Plastid - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-05-01T16:20:34Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 1. svibanj 2022. u 16:20
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plastid'''-->[[~~File~~:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]		<!--'''Plastid'''-->[[Datoteka:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]

	'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{Citiranje weba\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.		'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{Citiranje weba\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-02T00:24:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. prosinac 2021. u 00:24
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plastid'''-->[[File:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]		<!--'''Plastid'''-->[[File:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]

	'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{~~Citiraj web~~\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.		'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{Citiranje weba\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.

	Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite [[ribosom]]e i kružnu vlastitu [[DNK]], koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju [[binarna dioba\|binarnim diobama]] već postojećih plastida u [[stanica\|stanici]].<ref name="sumfak"/> Plastidska DNK nije povezana s [[histon]]ima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.<ref name="sumfak"/> Unutarnji dio plastida ispunjen je [[stroma\|stromom]].<ref name="sumfak"/> Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 [[bazni par\|kilobaza]] [[plastom]]a.		Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite [[ribosom]]e i kružnu vlastitu [[DNK]], koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju [[binarna dioba\|binarnim diobama]] već postojećih plastida u [[stanica\|stanici]].<ref name="sumfak"/> Plastidska DNK nije povezana s [[histon]]ima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.<ref name="sumfak"/> Unutarnji dio plastida ispunjen je [[stroma\|stromom]].<ref name="sumfak"/> Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 [[bazni par\|kilobaza]] [[plastom]]a.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T04:46:47Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 04:46
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Plastid'''-->[[File:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]		<!--'''Plastid'''-->[[File:Plastids_types_en.svg\|mini\|Plastidi]]

	'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{~~cite~~ web\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.		'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica\|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija\|biokemijskim]] i [[fiziologija\|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{Citiraj web\|author=\|title=Anatomija bilja - skripta\|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf\|work=\|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu\|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.

	Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite [[ribosom]]e i kružnu vlastitu [[DNK]], koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju [[binarna dioba\|binarnim diobama]] već postojećih plastida u [[stanica\|stanici]].<ref name="sumfak"/> Plastidska DNK nije povezana s [[histon]]ima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.<ref name="sumfak"/> Unutarnji dio plastida ispunjen je [[stroma\|stromom]].<ref name="sumfak"/> Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 [[bazni par\|kilobaza]] [[plastom]]a.		Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite [[ribosom]]e i kružnu vlastitu [[DNK]], koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju [[binarna dioba\|binarnim diobama]] već postojećih plastida u [[stanica\|stanici]].<ref name="sumfak"/> Plastidska DNK nije povezana s [[histon]]ima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.<ref name="sumfak"/> Unutarnji dio plastida ispunjen je [[stroma\|stromom]].<ref name="sumfak"/> Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 [[bazni par\|kilobaza]] [[plastom]]a.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T03:29:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[File:Plastids_types_en.svg|mini|Plastidi]]

'''Plastidi''' su [[organele]] prisutne u [[biljna stanica|biljnim stanicama]] i jednostaničnom organizmu eugleni s vrlo raznovrsnim [[biokemija|biokemijskim]] i [[fiziologija|fiziološkim]] funkcijama.<ref name="sumfak">Franjić, Jozo; Škvorc, Željko; Trinajstić, Ivo. {{cite web|author=|title=Anatomija bilja - skripta|url=http://www.sumfak.unizg.hr/download.aspx?file=/Upload/sec_001/ins_003/%C5%A0umarska%20botanika/Anatomija%20bilja%20-%20SKRIPTA.pdf|work=|publisher=Šumarski fakultet u Zagrebu|accessdate=23. studenoga 2014.}}</ref> Smatra se, da su nastali endosimbiozom eukariotske stanice i fotosintetičkih bakterija.

Slični su mitohondrijima po tome što imaju unutarnju i vanjsku membranu, međumembranski prostor između dviju membrana, vlastite [[ribosom]]e i kružnu vlastitu [[DNK]], koja se replicira nezavisno od replikacije DNK jezgre pa novi plastidi nastaju [[binarna dioba|binarnim diobama]] već postojećih plastida u [[stanica|stanici]].<ref name="sumfak"/> Plastidska DNK nije povezana s [[histon]]ima, zbog čega do određene mjere može sama sintetizirati svoje proteine.<ref name="sumfak"/> Unutarnji dio plastida ispunjen je [[stroma|stromom]].<ref name="sumfak"/> Svaki plastid stvara višestruke kopije 75 - 250 [[bazni par|kilobaza]] [[plastom]]a.

Svaki tip plastida u ovisnosti od potreba stanice i vanjskih faktora može [[stanična diferencijacija|prijeći]] (direfencirati i rediferencirati) u neki drugi tip mijenjajući svoju unutarnju membransku građu.<ref name="sumfak"/>

== Vrste ==

* '''Proplastidi''' su mali, bezbojni nediferencirani plastidi koji se nalaze u meristemskim ćelijama izdanka i korijena. Od njih nastaju različite vrste plastida. Imaju izgled malih vakuola okruženih dvojnom membranom po čemu se razlikuju od vakuola. Ako je biljka normalno osvijetljena od proplastida će se razviti kloroplasti, ako je u tami onda leukoplasti.
* '''Kloroplasti''' (chloros =zelen) su fotosintetički aktivni plastidi, sadrže zeleni pigment klorofil
* '''Kromoplasti''' (chromos = boja) su žuto do crveno obojeni plastidi, najčešće prisutni u cvjetovima i plodovima. U njima se nalaze velike količine pigmenata iz grupe karotenoida (karoteni i ksantofili). Nastaju najčešće od kloroplasta koji se mijenjaju pri sazrijevanju biljaka. Imaju važnu ekološku ulogu - u privlačenju oprašivača cvjetova i rasijavača plodova.
* '''Leukoplasti''' (leucos = bezbojan) su bezbojni plastidi koji se mogu naći u različitim tkivima. Imaju ulogu u skladištenju hranljivih materija, prisutni su u organima u kojima se čuvaju rezervne hranljive materije (krumpira, lukovice, sjemena, plodovi itd.), a mogu se razlikovati:
** '''proteinoplasti''' (u njima se nagomilavaju proteini),
** '''oleoplasti''' (akumuliraju rezervne lipide),
** '''amiloplasti''' (amilum =škrob) u kojima se sintetizira i akumulira škrob.

== Izvori==
*[http://www.bionet-skola.com/w/Plastidi BioNet škola]
{{izvori}}

{{botanika}}

[[kategorija:organele]]