WikiSysop: bnz

2022-03-23T22:02:34Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23. ožujak 2022. u 22:02
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pomorska arheologija'''-->'''~~Pomorska arheologija''' istražuje, tumači i čuva pomorsko naslijeđe [[čovječanstvo\|čovječanstva]].		Pomorska arheologija''' istražuje, tumači i čuva pomorsko naslijeđe [[čovječanstvo\|čovječanstva]].

	Njezine tri grane proučavaju podmorje, plovidbu i pomorske kulture.		Njezine tri grane proučavaju podmorje, plovidbu i pomorske kulture.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:13:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Pomorska arheologija''' istražuje, tumači i čuva pomorsko naslijeđe [[čovječanstvo|čovječanstva]].

Njezine tri grane proučavaju podmorje, plovidbu i pomorske kulture.

==Podmorska arheologija==

Podmorska [[arheologija]] istražuje brodske olupine i njihova nalazišta. Proučava kako dolazi do [[brodolom]]a, kako brod tone na dno, kako se ostatci broda i tereta raspadaju kroz vrijeme itd.

U podmorskoj arheologiji vrlo su važne tehnike proučavanja olupina i održavanja arheoloških nalazišta.

=== Povijest ===

Već [[Aristotel]] u 4. stoljeću prije Krista spominje ronioce koji su kao pomagalo imali brončano zvono sa zrakom. Kasnije, u [[rimski imperij|starom Rimu]], ''urinatores'' vadili su terete iz bogato opremljenih potonulih brodova.

Sve do 17. stoljeća, unatoč projektima izumitelja poput [[Leonardo da Vinci|Leonarda da Vincija]], ronjenje napredovaše sporo. Novi poticaji, koje su između ostalih dali Kessler i Halley (vidi dolje), pokrenuli su niz istraživanja i izuma do naših dana.

Od prvog [[ronilačko zvono|ronilačkog zvona]] do [[ronilačko odijelo|ronilačkog odijela]] [[Jacques-Yves Cousteau|Cousteaua]] i [[Émile Gagnan|Gagnana]], podmorska istraživanja znatno su napredovala. Čovjek se postupno odmicao od morske površine pa danas može raditi na 300 metara dubine, spuštati se pojedinačno do 600 metara, a u [[podmornica|podmornici]] i do 11 000 metara.

=== Kronologija ===
:[[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeće prije Krista]]: Ronioci zvani ''Urinatores'' vade jedan dio amfora iz rimske olupine kod grada Madrague de Giens.
:[[4. stoljeće|4. stoljeće naše ere]]: Rimski pisac Flavije Renat govori o čovjeku koji se kreće pod vodom udišući zrak iz mješine.
:[[15. stoljeće]]: [[Leonardo da Vinci]] u [[Codex Atlantica|Codex Atlantici]] crta ronilačke peraje i disalicu.
:[[1535.]]: Francesco de Marchi u drvenoj kacigi i kristalnom viziru zaranja do potonulog rimskog broda u jezeru Nemi.
:[[1616.]]: Franz Kessler izrađuje prvo [[ronilačko zvono]].
:Kraj [[17. stoljeće|17. stoljeća]]: [[Edmond Halley]] usavršava Kesslerovo zvono.
:[[1797.]]: Usavršen je Klingertov stroj. Ronilac je i dalje spojen na uronjeni sanduk sa zrakom pod pritiskom.
:[[1837.]]: Auguste Siebe izrađuje prvo praktično ronilačko odijelo punjeno zrakom pomoću pumpe na površini.
:[[1926.]]: Yves Le Prieur izrađuje prvo ronilačko odijelo s vlastitim punjenjem.
:[[1934.]]: Louis de Corlieu izrađuje prve ronilačke peraje.
:[[1943.]]: Cousteau i Gagnan izrađuju ronilačko odijelo s regulacijom kisika.
:[[1950.]]: Arheolog Nino Lamboglia vadi amfore iz olupine rimskog broda u Albengi pomoću mehaničkog vitla.
:[[1952.]]: Prvo podmorsko arheološko istraživanje pod Cousteauovim vodstvom na nalazištu Grand Congloué u Marseilleu.

=== Tehnike istraživanja ===

Prije svega, nalazište treba očistiti. Ako je pokriveno gustim [[alga]]ma, koristi se štrcaljka koja razbija talog. Kad je nalazište čisto, polaže se referentna mreža namijenjena računanju [[koordinate|koordinata]]. U klasičnoj metodi postavlja se četverokutna mreža [[najlon]]skih žica ili [[PVC]]-cijevi s kvadratima od 2x2 ili 4x4 metra.

[[Olupina]] se istražuje pomoću jakih podvodnih usisavača na zrak i vodu. Nalazi se izravno numeriraju stavljanjem oznaka na pripadajućim fotografijama; ispravno numerirani unose se u plan.

Odnedavno je moguće i virtualno podmorsko istraživanje; strojevi snimaju tisuće fotografija olupine, koje se zatim rekonstruiraju u jednu sliku na računalu.

=== Određivanje starosti ===

Zahvaljujući [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] i [[akcelerator]]ima, dovoljna je mala količina [[ugljik]]a s nekog predmeta da se odredi njegova starost.

[[Dendrokronologija]] je tehnika koja omogućuje vrlo precizno određivanje starosti arheoloških nalazišta koja sadrže drvo. Posebno je korisna za potonule drvene brodove. Ova tehnika proučava [[god]]ove na drvetu i određuje klimatsko razdoblje koje odražavaju.

[[Radiografija]] se koristi za proučavanje metalnih predmeta, npr. oružja koje je prekriveno tvrdim morskim naslagama.

=== Održavanje ===

[[Elektroliza]] čisti površine određenih metala, kao što je [[olovo (element)|olovo]] ili [[srebro]], kao i metalnih površina koje nisu dostupne
drugim tehnikama, npr. unutrašnjost [[bronca|brončanih]] [[top]]ova. Osim toga, služi i za stabilizaciju te dekontaminaciju nekih metala jer skida kloride koji se talože na arheološkim metalima.

Obično sušenje isparavanjem može uništiti arheološku kožu ili drvo kad su puni vode. Zato se koristi [[liofilizacija]], kontrolirano sušenje uz kemijsku obradu. Predmet se prvo impregnira, zatim zamrzne, a onda se led pod niskim pritiskom pretvara u paru a da ne prođe kroz tekuće agregatno stanje. Para se zatim kondenzira na vrlo niskoj temperaturi.


== Literatura ==
* Marin Buovac: Numizmatička građa s hidroarheoloških istraživanja iz antičke luke u Zatonu kraj Nina, Stručni rad, Zadar, 2012, str. 1-49

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.min-kulture.hr/projekti/bastina/podmorskaArhIstr.html Zaštićeno podmorje u Hrvatskoj]

[[Kategorija:Arheologija]]
[[Kategorija:Pomorstvo]]
[[Kategorija:Pomorska arheologija| ]]

Pomorska arheologija - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica