Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

2026-03-08T20:50:16Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 20:50
Redak 46:		Redak 46:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==

	~~{{Wikivrste\|Hirudinea}}~~

	[[Kategorija:Kolutićavci]]		[[Kategorija:Kolutićavci]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-29T11:49:58Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 29. studeni 2021. u 11:49
Redak 45:		Redak 45:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Leeches}}~~
	{{Wikivrste\|Hirudinea}}		{{Wikivrste\|Hirudinea}}

	[[Kategorija:Kolutićavci]]		[[Kategorija:Kolutićavci]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T09:00:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Pijavice
| slika = Leech in water.jpg
| slika_širina = 220px
| slika_naziv =
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| superphylum = [[Lophotrochozoa]]
| phylum = [[Kolutićavci|Annelida]]
| classis = [[Pojasnici|Clitellata]]
| subclassis = '''Hirudinea'''
| subclassis_autorstvo = [[Jean-Baptista Lamarck|Lamarck]], 1818.
| razdioba_stupanj = [[Infraklase]]
| razdioba =
• [[Acanthobdellidea]]<br />
• [[Euhirudinea]]<br/>
(upitno)
}}
'''Pijavice''' ''(Hirudinea)'' su člankoviti [[crvi]] prilagođeni [[paraziti|parazitskom]] načinu života. Pretežno žive u slatkim vodama, ali ih ima i na kopnu i u [[more|morima]]. Većinom su [[ektoparaziti]] i hrane se [[krv]]lju [[Kralježnjaci|kralježnjaka]] za čije se tijelo pričvršćuju. Imaju dvije [[mišići|mišićne]] pijavke – jedna okružuje usni otvor, a druga je na zadnjem kraju tijela. Tijelo im je izgrađeno od stalnog broja segmenata, tj. uvijek se sastoji od 33 segmenta.

Probavilo započinje usnom šupljinom u kojoj se nalaze čeljusti sa zubićima. Potom slijedi ždrijelo u koje se otvaraju [[žlijezde slinovnice]]. U njihovim slinovnicama nalazi se [[hirudin]], koji sprečava zgrušavanje krvi domaćina. Tijekom hranjenja prijanjaljka se pričvrsti, čeljust razreže kožu domadara, a stezanjem ždrijela isisa se hrana. Na ždrijelo se nastavlja jednjak i želudac, a probavilo završava crijevom. Probava u pijavica je vrlo spora zbog nedostatka [[enzimi|enzima]] pa pijavica koja se napije krvi može probavljati krvne stanice i do 200 dana.<ref name="Alegro">Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, ''Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije'', Školska knjiga, Zagreb, 2014., {{ISBN|978-953-0-22029-4}}, str. 115.</ref>

Crijevo je prostrano i može imati izraštaje – [[divertikulum]]e – u kojima se sakuplja krv (tako se mogu hranti npr. samo dva puta godišnje). Pregrade između segmeneta su iščezle i celom je redukciran. U našim slatkim vodama je vrlo česta vrsta pod nazivom „medicinska pijavica“ („Hirudo medicinalis“). Ostale poznate vrste pijavica su riblja pijavica (''Piscicola geometra''), konjska pijavica (''Haemopis sanguisuga'') koja napada goveda i konje na pojilu, ali se hrani i [[mekušci]]ma te pasja pijavica (''Erpobdella octoculata'').

== Zanimljivosti ==
U četiri duboke jame na [[Velebit]]u 1994. godine otkrivena je [[endem]]ična vrsta pijavice ''Croatobranchus mestrovi''. Ova vrsta živi isključivo u podzemnim vodama i potpuno je prilagođena životu u podzemlju. Najčešće je pričvršćena na stijeni u slabom vodenom toku ili u nakapnicama. Tijelo joj je spljošteno i ima 10 pari bočnih škrgolikih nastavaka. Ti nastavci specifični su za ovu podzemnu pijavicu, a pretpostavlja se da imaju ulogu u opskrbi [[kisik]]om. Pijavica je [[hermafrodit]], mliječnobijele do žućkaste boje, bez uočljivih očiju. Kreće se naizmjeničnim prihvaćanjem prijanjaljka za podlogu (stijenu) i izduživanjem tijela. O životu pijavice vrlo se malo zna.<ref name="Alegro"/>

Za vrijeme I. sv. rata iznenada je otkrivena vrijednost neretvanske pijavice. Naglo je počeo lov na njih, a cijena im je na svjetskom tržištu vrtoglavo rasla. Početkom 30-tih godina neretvanska pijavica je po kvaliteti zauzimala prvo mjesto na svjetskom tržištu, a vrijednost joj je skočila za sto puta u odnosu prema ostalim pijavicama. Obično su se lovile uranjanjem lovčeve noge i udaranjem štapom po vodi, čime se oponašao pokret toplokrvnih životinja na koje se inače pijavice kupe. <ref name="Mć">[http://www.metkovic.hr/opci/default.asp?izb=zanimljivo.asp ''Jeste li znali''] Grad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. [https://archive.vn/JeHVT Arhivirano] 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Gradovi_i_županije#Metković|dopusnicu]].</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*Biblioteka „Planeta Zemlja i život na njoj“, „Čovek i životinjski svet“, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
*Dogelj, V. A.: „Zoologija beskičmenjaka“, Naučna knjiga, beograd, 1971.
*Krunić, M.: „Zoologija invertebrata 1“, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
*Krunić, M.: „Zoologija invertebrata 2“, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
*Mariček, Magdalena, Ćurčić, B., Radović, I.: „Specijalna zoologija“, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
*Matoničkin, I., Habdija, I., Primc - Habdija, B.: „Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata“, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
*Marcon, E., Mongini, M.: „Sve životinje sveta“, IRO „Vuk Karadžić“, Beograd, 1986.
*Radović, I., Petrov, Brigita: „Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija“, Biološki fakultet Beograd i „Stylos“, Novi Sad, Beograd, 2001.
*Ratajac, Ružica: „Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta“, PMF u Novom Sadu i MP „Stylos“ Novi Sad, 1995.
*Petrov, Brigita, Radović, I., Miličić, Dragana, Petrov, I.: „Opšta i sistematska zoologija (praktikum)“, Biološki fakultet, Beograd, 2000.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Leeches}}
{{Wikivrste|Hirudinea}}

[[Kategorija:Kolutićavci]]

Pijavice - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikivrste(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica