\| title=The Spanish Lake\| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.\| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{Citiranje knjige \| last = Bethell \| first = Leslie \| title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America \| publisher = [[Cambridge University Press]] \| year = 1984. \| location = [[Cambridge]] \| page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.

	No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između [[1780.]] i [[1782.]] potkraljevstvo se borilo s valom pobuna [[mestici\|mestika]] i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen [[1781.]], nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.<ref> Nicholas A. Robins, ''[https://books.google.hr/books?id=KJVztUGrC5YC&pg=PA59&dq=Tupac+Amaru+Rebellion+1780&lr=&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q=Tupac%20Amaru%20Rebellion%201780&f=false Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782]'', tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na [[Google knjige\|Google knjigama]], pristupljeno 9. lipnja 2016. {{eng oznaka}} </ref>		No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između [[1780.]] i [[1782.]] potkraljevstvo se borilo s valom pobuna [[mestici\|mestika]] i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen [[1781.]], nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.<ref> Nicholas A. Robins, ''[https://books.google.hr/books?id=KJVztUGrC5YC&pg=PA59&dq=Tupac+Amaru+Rebellion+1780&lr=&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q=Tupac%20Amaru%20Rebellion%201780&f=false Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782]'', tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na [[Google knjige\|Google knjigama]], pristupljeno 9. lipnja 2016. {{eng oznaka}} </ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T04:56:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime = Potkraljevstvo Río de la Plata
|hr_ime = Potkraljevstvo Río de la Plata
|izvorno_ime = Virreinato del Río de la Plata
|genitiv =
|kontinent = [[Južna Amerika]]
|regija =
|status = Marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]]
|godina_start = 1776.
|godina_kraj = 1814.
|himna = [[Marcha Real]] "Kraljevski marš"
|datum_start = 1. kolovoza 1776.
|datum_kraj = 20. lipnja 1814.
|događaj_start = Utemeljenje
|događaj_kraj = Pad Montevidea
|p1 =
|flag_p1 =
|s1 =
|flag_s1 =
|zastava = Flag of Spain (1785-1873 and 1875-1931).svg
|zastava_i =
|grb =
|grb_i =
|mapa = Viceroyalty of the Río de la Plata (orthographic projection).svg
|jezik = [[španjolski]]
|glavni_grad = [[Buenos Aires]] (1776. - 1810.) [[Montevideo]] (1810. - 1814.)
|vlada_tip = [[monarhija]]
|titula_vođa = Potkralj
|vođa1 = [[Pedro Antonio de Cevallos]] (prvi)
|godina_vođa1 = 1777. - 1778.
|vođa2 = [[Francisco Javier de Elío]] (zadnji)
|godina_vođa2 = 1811. - 1812.
|vođa3 =
|godina_vođa3 =
|vođa4 =
|godina_vođa4 =
|vođa5 =
|godina_vođa5 =
|vođa6 =
|godina_vođa6 =
|era =
|događaj1 = Britanska invazija na Rio de la Platu
|datum_događaj1 = 2. siječnja 1806. (prva) 3. veljače 1907. (druga)
|događaj2 = Svibanjska revolucija
|datum_događaj2 = 25. svibnja 1810.
|događaj3 = Neovisnost Paragvaja
|datum_događaj3 = 14. svibnja 1811.
|stat_površina1 =
|stat_pop1 =
|stat_godina1 =
|valuta = [[španjolski kolonijalni real]]
|vremenska_zona =
|broj =
}}
'''Potkraljevstvo Río de la Plata''' ([[španjolski|špa.]] ''Virreinato del Río de la Plata'') bila je marionetska država [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog kolonijalnog carstva]] u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]].

Utemeljeno je [[1. kolovoza]] [[1776.]] od nekoliko kapetanija i manjih državica Potkraljevstva Peru, na području današnjih država [[Paragvaj]]a, [[Argentina|Argentine]], [[Urugvaj]]a i [[Bolivija|Bolivije]], s dugom obalom uz [[Atlantski ocean]] na istoku i [[Ande|Andama]] kao granicom na zapadu.<ref> World Digital Libraray (pismohrana), [https://www.wdl.org/en/item/11330/ Zemljovid Istočne Republike Urugvaj 1893. godine], ''wdl.org'' - mrežna mjesta Svjetske mrežne knjižnice, pristupljeno 24. listopada 2013. {{eng oznaka}} </ref> [[Buenos Aires]], grad na zapadnoj obali estuarija [[La Plata]], izabran je za prijestolnicu potkraljestva umjesto predloženog urugvajskog grada [[Colonia del Sacramento]], kojeg su u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] osnovali [[Portugalci]].<ref name="dept-state"> {{cite web|url=http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2091.htm|title= Background Note: Uruguay|author=Bureau of Western Hemisphere Affairs|publisher=US Department of State|accessdate=23. veljače 2011.}} {{eng oznaka}}</ref>

Potkraljevstvo se od početka svoga postojanja nosilo s problemima. Budući da su Španjolci htjeli zaštiti svoj teritorij od [[Britanci|Britanaca]], Portugalaca i [[Nizozemci|Nizozemaca]] koji su posjedovali manja zemljišta na ušću Río de la Plate<ref name=Spate> {{cite book| author=Oskar Hermann Khristian Spate| title=The Spanish Lake| publisher=Canberra: ANU E Press, 2004.| page=37.}}[https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=JH9SIogNd3sC&q=San+Matias#v=snippet&q=San%20Matias&f=false] {{eng oznaka}}</ref><ref> {{cite book | last = Bethell | first = Leslie | title = The Cambridge History of Latin America, Volume 1, Colonial Latin America | publisher = [[Cambridge University Press]] | year = 1984. | location = [[Cambridge]] | page = 257.}} [https://books.google.com/books?hl=pt-PT&id=_w0kAPYQ5xMC&q=froes#v=onepage&q=1511&f=false] {{eng oznaka}}</ref>, dolazilo je do čestih vojnih sukoba i političkih previranja koja su vodila do slabljena unutarnje sigurnosti. Reforme koje su uzdrmale tadašnju ''Burbonsku Španjolsku'' ostavile su značajnoga traga i na njezinim kolonijama. Što je vrijeme dalje odmicalo Španjolci su imale sve manje utjecaja i sve su se teže nosili s podizanjem nacionalnih svijesti potlačenih naroda Urugvajaca, Bolivijaca, Argentinaca i Paragvajaca.

No, prosvjetiteljske reforme pokazale su ili kontraproduktivnima ili prekasno donesenima za gušenje zahtjeva koloniziranih naroda. Stoga je cijela povijest potkraljevstva bila obilježena nemirima i nesuglasicama te političkom nestabilnosti, koja je pogodovala Britancima i njezinim saveznicima. Između [[1780.]] i [[1782.]] potkraljevstvo se borilo s valom pobuna [[mestici|mestika]] i urugvajskih indijanaca predvođenih Túpacom Amaruom II. Iako je Amaru bio pogubljen [[1781.]], nemiri su trajali i tijekom sljedeće godine još jačim intezitetom. Tijekom gušenja tih pobuna ubijeno je preko 80.000 indijanaca i oko 10.000 kolonijalnih vojnika.<ref> Nicholas A. Robins, ''[https://books.google.hr/books?id=KJVztUGrC5YC&pg=PA59&dq=Tupac+Amaru+Rebellion+1780&lr=&redir_esc=y&hl=en#v=onepage&q=Tupac%20Amaru%20Rebellion%201780&f=false Genocide and Millennialism in Upper Peru: The Great Rebellion of 1780-1782]'', tiskovni izvornik objavljen 1964., urednik Israel W. Charny, Praege - Westport, Connecticut, reizdanje 2002., mrežno izdanje na [[Google knjige|Google knjigama]], pristupljeno 9. lipnja 2016. {{eng oznaka}} </ref>

Početak propadanja potkraljevstva dogodio se [[14. svibnja]] [[1811.]], kada je Paragvaj proglasio [[neovisnost]] i [[odcjepljenje]] od kolonijalnih teritorija. Tome je prethodila Svibanjaska reolvucija tijekom [[1810.]], nakon koje je prijestolnica potkraljevstva preseljena u [[Montevideo]].

Nakon poraza od urugvajskih domoljubnih paravojnih snaga u bitci kod Las Piedrasa [[16. svibnja]] [[1811.]], izgubljena je kontrola nad većim dijelom urugvajskog teritorija te strateški važni gradovi u unutrašnjosti zemlje. Jedini gradovi koji su ostali pod kontrolom propadajućeg potkraljevstva bili su [[Colonia del Sacramento]] i [[Montevideo]], koji je nakon dvogodišnjeg odolijevanja urugvajskoj opsadi pad [[20. lipnja]] [[1814.]] čime je potkraljevstvo prestalo postojati.<ref> Carlos S. A. Segreti, ''La aurora de la Independencia. Memorial de la Patria'', II. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1980. {{es icon}} </ref><ref> José Rafael López Rosas, ''Entre la monarquía y la república. Memorial de la Patria'', III. svezak, izdavač La Bastilla, Buenos Aires, 1981. {{es icon}} </ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Abad de Santillán, Diego., ''Historia Argentina'', Buenos Aires: TEA (Tipográfica Editora Argentina), 1965. {{es icon}}
* Lynch, John, ''Spanish Colonial Administration, 1782–1810: The Intendant System in the Viceroyalty of the Río de la Plata'', Sveučilište u Londonu, Athlone Press, 1958. {{eng oznaka}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Viceroyalty of Rio de la Plata
| commonscathr = Potkraljevstvo Río de la Plata
}}

{{Urugvaj}}

[[Kategorija:Bivše države]]
[[Kategorija:Povijest Urugvaja]]
[[Kategorija:Povijest Argentine]]
[[Kategorija:Povijest Bolivije]]
[[Kategorija:Povijest Paragvaja]]