Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

2026-03-13T12:20:02Z

Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 13. ožujak 2026. u 12:20
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Planetni sustav'''-->~~{{Jubilarni članak\|216.000}}~~		<!--'''Planetni sustav'''-->
	[[Datoteka:Artist_Concept_Planetary_System.jpg\|mini\|250x250px\| Umjetnički koncept planetarnog sustava ]]		[[Datoteka:Artist_Concept_Planetary_System.jpg\|mini\|250x250px\| Umjetnički koncept planetarnog sustava ]]
	'''Planetarni sustav''' je skup [[Gravitacija\|gravitacijski]] vezanih [[Zvijezda\|nezvjezdanih]] objekata u ili izvan [[Planetarna putanja\|orbite]] oko [[zvijezda]] ili [[Zvjezdani sustav\|zvijezdanih sustava]]. Općenito govoreći, sustavi s jednim ili više [[Planet\|planeta]] tvore planetarni sustav, mada se takvi sustavi mogu sastojati i od tijela poput [[Patuljasti planet\|patuljastih planeta]], [[Asteroidi\|asteroida]], [[Prirodni satelit\|prirodnih satelita]], [[Meteoroid\|meteoroida]], [[Komet\|kometa]], [[Planetezimal\|planetezimala]] <ref>p. 394, ''The Universal Book of Astronomy, from the Andromeda Galaxy to the Zone of Avoidance'', David J. Dsrling, Hoboken, New Jersey: Wiley, 2004. {{ISBN\|0-471-26569-1}}.</ref> <ref>p. 314, ''Collins Dictionary of Astronomy'', Valerie Illingworth, London: Collins, 2000. {{ISBN\|0-00-710297-6}}.</ref> i [[Cirkumstelarni disk\|cirkumstelarnih diskova]]. [[Sunce]] zajedno s planetima koji se vrte oko njega, uključujući [[Zemlja\|Zemlju]], poznato je kao [[Sunčev sustav]]. <ref>p. 382, ''Collins Dictionary of Astronomy''.</ref> <ref>p. 420, ''A Dictionary of Astronomy'', Ian Ridpath, Oxford, New York: Oxford University Press, 2003. {{ISBN\|0-19-860513-7}}.</ref> Izraz '''egzoplanetarni sustav''' ili '''[[ekstrasolarni planetarni sustav]]''' ponekad se koristi u odnosu na ostale planetarne sustave.<ref>ekstrasolarni planetni sustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17476></ref>		'''Planetarni sustav''' je skup [[Gravitacija\|gravitacijski]] vezanih [[Zvijezda\|nezvjezdanih]] objekata u ili izvan [[Planetarna putanja\|orbite]] oko [[zvijezda]] ili [[Zvjezdani sustav\|zvijezdanih sustava]]. Općenito govoreći, sustavi s jednim ili više [[Planet\|planeta]] tvore planetarni sustav, mada se takvi sustavi mogu sastojati i od tijela poput [[Patuljasti planet\|patuljastih planeta]], [[Asteroidi\|asteroida]], [[Prirodni satelit\|prirodnih satelita]], [[Meteoroid\|meteoroida]], [[Komet\|kometa]], [[Planetezimal\|planetezimala]] <ref>p. 394, ''The Universal Book of Astronomy, from the Andromeda Galaxy to the Zone of Avoidance'', David J. Dsrling, Hoboken, New Jersey: Wiley, 2004. {{ISBN\|0-471-26569-1}}.</ref> <ref>p. 314, ''Collins Dictionary of Astronomy'', Valerie Illingworth, London: Collins, 2000. {{ISBN\|0-00-710297-6}}.</ref> i [[Cirkumstelarni disk\|cirkumstelarnih diskova]]. [[Sunce]] zajedno s planetima koji se vrte oko njega, uključujući [[Zemlja\|Zemlju]], poznato je kao [[Sunčev sustav]]. <ref>p. 382, ''Collins Dictionary of Astronomy''.</ref> <ref>p. 420, ''A Dictionary of Astronomy'', Ian Ridpath, Oxford, New York: Oxford University Press, 2003. {{ISBN\|0-19-860513-7}}.</ref> Izraz '''egzoplanetarni sustav''' ili '''[[ekstrasolarni planetarni sustav]]''' ponekad se koristi u odnosu na ostale planetarne sustave.<ref>ekstrasolarni planetni sustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17476></ref>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-08T10:31:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|216.000}}
[[Datoteka:Artist_Concept_Planetary_System.jpg|mini|250x250px| Umjetnički koncept planetarnog sustava ]]
'''Planetarni sustav''' je skup [[Gravitacija|gravitacijski]] vezanih [[Zvijezda|nezvjezdanih]] objekata u ili izvan [[Planetarna putanja|orbite]] oko [[zvijezda]] ili [[Zvjezdani sustav|zvijezdanih sustava]]. Općenito govoreći, sustavi s jednim ili više [[Planet|planeta]] tvore planetarni sustav, mada se takvi sustavi mogu sastojati i od tijela poput [[Patuljasti planet|patuljastih planeta]], [[Asteroidi|asteroida]], [[Prirodni satelit|prirodnih satelita]], [[Meteoroid|meteoroida]], [[Komet|kometa]], [[Planetezimal|planetezimala]] <ref>p. 394, ''The Universal Book of Astronomy, from the Andromeda Galaxy to the Zone of Avoidance'', David J. Dsrling, Hoboken, New Jersey: Wiley, 2004. {{ISBN|0-471-26569-1}}.</ref> <ref>p. 314, ''Collins Dictionary of Astronomy'', Valerie Illingworth, London: Collins, 2000. {{ISBN|0-00-710297-6}}.</ref> i [[Cirkumstelarni disk|cirkumstelarnih diskova]]. [[Sunce]] zajedno s planetima koji se vrte oko njega, uključujući [[Zemlja|Zemlju]], poznato je kao [[Sunčev sustav]]. <ref>p. 382, ''Collins Dictionary of Astronomy''.</ref> <ref>p. 420, ''A Dictionary of Astronomy'', Ian Ridpath, Oxford, New York: Oxford University Press, 2003. {{ISBN|0-19-860513-7}}.</ref> Izraz '''egzoplanetarni sustav''' ili '''[[ekstrasolarni planetarni sustav]]''' ponekad se koristi u odnosu na ostale planetarne sustave.<ref>ekstrasolarni planetni sustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 11. kolovoza 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17476></ref>

Planetarni sustavi nastaju iz protoplanetarnih diskova. Protoplanetarni diskovi izrađeni su od prašine i leda koji se oblikuju oko novih zvijezda. S vremenom se čestice u tim diskovima počnu nakupljati i formirati male loptice materije poznate kao planete, prva faza evolucije planeta. Ti planetični elementi privlače više materije svojim gravitacijskim povlačenjem sve dok ne dosegnu veličinu planeta. Ovaj proces formacije objašnjava zašto su svi planeti u našem Sunčevom sustavu u orbitalnoj ravnini.

Sunčev sustav sastoji se od unutarnje regije malih [[Terestrički planet|stjenovitih planeta]] i vanjske regije velikih [[Plinoviti div|plinovitih divova]] . Međutim, i drugi planetarni sustavi mogu imati prilično različite arhitekture. Studije sugeriraju da arhitekture planetarnih sustava ovise o uvjetima njihovog početnog formiranja. <ref name="HasegawaPudritz2011">{{Citiranje časopisa|author=Hasegawa|first=Yasuhiro|title=The origin of planetary system architectures - I. Multiple planet traps in gaseous discs|year=2011|journal=Monthly Notices of the Royal Astronomical Society|volume=417|issue=2|pages=1236–1259}}</ref> Pronađeni su mnogi sustavi s [[Vrući Jupiteri|vrućim Jupiterima]], vrlo blizu zvijezde. Predložene su teorije, poput [[ Planetarna migracija|planetarne migracije]] ili raspršenja, za formiranje velikih planeta u blizini njihovih matičnih zvijezda. <ref>{{Citiranje časopisa|author=Stuart J. Weidenschilling|title=Gravitational scattering as a possible origin for giant planets at small stellar distances|date=1996|journal=Nature|volume=384|issue=6610|pages=619–621}}</ref> Trenutno je pronađeno da je nekoliko sustava analogno Sunčevom sustavu sa zemaljskim planetima blizu matične zvijezde. Češće su otkriveni sustavi koji se sastoje od više [[ Super-Zemlje|super-Zemalja]]. <ref><span class="plainlinks">[http://www.astro.washington.edu/users/rory/publications/br04.pdf Types and Attributes]</span> at Astro Washington.com.</ref>

Prvi planet izvan našeg Sunčevog sustava otkriven je [[1988.]] Poznat je kao ''[[Ekstrasolarni planeti|egzoplanet]]'' jer ne pripada našem Sunčevom sustavu. Otkrio ga je tim dvaju kanadskih sveučilišta i potvrdio [[1991.]] godine. Nazvan je Lathamov Planet po otkrivaču i službeno poznat kao [[HD 114762 b]].<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|author=Clever Prototypes LLC|title=Što je Planetarni Sustav Vodič za Astronomiju|url=https://www.storyboardthat.com/hr/space-words/planetarni-sustav|accessdate=2020-03-19}}</ref>

Za [[Astrobiologija|astrobiologiju]] je posebno zanimljiva [[Nastanjiva zona|zona]] planetarnih sustava u kojoj bi planeti mogli imati površinsku tekuću vodu, a samim tim i kapacitet za život nalik Zemlji. Do sada je Zemlja jedini planet o kojem znamo u svemiru koji ima tekuću vodu, ali u svemiru postoji više planetarnih sustava koji još nisu otkriveni.<ref name=":0" />

== Arhitektura planetarnog sustava ==

=== Planeti i zvijezde ===
Najpoznatiji egzoplaneti okružuju zvijezde približno slične [[Sunce|Suncu]], to jest [[Glavni niz|zvijezde glavnog niza]] [[Spektralni razred|spektralnih kategorija]] F, G ili K. Jedan od razloga je taj što su se programi pretraživanja planeta uglavnom koncentrirali na takve zvijezde. Uz to, statističke analize pokazuju da su zvijezde niže mase ( [[Crveni patuljak|crveni patuljci]], [[Spektralni razred|spektralne kategorije]] M) manje vjerojatno da će imati planete dovoljno masivne da ih se detektira metodom [[ Metoda radijalne brzine|radijalne brzine]]. <ref name="cumming08">{{Citiranje časopisa|author=Andrew Cumming|title=The Keck Planet Search: Detectability and the Minimum Mass and Orbital Period Distribution of Extrasolar Planets|date=2008|journal=Publications of the Astronomical Society of the Pacific|volume=120|issue=867|pages=531–554}}</ref> <ref name="bonfils05">{{Citiranje časopisa|author=Bonfils|first=X.|title=The HARPS search for southern extra-solar planets: VI. A Neptune-mass planet around the nearby M dwarf Gl 581|date=2005|journal=[[Astronomy & Astrophysics]]|volume=443|issue=3|pages=L15–L18}}</ref> Ipak, nekoliko desetina planeta oko crvenih patuljaka [[Kepler (svemirski teleskop)|svemirski teleskop Kepler]] otkrio je [[ Metoda tranzita|tranzitnom metodom]], koja može otkriti manje planete.

=== Cirkumstelarni diskovi i oblaci prašine ===
Nakon planeta, cirkularni diskovi jedno su od najčešće promatranih svojstava planetarnih sustava, posebno mladih zvijezda. Sunčev sustav posjeduje najmanje četiri glavna cirkularna diska ( [[asteroidni pojas]], [[Kuiperov pojas]], [[ Raspršeni disk|raspršeni disk]] i [[Oortov oblak]] ) i jasno vidljivi diskovi otkriveni su oko obližnjih solarnih analoga, uključujući [[ Epsilon Eridani|Epsilon Eridani]] i [[ Tau Ceti|Tau Ceti]]. Na temelju promatranja brojnih sličnih diskova pretpostavlja se da su prilično uobičajena obilježja zvijezda na [[Glavni niz|glavnom slijedu]].

[[Međuplanetna prašina|Međuplanetarni oblaci prašine]] proučavani su u Sunčevom sustavu, a vjeruje se da su analozi prisutni i u drugim planetarnim sustavima. Egzozodijačka prašina, [[Ekstrasolarni planeti|egzoplanetarni]] analog [[Zodijačka svjetlost|zodijakalne prašine]], zrnca [[ Amorfni ugljik|amorfnog ugljika]] i [[ silikata|silikatne]] prašine veličine 1–100 mikrometra koje ispunjavaju ravninu Sunčevog sustava <ref>{{Citiranje časopisa|author=Stark, C..|title=The Detectability of Exo-Earths and Super-Earths Via Resonant Signatures in Exozodiacal Clouds|year=2008|journal=The Astrophysical Journal|volume=686|issue=1|pages=637–648}}</ref> otkrivena je oko [[ 51 Ophiuchi|51 Ophiuchi]], [[ Fomalhaut|Fomalhauta]], <ref>{{Citiranje časopisa|author=Lebreton, J.|title=An interferometric study of the Fomalhaut inner debris disk. III. Detailed models of the exozodiacal disk and its origin|year=2013|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=555|issue=|pages=A146}}</ref> <ref name="VLTI/PIONIER">{{Citiranje časopisa|author=Absil, O.|title=Searching for faint companions with VLTI/PIONIER. I. Method and first results|year=2011|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=535|issue=|pages=A68}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|author=Lebreton, J.|title=An interferometric study of the Fomalhaut inner debris disk. III. Detailed models of the exozodiacal disk and its origin|year=2013|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=555|issue=|pages=A146}}</ref> <ref name="VLTI/PIONIER" /> [[ Tau Ceti|Tau Ceti]], <ref name="VLTI/PIONIER" /> <ref>{{Citiranje časopisa|author=di Folco, E.|title=A near-infrared interferometric survey of debris disk stars|year=2007|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=475|issue=1|pages=243–250}}</ref> i [[Vega|Vege]].

== Zone ==
[[Datoteka:Habitable zone - HZ.png|mini|Položaj nastanjive zone oko različitih vrsta zvijezda.]]
=== [[Nastanjiva zona]] ===
'''Nastanjiva zona''' oko neke zvijezde je regija u kojoj je temperatura upravo ona koja omogućuje tekuću vodu na planetu; to jest, ne previše blizu zvijezde da bi [[voda]] isparila i nije previše daleko od zvijezde da bi se voda smrznula. Toplina koju proizvode zvijezde varira ovisno o veličini i starosti zvijezde, tako da zona stanovanja može biti na različitim udaljenostima. Također, atmosferski uvjeti na planeti utječu na sposobnost planeta da zadrži toplinu, tako da je položaj nastanjene zone također specifičan za svaku vrstu planeta.

Nastanjive zone obično su određene u odnosu na površinsku temperaturu; međutim, više od polovice Zemljine biomase dolazi iz podzemnih mikroba <ref>{{Citiranje časopisa|author=Amend|first=J. P.|title=Expanding frontiers in deep subsurface microbiology|url=|year=2005|journal=Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology|volume=219|issue=1–2|pages=131–155}}</ref> a temperatura raste kako neko ide dublje u podzemlje, tako da podzemlje može biti pogodno za život kad je površina zamrznuta i ako se to uzme u obzir, nastanjiva zona proširuje se mnogo dalje od zvijezde. <ref>[https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-north-east-orkney-shetland-25639306 Further away planets 'can support life' say researchers], BBC, January 7, 2014 Last updated at 12:40</ref>

=== [[Venerina zona]] ===
'''Venerina zona''' je regija oko zvijezde u kojoj bi [[Terestrički planet|zemaljski planet]] imao [[ Bježeći staklenik|bježeće stakleničke]] uvjete poput [[Venera|Venere]], ali ne toliko blizu zvijezde da atmosfera potpuno isparava. Kao i u naseljenoj zoni, lokacija Venere ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući vrstu zvijezde i svojstva planeta kao što su masa, brzina rotacije i atmosferski oblaci. Istraživanja podataka ''Keplerove'' svemirske letjelice pokazuju da 32% [[Crveni patuljak|crvenih patuljaka]] potencijalno ima planete nalik Veneri na temelju veličine planeta i udaljenosti od zvijezde, povećavajući se na 45% za zvijezde [[ Zvijezda s glavnim nizom tipa G|tipa]] [[ Zvijezda s glavnim nizom tipa K|K]] i [[ Zvijezda s glavnim nizom tipa G|G.]] Identificirano je nekoliko kandidata, ali potrebno je spektroskopsko praćenje njihovih atmosfera da bi se utvrdilo jesu li poput Venere. <ref>[http://hzgallery.org/venus.html Habitable Zone Gallery - Venus]</ref> <ref>[[arxiv:1409.2886|On the Frequency of Potential Venus Analogs from Kepler Data]], Stephen R. Kane, Ravi Kumar Kopparapu, [[Shawn Domagal-Goldman|Shawn D. Domagal-Goldman]], (Submitted on September 9, 2014)</ref>

== Vidi još ==

* [[Sunčev sustav]]
* [[Ekstrasolarni planeti]]
* [[Planet]]
* [[Planetezimal]]
* [[Planetarna migracija]]
*[[Protoplanetarna maglica]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Astronomija]]
[[Kategorija: Nebeska tijela]]

Planetni sustav - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Jubilarni članak\|(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica