https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Planinski_%C5%BEutokrug 2026-09-02T04:14:49Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Planinski_%C5%BEutokrug&diff=276137&oldid=prev 2021-11-01T08:39:47Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Planinski žutokrug&#039;&#039;&#039;--&gt;{{nedostaju izvori}}<br /> {{Taksokvir<br /> | boja = pink<br /> | naziv = Planinski žutokrug<br /> | slika = Planinski žutokrug.jpg<br /> | slika_širina = 200px<br /> | slika_opis = Planinski žutokrug u [[Zoološki vrt grada Zagreba|Zoološkom vrtu grada Zagreba]]<br /> | status = VU<br /> | regnum = [[Animalia]]<br /> | phylum = [[Chordata]]<br /> | classis = [[Reptilia]]<br /> | ordo = [[Squamata]]<br /> | subordo = [[Serpentes]]<br /> | familia = [[Viperidae]]<br /> | genus = &#039;&#039;[[Vipera]]&#039;&#039;<br /> | species = &#039;&#039;[[Vipera ursinii|V. ursinii]]&#039;&#039;<br /> | subspecies = &#039;&#039;&#039;&#039;&#039;V. ursinii macrops&#039;&#039;&#039;&#039;&#039;<br /> | dvoimeno = &#039;&#039;Vipera ursinii macrops&#039;&#039;<br /> | dvoimeno_autorstvo = &lt;small&gt;[[Lajos Méhelÿ|Méhelÿ]], 1911.&lt;/small&gt;<br /> | karta_raspon =<br /> }}<br /> &#039;&#039;&#039;Planinski žutokrug&#039;&#039;&#039; ([[Latinski jezik|latinski]]: &#039;&#039;Vipera ursinii macrops&#039;&#039;) najmanja je [[zmija]] [[Ljutice|ljutica]] u [[Europa|Europi]]<br /> i [[Endem|endemska podvrsta]] [[Dinarsko gorje|Dinarskoga gorja]]. Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima [[Dinara|Dinare]], [[Velebit|Velebita]], [[Troglav|Troglava]], [[Kamešnica|Kamešnice]] i pojedinih [[Lika|ličkih]] planina.<br /> <br /> == Opis ==<br /> Planinski žutokrug može narasti do dužine od 60 cm, iako vrlo rijetko narastu preko 55 cm. Ženke su kao i kod nekih drugih zmija veće od mužjaka. Prosječna [[masa]] im je oko 100 grama. Baš poput [[Poskok|poskoka]] ([[Latinski jezik|latinski]]: &#039;&#039;Vipera ammodytes&#039;&#039;) i [[Riđovka|riđovke]] ([[Latinski jezik|latinski]]: &#039;&#039;Vipera berus&#039;&#039;), imaju karakterističnu cik-cak šaru na leđima, koja je ponekad razlomljena. Često ih se zamjenjuje s [[Talijanska ljutica|talijanskom ljuticom]] i riđovkom. Trbuh im je crne ili bijele boje, ponekad čak i ružičaste s ili bez pjega. Uzorak na leđima može biti blijedo smeđ, sivkast ili žut s tamnom šarom. Bokovi su najčešće tamni. Ponekad je moguće da je životinja u potpunosti crna. Planinskoga žutokruga se zbog sličnosti često zamjenjuje za mladu riđovku.<br /> <br /> == Stanište ==<br /> Planinske žutokruge srećemo samo na visinama iznad 900 metara nadmorske visine. Riječ je o zmiji potpuno prilagođenoj životu <br /> u planinama. Obitava na visokim, suhim travnjacima, močvarama i kamenjarima. Uz poskoka i riđovku, jedina je zmija [[otrovnica]] prisutna na području [[Hrvatska|Hrvatske]].<br /> <br /> == Prehrana ==<br /> Uglavnom se hrani [[Pauci|paucima]] i [[Kukci|kukcima]], npr. [[Zrikavci|zrikavcima]] i [[Skakavci|skakavcima]]. Odrasle jedinke hrane se i [[Gušteri|gušterima]] kao i malim [[Sisavci|sisavcima]] ([[rovke]], [[Poljski miš|poljski miševi]], [[voluharice]]). Ponekad bi se u [[Želudac|želudcu]] zmije našlo i do 100 skakavaca. Plijen obično gutaju živoga ali ponekad ga ipak prvo otruju. Otrov im uglavnom služi za lakše probavljanje plijena. U zatočeništvu ga se najčešće hrani miševima i štakorima.<br /> <br /> == Grabežljivci ==<br /> Prirodni neprijatelji planinskog žutokruga su [[ptice grabljivice]], [[divlje svinje]], [[jazavci]] i poskok.<br /> <br /> == Razmnožavanje ==<br /> Zimi hiberniraju pod kamenjem ili korijenjem drveća. Nakon topljena snijega izlaze prvo mužjaci, a zatim ženke. Pare se u<br /> svibnju, a ženke legu žive mlade krajem kolovoza ili početkom rujna. Zadržavanjem jaja u tijelu povećava se vjerojatnost preživljavanja mladunca. Po okotu se izleže dvoje do osam mladunaca. Tek izležene zmije duge su oko 15 cm. Mladim je zmijama potrebno oko tri godine da spolno sazru. Ženke u prosjeku donose mlade na svijet svake dvije godine. Životni vijek u prirodi nije poznat.<br /> <br /> == Otrov ==<br /> Otrov planinskog žutokruga najslabiji je od otrova svih europskih zmija. Na ljude djeluje poput otrova [[ose]] ili [[pčele]]. Izaziva lokalnu bol i oticanje mjesta uboda. U osjetljivijih osoba može doći i do [[Povraćanje|povraćanja]]. Ima [[Citotoksično djelovanje|citotoksično]] i manjim dijelom [[neurotoksično djelovanje]]. Nikada nisu zabilježeni smrtni slučajevi. Blagoga je i mirnoga temperamenta te rijetko napada.<br /> <br /> == Ugroženost ==<br /> Planinski žutokrug smatra se ranjivim prema [[IUCN-ov crveni popis|IUCN-ovom crvenom popisu]] zbog uništavanja staništa uzrokovanog [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]] i nestankom paše. Također ga se prodaje na crnom tržištu kao egzotičnog kućnog ljubimca.<br /> <br /> == Vanjske poveznice ==<br /> * [https://proleksis.lzmk.hr/70313/ žutokrug, planinski], [[Proleksis enciklopedija]]<br /> * [https://zoo.hr/planinski-zutokrug-vipera-ursinii-macrops/ PLANINSKI ŽUTOKRUG (Vipera ursinii macrops)], [[Zoološki vrt grada Zagreba]]<br /> <br /> [[Kategorija:Ljutice]]</div>

WikiSysop