WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T07:34:21Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Exomoon_Kepler-1625b-i_orbiting_its_planet_(artist’s_impression).tif|300px|mini|Umjetnički koncept egzomjeseca [[Kepler-1625b I]] kako orbitira oko egzoplaneta [[Kepler-1625b]]. Za Kepler-1625b se misli da bi i sam mogao imati podsatelit.]]
'''Podsatelit''' je [[Prirodni satelit|prirodni]] ili [[umjetni satelit]] koji orbitira oko drugog prirodnog satelita, tj. "mjesečev mjesec".

Iz empirijskog ispitivanja [[Prirodni satelit|prirodnih satelita]] u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] [[Zaključak|proizlazi]] da podsateliti mogu biti elementi [[Planetarni sustav|planetarnih sustava]]. U Sunčevom sustavu, divovski planeti imaju velike zbirke prirodnih satelita. Većina otkrivenih [[Ekstrasolarni planeti|egzoplaneta]] su divovski planeti; barem jedan, Kepler-1625b, može imati vrlo velik egzomjesec, nazvan Kepler-1625b I.<ref name="NGS-20181003">{{Citiranje novina|last=Drake|first=Nadia|title=Weird giant may be the first known alien moon - Evidence is mounting that a world the size of Neptune could be orbiting a giant planet far, far away.|url=https://www.nationalgeographic.com/science/2018/10/news-first-exomoon-nasa-kepler-planets-facts-space/|date=3 October 2018|work=[[National Geographic Society]]|accessdate=11 October 2018}}</ref><ref>{{Citiranje weba|url=https://www.spacetelescope.org/news/heic1817/|title=Hubble finds compelling evidence for a moon outside the Solar System|date=3 October 2018|work=Hubble Space Telescope|accessdate=11 October 2018}}</ref> Stoga je razumno pretpostaviti da mogu postojati podsateliti u Sunčevom sustavu i u drugim planetarnim sustavima.

Bez obzira na to, od [[2018.]] nije poznat niti jedan "mjesečev mjesec" ili podsatelit u Sunčevom sustavu ili izvan njega. U većini slučajeva, [[Plimna sila|plimni učinci]] planeta učinili bi takav sustav nestabilnim.

== Mogući prirodni slučajevi ==

=== Reja ===
{{glavni|Reja (mjesec)}}
[[Datoteka:Rhean_rings_PIA10246_Full_res.jpg|300px|mini|Umjetnički prikaz prstenova oko [[Reja (mjesec)|Reje]], Saturnovog mjeseca]]
Moguće otkrivanje<ref>{{Citiranje časopisa|title=The Dust Halo of Saturn's Largest Icy Moon, Rhea|url=http://www.sciencemag.org/cgi/content/abstract/319/5868/1380|date=7 March 2008|journal=Science|volume=319|issue=5868|pages=1380–1384|accessdate=12 October 2018}}</ref> prstenastog sustava oko [[Saturn|Saturnovog]] [[Prirodni satelit|prirodnog satelita]] [[Reja (mjesec)|Rea]] dovelo je do izračuna koji su pokazali da će sateliti koji orbitiraju oko Ree imati stabilne orbite. Nadalje, smatra se da su pretpostavljni prstenovi uski,<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.newscientist.com/article/dn13421-saturn-satellite-reveals-first-moon-rings.html|title=Saturn satellite reveals first moon rings|author=Hecht|first=Jeff|date=6 March 2008|work=New Scientist|accessdate=12 October 2018}}</ref> pojava obično povezana s [[Pastirski satelit|pastirskim mjesecima]]. Međutim, ciljane slike snimljene svemirskom letjelicom ''[[Cassini]]'' nisu uspjele otkriti nijedan podsatelit ili prsten povezan s Rejom veličine manje od nekoliko milimetara.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Tiscareno|first=Matthew S.|title=Cassini imaging search rules out rings around Rhea|url=http://www.agu.org/pubs/crossref/2010/2010GL043663.shtml|date=July 2010|journal=Geophysical Research Letters|volume=37|issue=14}}</ref>

=== Japet ===
{{glavni|Japet (mjesec)}}

Također je bilo predloženo da je Saturnov satelit [[Japet (mjesec)|Iapetus]] u prošlosti posjedovao podsatelit; ovo je jedna od nekoliko hipoteza koje su postavljene da bi se objasnio njegov neobični ekvatorijalni greben.<ref>{{Citiranje weba|url=http://news.wustl.edu/news/Pages/21600.aspx|title=How Iapetus, Saturn's outermost moon, got its ridge|author=Fitzpatrick|first=Tony|date=13 December 2010|work=the Source|publisher=Washington University in St. Louis|accessdate=12 October 2018}}</ref>

== Umjetni podsateliti ==
Mnoge letjelice su orbitirale [[Mjesec|Mjesecu]], uključujući letjelice iz programa [[Program Apollo|Apollo]]. Od 2018., nijedna letjelica nije orbitirala nijedan drugi mjesec. [[Sovjetski Savez]] bezuspješno je 1988. pokušao postaviti [[Program Fobos|dvije robotske sonde]] na [[Kvazisatelit|kvazi orbite]] oko marsovskog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/phobos.html|title=Phobos Project Information|author=Edwin V. Bell II|date=11 April 2016|work=NASA Space Science Data Coordinated Archive|publisher=[[NASA]]|accessdate=2018-10-15}}</ref> Ali u [[Lipanj|lipnju]] [[2022.]] bit će lansiran ''[[Jupiter Icy Moons Explorer]]'' (JUICE) za kojeg se očekuje se da će u Jupiterovu orbitu biti umetnut u siječnju [[2030.]] godine. Ako misija uspije, letjelica će provesti osam mjeseci u orbiti oko [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]], pritom će postati prva svemirska letjelica koja je ušla u orbitu nekog prirodnog satelta osim Mjeseca.<ref>{{Citiranje časopisa|author=Elizabeth Howell 14 February 2017|title=JUICE: Exploring Jupiter's Moons|url=https://www.space.com/35692-esa-juice-facts.html|language=en|accessdate=2020-04-19}}</ref>

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}
[[Kategorija:Astronomija]]

Podsatelit - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica