Petrovaradin - Povijest promjena

Suradnik10: /* Povijest */

2026-04-15T00:48:14Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2026. u 00:48
Redak 92:		Redak 92:
	U neposrednoj blizini Petrovaradina izvan tvrđave razvija se naselje.		U neposrednoj blizini Petrovaradina izvan tvrđave razvija se naselje.

			U 18. stoljeću je podignuta ogromna barokna tvrđava. Poput svakog velikog graditeljskog pothvata, pridonijela je razvitku i naseljavanju kraja gdje je građena. Za potrebe izgradnje i opskrbe tvrđave, Habsburška Monarhija je naselila brojne narode u Petrovaradin: Nijemci, Hrvati, Mađari, Česi, Slovaci. U to doba sastojao se od triju dijelova: [[podgrađe\|podgrađa]], Ljudevitovog dola i Rokovog dola. Doseljenici su došli i u obližnji Novi Sad, koji se je 1748. uzdigao na razinu [[slobodni kraljevski grad\|slobodnog kraljevskog grada]]. Hrvatski element vremenom je prevladao tako da se je etnički oblikovao u drugoj polovici 19.stoljeća kao hrvatsko naselje. Gospodarstveno, grad je znatno naprjedovao.

			U drugoj polovini 19. stoljeća Petrovaradin dobiva u etničkom poglu pretežito hrvatski karakter i značajno se ekonomski razvija. U istaknute onodobne obitelji spadale su Paulović, Malin, Pokas, Carin, Preprek, Adam, Ugrenić, Grginčević, Štefanović, Vuković, Šantek, Nežić, Dudvarski, Nemeš.<ref name=Deman>Dominik Deman :[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/66f/e4a/f8b/66fe4af8b87a7672083040.pdf ''Znameniti Petrovaradinac Franjo Malin '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2022., str. 115. Pristupljeno 15. travnja 2026.{{odlična}}</ref>
	Za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine\|kolonizacije Vojvodine]] nakon 1945., u Vojvodinu su naseljavani i Hrvati. U Petrovaradin se naselilo nešto manji broj Hrvata, uglavnom iz Gorskog Kotara te Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>		Za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine\|kolonizacije Vojvodine]] nakon 1945., u Vojvodinu su naseljavani i Hrvati. U Petrovaradin se naselilo nešto manji broj Hrvata, uglavnom iz Gorskog Kotara te Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>

Suradnik10: /* Zemljopisni položaj */

2025-12-15T01:44:15Z

Zemljopisni položaj

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 01:44
Redak 42:		Redak 42:
	Smješten je u [[Srijem]]u, ali upravno je, zbog pripajanja [[urbana aglomeracija\|urbanoj aglomeraciji]] [[Novi Sad\|Novog Sada]], koji je u [[Južnobački okrug\|južnobačkom okrugu]], "dijelom" Bačke.		Smješten je u [[Srijem]]u, ali upravno je, zbog pripajanja [[urbana aglomeracija\|urbanoj aglomeraciji]] [[Novi Sad\|Novog Sada]], koji je u [[Južnobački okrug\|južnobačkom okrugu]], "dijelom" Bačke.

	S Fruške se gore slijeva [[Rokov potok]] koji obilazeći [[Srijemska Kamenica\|Srijemsku Kamenicu]] s juga i jugoistoka, protječući južno od Parka instituta u Srijemskoj Kamenici kroz Alibegovac utječe u Petrovaradin.		S Fruške se gore slijeva [[Rokov potok]] koji obilazeći [[Srijemska Kamenica\|Srijemsku Kamenicu]] s juga i jugoistoka, protječući južno od Parka instituta u Srijemskoj Kamenici kroz Alibegovac utječe u Petrovaradin i kroz njega u Dunav.

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Zemljopisni položaj */

2025-12-15T01:34:11Z

Zemljopisni položaj

←Starija inačica		Inačica od 15. prosinac 2025. u 01:34
Redak 41:		Redak 41:

	Smješten je u [[Srijem]]u, ali upravno je, zbog pripajanja [[urbana aglomeracija\|urbanoj aglomeraciji]] [[Novi Sad\|Novog Sada]], koji je u [[Južnobački okrug\|južnobačkom okrugu]], "dijelom" Bačke.		Smješten je u [[Srijem]]u, ali upravno je, zbog pripajanja [[urbana aglomeracija\|urbanoj aglomeraciji]] [[Novi Sad\|Novog Sada]], koji je u [[Južnobački okrug\|južnobačkom okrugu]], "dijelom" Bačke.

			S Fruške se gore slijeva [[Rokov potok]] koji obilazeći [[Srijemska Kamenica\|Srijemsku Kamenicu]] s juga i jugoistoka, protječući južno od Parka instituta u Srijemskoj Kamenici kroz Alibegovac utječe u Petrovaradin.

	== Kultura ==		== Kultura ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-14T18:45:17Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 18:45
Redak 184:		Redak 184:
	*[[Tomislav Bošnjak (diplomat)\|Tomislav Bošnjak]], hrv. diplomat		*[[Tomislav Bošnjak (diplomat)\|Tomislav Bošnjak]], hrv. diplomat
	*[[Ivana Andrić Penava]], hrv. prof. povijesti i gl. ur. [[Modra lasta\|Modre laste]]		*[[Ivana Andrić Penava]], hrv. prof. povijesti i gl. ur. [[Modra lasta\|Modre laste]]
			*[[Marija Omaljev-Grbić]], hrv. glumica

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-12-14T18:43:35Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 14. prosinac 2025. u 18:43
Redak 182:		Redak 182:
	*[[Ivan Jelašić]], hrv. političar, gradonačelnik		*[[Ivan Jelašić]], hrv. političar, gradonačelnik
	*[[Franjo Malin]], hrv. publicist<ref>Dominik Deman :[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/66f/e4a/f8b/66fe4af8b87a7672083040.pdf ''Znameniti Petrovaradinac Franjo Malin '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2022., str. 131-133. Pristupljeno 28. studenoga 2025.{{odlična}}</ref>		*[[Franjo Malin]], hrv. publicist<ref>Dominik Deman :[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/66f/e4a/f8b/66fe4af8b87a7672083040.pdf ''Znameniti Petrovaradinac Franjo Malin '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2022., str. 131-133. Pristupljeno 28. studenoga 2025.{{odlična}}</ref>
			*[[Tomislav Bošnjak (diplomat)\|Tomislav Bošnjak]], hrv. diplomat
			*[[Ivana Andrić Penava]], hrv. prof. povijesti i gl. ur. [[Modra lasta\|Modre laste]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-11-28T03:05:04Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 28. studeni 2025. u 03:05
Redak 181:		Redak 181:
	*[[Mijat Crnko]], hrv. pjesnik za djecu i pedagog		*[[Mijat Crnko]], hrv. pjesnik za djecu i pedagog
	*[[Ivan Jelašić]], hrv. političar, gradonačelnik		*[[Ivan Jelašić]], hrv. političar, gradonačelnik
	*[[Franjo Malin]], hrv. publicist		*[[Franjo Malin]], hrv. publicist<ref>Dominik Deman :[https://www.zkvh.org.rs/storage/app/uploads/public/66f/e4a/f8b/66fe4af8b87a7672083040.pdf ''Znameniti Petrovaradinac Franjo Malin '']. Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH. 2022., str. 131-133. Pristupljeno 28. studenoga 2025.{{odlična}}</ref>

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Poznate osobe */

2025-11-28T03:04:40Z

Poznate osobe

←Starija inačica		Inačica od 28. studeni 2025. u 03:04
Redak 180:		Redak 180:
	*[[Ivan Balenović]]		*[[Ivan Balenović]]
	*[[Mijat Crnko]], hrv. pjesnik za djecu i pedagog		*[[Mijat Crnko]], hrv. pjesnik za djecu i pedagog
			*[[Ivan Jelašić]], hrv. političar, gradonačelnik
			*[[Franjo Malin]], hrv. publicist

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10: /* Poznati Petrovaradinci */

2025-06-01T04:12:54Z

Poznati Petrovaradinci

←Starija inačica		Inačica od 1. lipanj 2025. u 04:12
Redak 102:		Redak 102:

	[[Miroslav Vaupotić]], hrv. pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist, pjesnik, sveučilišni profesor, autor više tisuća radova.		[[Miroslav Vaupotić]], hrv. pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist, pjesnik, sveučilišni profesor, autor više tisuća radova.

			[[Anica Nevolić]], orguljašica i zborovoditeljica i crkvena glazbenica.<ref>[https://www.tekije.com/napustila-nas-je-petrovaradinska-orguljasica-anica-nevolic/ ''Napustila nas je petrovaradinska orguljašica Anica Nevolić '']. Gospino svetište Tekije. 23. lipnja 2014. Pristupljeno 1. lipnja 2025. {{napraviti}}</ref>

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T08:40:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{| {{prettyinfobox}}
| align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" | '''Petrovaradin'''
|-
| align="center" colspan="2" | [[Datoteka:Serbia Novi Sad.png|150px|Lokacija]]
|-
|----
| Lokacija
| [[Vojvodina]], [[Srbija]]
|---- dio grada [[Novi Sad|Novog Sada]]
| predsjednica vijeća mjesne zajednice
| Miroslava Bajić
|----
| Zemljopisna dužina i širina
| {{coor d|52.5|N|13.4|E|}}
|----
| Stanovništvo
| 15.266 (2005.)
|----
| Pozivni broj
| + 381(0)21
|----
| Poštanski broj
| 21131
|----
| Registracijske oznake
| NS
|----
| align="center" style="background:#efefef;" colspan="2" style="border-bottom:3px solid gray;" | 
|}
[[Datoteka:Citadel Petrovaradin.jpg|desno|mini|Petrovaradinska tvrđava]]

'''Petrovaradin''' ([[srpski jezik|srp.]] ''Петроварадин'', [[mađarski jezik|mađ.]] ''Pétervárad'', [[njemački jezik|njem.]] ''Peterwardein''), nekadašnji utvrđeni [[grad]] uz rijeku [[Dunav]], danas dio užeg gradskog područja [[Novi Sad|Novog Sada]]. [[Petrovaradinska tvrđava]] poznata je kao ''[[Gibraltar]] na Dunavu''.

Svetac zaštitnik Petrovaradina je [[sveti Petar]].

== Zemljopisni položaj ==

[[Datoteka:Novi_sad_quarters.png|mini|lijevo|Četvrti Novog Sada]]
[[Datoteka:Petrovaradin_panorama.jpg|mini|Pogled na Petrovaradin s tvrđave]]
Nalazi se na 45,15° sjeverne zemljopisne širine i 19,50° istočne zemljopisne dužine, na mjestu gdje Dunav meandrira, odnosno, gdje Srijem tvori "poluotok". Nalazi se na južnoj obali Dunava.

Smješten je u [[Srijem]]u, ali upravno je, zbog pripajanja [[urbana aglomeracija|urbanoj aglomeraciji]] [[Novi Sad|Novog Sada]], koji je u [[Južnobački okrug|južnobačkom okrugu]], "dijelom" Bačke.

== Kultura ==

Petrovaradinski vjernici, ali i vjernici iz cijele Srbije, tradicionalno slave blagdan Gospe Sniježne, kojoj je posvećeno katoličko svetište [[Tekije (Srijem)]] kod Petrovaradina. Tekije su podignute prije 300 godina, u čast čudesne pobjede nad osmanskim osvajačima, kada je usred ljeta pao snijeg.

Prvi redovnici koji su došli u Petrovaradin, nakon oslobađanja od Turaka, bili su [[isusovci]] 1693. i [[franjevci]] 1695. Isusovce je doveo kardinal, grof [[Leopold Kolonić]]. Kralj [[Leopold I.]] im je dao na korištenje Donju tvrđavu, kao i dušebrižništvo za vojnu posadu. Franjevci su se više usmjerili na rad sa doseljenim [[bunjevci|bunjevačkim]] Hrvatima, kao i inim rimokatoličkim bosanskim izbjeglicama.

U Donjoj tvrđavi su isusovci i franjevci izgradili mnoštvo crkava i rezidencija; ista je bila župno središte, kome su pripadala i predgrađa s većinskim hrvatskim stanovništvom.

[[1702.]] je osnovana rkt. župa i crkva sv. Jurja mučenika. U istoj samostanskoj crkvi je i kršten [[Josip Jelačić]], koji je kasnije postao hrvatski ban.

Prva katolička škola u Srijemu je otvorena u Petrovaradinu.

[[28. siječnja]] [[2001.]], u crkvi Uzvišenja sv. Križa, je ostvaren prvi TV-prijenos jedne katoličke sv. mise u istočnom Srijemu, na tlu AP Vojvodine, tj. SRJ. Važnost je događaja u tome što je vodstvo [[TV Novi Sad]] odlučilo snimiti rimokatoličku svetu misu u jednoj srijemskoj crkvi, misu koju slave Hrvati. Prijenos je ostvaren na želju pomoćnog biskupa đakovačkog i srijemskog, mons. [[Đuro Gašparović|Đure Gašparovića]].

Do 1990-ih, u Petrovaradinu su brojne ulice i institucije nosile imena po hrvatskim velikanima. Niti nakon drugog svjetskog rata nisu mijenjana imena ulica. Dolaskom na vlast srpskih ekstremista u Srbiji, krenulo se s mijenjanjem imena, tako da su ulice izgubili Matija Gubec, Zrinski, Vladimir Nazor i ini. <ref>[http://www.hrvatskarijec.co.yu/index.php?zg=2217989&no=112 "Hrvatska riječ"], Kulturno ili političko pitanje?, 1. travnja 2005.</ref>

Rimokatoličke crkve u Petrovaradinu su: Uzvišenja sv. Križa, sv. Jurja, sv. Roka

== Povijest ==
[[Datoteka:Petrovaradintlocrt.jpg|mini|190px|lijevo| Tlocrt petrovaradinske tvrđave]]
[[Datoteka:Novi Sad, Petrovaradin, kostel svatého Jurija, deska krále Tomislava.jpg|thumb|lijevo|190px|Spomen ploča [[Kralj Tomislav|Kralju Tomislavu]] u Petrovaradinu]]
Na prostoru petrovaradinske tvrđave prvo ljudsko naselje postojalo je još 4500. godina prije Krista, ali nakon arheoloških otkrića na samom početku istraživanja povijest ovog prostora pomaknuta je na razdoblje 19.000-15.000 godina prije Krista.

Istraživanjem ostataka naselja iz mlađeg brončanog doba arheolozi su pronašli i bedeme pojačane kolcima i [[palisada]]ma koji svjedoče da je još u vrijeme tzv. [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] postojalo utvrđeno naselje.

Oko stote godine prije Krista prostor Petrovaradina naseljavaju [[Kelti]] koje sto godina kasnije smjenjuju Rimljani koji utvrđivanjem granice na Dunavu grade tvrđavu Kuzum (lat.: [[Cusum]]) koju će u petom stoljeću razoriti [[Huni]]. Polovicom XIII. stoljeća skoro na istom mjestu naseljavaju se katolički redovnici [[cisterciti]] ( lat.: ''ordo cisterciensis''). Dozvolom hrvatsko-ugarskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] grade samostan koji nazivaju [[Belakut]]. Samostan je nakon tatarske provale utvrđen.

Veći značaj [[tvrđava]] dobiva opasnošću od Turaka Osmanlija. U Petrovaradinu je često boravio hrvatsko-ugarski kralj [[Matija Korvin]]. Tu je [[1463.]] godine sklopio ugovor s [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]] i istovremeno razgovarao s vlastelom oko obrane od Turaka. Godine [[1475.]] godine Korvin je odlučio zaratiti s Turcima. Hrvatsko-ugarski kralj [[Vladislav II. Jagelović|Vladislav II.]] također posjećuje Petrovaradin gdje raznim olakšicama potiče napore u sakupljanju radne snage na popravkama kula i bedema. Nadbiskup [[Petar Varadi]] [[1501.]] godine uz velike napore uspijeva obnoviti tvrđavu.

Godine [[1525.]] u Petrovaradinskoj tvrđavi bilo je svega 1000 konjanika i 500 običnih vojnika da bi se krajem godine taj broj povećao na 4000 vojnika. Pred opasnošću od Turaka zapovjedništvo nad Petrovaradinom preuzeo je Pavle Tomori, raniji zapovjednik Budimskog grada. Njegovi zahtjevi za pojačanjem u vojsci i novcu nisu stizali. Umjesto pomoći, od kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]], stiže uputa da se s glavnim snagama prebaci na lijevu obalu Dunava, a zapovjedništvo nad tvrđavom prepusti hrvatskom plemiću [[Juraj Alapić|Jurju Alapiću]].
Pod zidine Petrovaradina 13. srpnja 1526. godine je stigla turska vojska jačine 40.000 ljudi predvođena velikim vezirom Ibrahimom. Sultan [[Sulejman I.]] se s glavninom svojih snaga ulogorio kod Iloka. Nakon jednomjesečne [[opsada Petrovaradina 1526.|opsade]] i uz miniranje, Turci su koncem srpnja 1526. uspjeli osvojiti tvrđavu čiji su gotovo svi branitelji poginuli.

Oko 1635. u Petrovaradinu je rođen franjevac Сuganović.<ref>Stjepan Pavičić, Hrvatsko naselje u Fruškogorskom području, ''Hrvatsko kolo'' 23, Zagreb, 1942, str. 131</ref>

Petrovaradin pod turskom vlašću, kao i ogroman dio [[Ugarska|Ugarske]], ostaje sve do [[Veliki bečki rat|Velikog bečkog rata]] (1683.-1699.). Nakon upada u Austriju i neuspjele opsade Beča turska vojska počinje povlačenje i u nizu poraza napušta većinu gradova pa i Petrovaradin. Glavnina carske austrijske vojske koju su činili 27 bataljuna pješaštva i 77 eskadrona konjaništva stigla je u Petrovaradin [[18. srpnja]] [[1688.]] godine.
[[Datoteka:Reconstructed facades in Petrovaradin.jpg|mini|Glavna ulica, Beogradska]]
[[Datoteka:Rodna kuća bana Jelačića, Petrovaradin 06.jpg|mini|Kuća u kojoj se rodio ban [[Josip Jelačić]]]]
[[Datoteka:Reconstructed facades in Petrovaradin2.jpg|mini|Palača šajkaške komande]]

Petrovaradin je poslije oslobođenja od Turaka, bio pun vojske. Radilo se mnogo radi što boljeg utvrđivanja. U tu svrhu poslao je bečki papinski [[nuncij]] u Petrovaradin izdašnu svotu, a donjoaustrijska vlada veći broj radnika, zidara, kolara, itd.
Rušenje starog grada počelo je [[1690.]] godine, a kamen temeljac današnjoj tvrđavi položen je [[18. listopada]] [[1692.]] godine.

U petrovaradinski vojni garnizon su, [[1693.]] godine, došli [[isusovci]] iz Osijeka, a potom, [[1695.]], [[bosanski franjevci|bosanski]] [[franjevci]] s fra [[Šimun Dabić|Šimunom Dabićem]]. Oni su predvodili [[Bunjevci|Hrvate Bunjevce]] i ostale katoličke izbjeglice iz Bosne koji su se naseljavali po Bačkoj, ali i Srijemu, jer su utvrde i jake vojne posade pružale, u onim nevoljama, sigurnost i mogućnost prodaje seljačkih proizvoda za opskrbu vojske.

Njemačke obrtnike, pretežno iz Austrije i Švapske, privukle su plodne njive i vinogradi, a još više potražnja i procvat svakojakog obrta u novooslobođenim krajevima, kojemu domaće stanovništvo, bez tradicije, nije bilo toliko vješto. Čim je 1699. godine sklopljen [[Karlovački mir]] i nastala stanovita sigurnost, petrovaradinski [[isusovci]] (jezuiti) i [[franjevci]] (fratri) počinju gradnju prostranih crkava i rezidencija u Donjoj tvrđavi.
Petrovaradin je bio glavno mjesto dunavskih [[šajkaš]]a, to jest oboružanih riječnih lađa.
U neposrednoj blizini Petrovaradina izvan tvrđave razvija se naselje.

Za vrijeme [[kolonizacija Vojvodine|kolonizacije Vojvodine]] nakon 1945., u Vojvodinu su naseljavani i Hrvati. U Petrovaradin se naselilo nešto manji broj Hrvata, uglavnom iz Gorskog Kotara te Bosne i Hercegovine.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/batina/povijest/69-pregled-povijesti-hrvata-u-vojvodini?start=7 ZKVH] Mario Bara: Pregled povijesti Hrvata u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011.</ref>

== Poznati Petrovaradinci ==
U Petrovaradinu rođen je [[Josip Jelačić]] Bužimski, [[16. listopada]] [[1801.]], general i hrvatski [[ban]] od [[1848.]] do [[1859.]] Njegova rodna kuća nakon što je otkupljena i obnovljena, uz nazočnost visokih srbijanskih i hrvatskih državnih dužnosnika svečano je predana hrvatskoj zajednici na uporabu 16. listopada 2020. godine, a za događaj je akreditirano 50 novinarskih ekipa.<ref>(): [https://vijesti.hrt.hr/666891/grlic-radman-predaja-jelaciceve-kuce-iskorak-u-odnosima-zagreba-i-beograda ''Vučić: Kuća bana Jelačića bit će "velebno mjesto okupljanja Hrvata" ''] HRT. 16. listopada 2020. Pristupljeno 17. listopada 2020.</ref>

U Petrovaradinu [[kapelan]] je bio [[Josip Juraj Strossmayer]].

Pjesnik i skladatelj [[Franjo Štefanović]], autor "Šumske kraljice".

[[Jasna Melvinger]], hrv. književnica, dobitnica ''[[Goranov vijenac|Goranova vijenca]]'' [[2008.]] godine.

[[Miroslav Vaupotić]], hrv. pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist, pjesnik, sveučilišni profesor, autor više tisuća radova.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Novi_sad_quarters_ethnic.png|mini|desno|200px|Povijesni etnički zemljovid Novog Sada. Zeleno - nekad mađ. većina, danas brojna manjina. Ružičasto - brojni Romi. Ljubičasto - nekad hrv. većina, danas brojna manjina.]]

Početkom 19. stoljeća, Petrovaradin je po udjelu Hrvata bio [[Hrvatska|hrvatskiji]] grad od primjerice [[Zagreb|Zagreba]]. U Petrovaradinu je živilo 98% Hrvata, za razliku od zagrebačkih 92% <ref name="Srijem">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] Divan je kićeni Srijem </ref>.

Prije [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, u Petrovaradinu je živjelo 19,81% Hrvata <ref name="Srijem">[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] Divan je kićeni Srijem </ref>.

Prema popisu stanovništva iz [[2002.]] godine, u Petrovaradinu je živjelo 13.973 stanovnika, od kojih su [[Srbi]] činili 69,5%; [[Hrvati]] 9,8%; [[Jugoslaveni]] 5,6%; [[Mađari]] 2,8%; [[Crnogorci]] 1,6%; [[Rusini]] 1% i ostali.

Prema najnovijim podacima iz registra stanovništva iz [[2005.]], u mjestu živi 15.266 stanovnika.

== Hrvatske ustanove u Petrovaradinu ==
Hrvati u Petrovaradinu, u kojem su činili više od 90% pučanstva, imali su bogat i raznovrstan život. Do Drugoga svjetskoga rata djelovalo je u Petrovaradinu tridesetak tridesetak kulturnih, prosvjetnih i športskih društava koja su gotovo sva bila hrvatskog obilježja, vidljivo u svom nazivu ili po nacionalnoj pripadnosti članstva. Isticala su se:<ref name="HKPD Jelačić">[http://www.jelacic.rs/hrvati-u-petrovaradinu/ HKPD Jelačić] ''Hrvati u Petrovaradinu'' (pristupljeno 18. srpnja 2017.)</ref>
*Hrvatsko pjevačko društvo Neven
*Hrvatski sokol
*Omladinsko društvo „Jelačić“
*Žensko prosvjetno društvo „Zora“
*Hrvatska čitaonica
*Hrvatsko društvo „Prosvjeta“
*[[NK Zrinski Petrovaradin|Nogometni klub „Zrinski“]]
*[[NK Jelačić Petrovaradin|Nogometni klub „Jelačić“]]
* Karnevalsko društvo
* Građansko streljačko društvo
* Dobrovoljno vatrogasno društvo
* Radničko bolno potpomagajuće društvo

Nakon Prvoga svjetskoga rata smanjuje se bogatstvo tog života i Petrovaradinu i Hrvatima ovog grada. Veliku šteetu nanio je maćehinski odnos obližnjeg Novog Sada. Političke vlasti bile su u Novom Sadu i 1926. godine degradirale su Petrovaradin, oduzevši mu status grada i općine. Politički i administrativno je spojen s Novim Sadom, što je išlo na štetu razvitka Petrovaradina. Niz maćehinskih odluka se nastavio i u prvoj i u drugoj Jugoslaviji. Broj hrvatskoga življa u Petrovaradinu smanjiovao se i desetkovanje je nastavljeno i nakon Drugoga svjetskoga rata i time je izgubio obilježje znamenitog grada Hrvata. Spomen na stara slavna vremena čuvaju živi i neživi spomenici kulture.<ref name="HKPD Jelačić"/>

Danas djeluju:
*Hrvatska čitaonica
*[[HKPD Jelačić Petrovaradin|HKPD Jelačić]] (2004.)
*Petrovaradinsko karnevalsko društvo (Društvo za priređivanje maškara)
*[[Udruženje Hrvatsko prosvjetno društvo "Franjo Štefanović"]] (2015.)

Svi dogovori i okupljanja članova karnevalskog društva su se odvijala u gostionici Kod Frankopana. 
Pedesetih godina 20. stoljeća komunističke su vlasti zabranile [[karneval]]sku povorku i karnevalsko društvo pod izlikom "promicanja neprihvatljivog ozračja". 
Danas se opet održavaju karnevalske svečanosti, ali ne u negdašnjem obujmu.

[[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije|HNV Srbije]] je dalo ideju da se u Petrovaradinu, u bivšoj kući hrvatskog bana Josipa Jelačića uredi Hrvatski dom, mjesto koje bi bilo središnje okupljalište vojvođanskih Hrvata.<ref>[http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1582&sec=407&dm=2 Aktivnosti predsjednika Sabora - lipanj 2006.] Predsjednik Sabora primio predstavnike Hrvatskog nacionalnog vijeća </ref>

Petrovaradin je po stanju od 15. prosinca 2002. davao 3 elektora u [[Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije]].

Od 2017. se održava i nastava hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture. Održava se u župnoj dvorani župe Uzvišenja svetoga Križa u Petrovaradinu. Održava se jednom tjedno.<ref>[http://www.zkvh.org.rs/index.php/vijesti/vijesti-iz-zajednice/3894-hrvatski-jezik-u-petrovaradinu Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] S.D./Hrvatska riječ: ''Hrvatski jezik u Petrovaradinu'', 21. ožujka 2017. (pristupljeno 10. svibnja 2019.)</ref>

==Crkve u Petrovaradinu==

===Rimokatoličke crkve===
Od protjerivanja Turaka iz Petrovaradina pa do 1918. godine u Petrovaradinu su bile samo rimokatoličke crkve. Do 1781. godine bilo je pet rimokatoličkih crkvi i dva samostana. Josip II. ukida franjevački samostan u Petrovaradinu i pretvara ga u bolnicu zajedno s franjevačkom crkvom do danas to je najstarija Vojna bolnica na tlu Europe.{{nedostaje izvor}}

* [[Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu]]
* [[Crkva Gospe Snježne na Tekijama]]
* [[Crkva Uzvišenja sv. Križa u Petrovaradinu]]
* [[Crkva Sv. Roka u Petrovaradinu]]
* [[Franjevačka crkva u Petrovaradinu]] , danas Vojno medicinski centar

===Pravoslavne crkve===
Prva pravoslavna crkva u Petrovaradinu izgrađena je tek poslije 1918. godine u krugu današnje vojne bolnice.

* [[Crkva Sv. Pavla]]
* [[Crkva Svete Petke]]
* [[Crkva Sv. Varnave]]
* [[Crkva Sv. Ilije]]
* [[Hram pokrova presvete Bogorodice]] (bivša starokatolička crkva Sv. Antuna)

===Starokatolička crkva===
*[[Crkva sv. Antuna u Petrovaradinu]]

== Poznate osobe ==
Poznate osobe:<ref>[http://www.hnl.org.rs/nova/hrvati-u-srbiji/19-kultura/846-hrvati-u-petrovaradinu Hrvatske novine] ''Hrvatski velikani'' 10. kolovoza 2016. (pristupljeno 18. srpnja 2017.)</ref>
*[[Josip Jelačić]]
*[[Đuro Rajković]]
*[[Stanislav Preprek]]
*[[Amadeja Pavlović]], redovnica družbe Milosrdnih sestara Svetog Križa, pravednica među redovnicama i narodima<ref>[[Ivan Armanda]]: [http://gkonline.info/test/feljton_2011_48-50.pdf Od petrovaradinske djevojčice do đakovačke redovnice], [[Glas Koncila]], 27. studenoga 2011., str. 25</ref>
*[[Ivan Balenović]]
*[[Mijat Crnko]], hrv. pjesnik za djecu i pedagog

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.peterwardein.com Opće informacije o Petrovaradinskoj tvrđavi]
*[http://www.gradnovisad.org.yu/ Grad Novi Sad]
*[http://www.ngw.nl/int/yug/petrovar.htm International Civic Heraldry]
*[http://www.hic.hr/dom/308/dom02.htm Dom i svijet] Reportaža iz SRJ
*[http://www.maticahr-klasje.co.yu/3-4/14.htm Klasje naših ravni] Petrovaradinske obljetnice
*[http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/49.htm Klasje naših ravni] Crkva sv. Jurja u Petrovaradinu

==Literatura==
* [[Marko Kljajić]], ''Sveti Juraj u Petrovardinu 1693.-2003.'', Rimokatolički župni ured sv. Jurja, Petrovaradin, 2004.

[[Kategorija:Petrovaradin| ]]