Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

2025-04-08T00:30:27Z

Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 00:30
Redak 25:		Redak 25:

	== Izvori ==		== Izvori ==
	{{~~Predložak:~~Čiopa}}		{{Čiopa}}

	==Vanjske poveznice ==		==Vanjske poveznice ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

2021-11-09T23:54:02Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

←Starija inačica		Inačica od 9. studeni 2021. u 23:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Petka (Dubrovnik)'''-->{{~~otheruses2~~\|[[Petka]]}}		<!--'''Petka (Dubrovnik)'''-->{{Drugo značenje2\|[[Petka]]}}
	[[Datoteka:Brdo Petka.JPG\|thumb\|300px\|Velika i mala Petka]]		[[Datoteka:Brdo Petka.JPG\|thumb\|300px\|Velika i mala Petka]]
	[[Datoteka:Lapadske šume.JPG\|thumb\|mini\|Lapadske šume (Petka)]]		[[Datoteka:Lapadske šume.JPG\|thumb\|mini\|Lapadske šume (Petka)]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-08T06:52:10Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2|[[Petka]]}}
[[Datoteka:Brdo Petka.JPG|thumb|300px|Velika i mala Petka]]
[[Datoteka:Lapadske šume.JPG|thumb|mini|Lapadske šume (Petka)]]
[[Datoteka:Pogled na Grad s vrha Petke.JPG|thumb|mini|Pogled na Dubrovnik s vrha Petke]]
[[Datoteka:Vrh Petke.JPG|thumb|mini|Vrh Petke]]
[[Datoteka:Pogled iz park-šume.JPG|thumb|mini|Pogled na Lapad i Gruž s Petke]]
[[Datoteka:Park-šuma PETKA.JPG|thumb|mini|Ploča na ulazu u park-šumu]]
'''Petka''' je naziv za niz od dva brežuljka i zaštićenu park-šumu iznad [[Dubrovnik|dubrovačkog]] gradskog predjela i [[poluotok|poluotoka]] [[Lapad]].

== Općenito ==
Velika (197 m) i Mala Petka (146 m) svojim pružanjem prate karakteristični [[Dinaridi|dinaridni]] smjer prostiranja [[kopno|kopna]] (sjeverozapad – jugoistok). [[Geologija|Geološku]] podlogu u osnovi čine [[kreda|kredni]] sedimenti, [[vapnenac|vapnenci]] i na više mjesta dolomiti. Na takvim su se vrstama stijena razvili različiti tipovi zemljišta; uglavnom vapnenačka primorska tla poput primorskog smeđeg tla, na manje mjesta crvenica i neki drugi. S [[geomorfologija|geomorfološkog]] gledišta područje park–šume Petka tipično je krško područje, međutim bez jasno izraženih krških oblika. Nema zabilježenih [[speleologija|speleoloških]] objekata, osim Modre špilje koja se nalazi izvan granica park – šume, ispod Gorice Sv. Vlaha.

Ovaj prostor Lapada pripada vanjskoj [[obala|obalnoj]] zoni, [[izobate|izobata]] od 100 m je svega 0,5 nautičkih milja južno od rta Petka. Cijelo vanjsko obalno područje od rta Petka do Gorice, izloženo je intenzivnom i snažnom abrazijskom utjecaju [[jugo|južnih vjetrova]] i valova otvorenog [[more|mora]], te imaju oblik izrazitih obalnih strmaca (slično klifovima) i vrlo su strme (ponegdje visoke i do 100 m) i nepristupačne. Nasuprot njima, obale [[Uvala Lapad|uvale Lapad]] su niske i pristupačne, s nekoliko lijepih [[plaža]] i nizom hotela u podnožju. Zapadno od rta Petka nalazi se skupina od 11 hridi poznata pod zajedničkim imenom [[Grebeni]], među kojima se ističu dva veća (Greben i Vješala) i skupina manjih hridi (Kantenari), dok se malo istočnije nalazi hrid Jabuka.

Park–šuma "Velika i Mala Petka" jedina je zaštićena prirodna vrijednost koja se nalazi na užem području grada Dubrovnika. Od 21. prosinca [[1987.]] godine odlukom tadašnje Skupštine općine Dubrovnik, ovo je posebno vrijedno područje [[priroda|prirode]] zaštićeno u kategoriji [[rezervat|rezervata]] prirodnog predjela, odnosno park–šume zbog izuzetno razvijene i očuvane cjelovite šume alepskog bora i makije, te je s estetskog, vegetacijsko – [[botanika|botaničkog]] i potencijalno [[turizam|turističkog]] stanovišta izrazito vrijedan krajolik grada Dubrovnika. Guste šumske sastojine alepskog bora temeljna su komponenta park–šume i jedna su od posljednjih zelenih oaza Dubrovnika i njegove okolice, u kontrastu nasuprot golim kamenjarskim površinama [[Srđ|Srđa]] i okolnih brda. Estetski je posebno zanimljiv krajolik uz južnu morsku obalu, na čijim strmim stijenama rastu neke endemične biljke ovog podneblja.

== Biljni pokrov ==
Prevladavajući motiv park – šume su gusti sklopovi [[četinjače|četinjača]], prvenstveno [[alepski bor|alepskog bora]] (''Pinus halepensis''), a samo na nekoliko mjesta i nalazimo [[čempres]] (obični ili mediteranski čempres - ''Cupressus sempervirens''). U vegetacijskom pogledu ovaj prostor spada u područje rasprostranjenja klimatogene eumediteranske zimzelene šumske zajednice [[crni jasen|crnog jasena]] i [[hrast|hrasta]] česvine ili crnike (''Orno – Quercetum ilicis , Horvatić [[1957.]]''). Ova prvobitna česvinina šuma na Petki nije sačuvana; od nekadašnje prirodne vegetacije održali su se samo fragmenti pojedinih njenih degradacijskih stadija – makije i gariga, sada obraslih borovom šumom. Od florističkih rarireta našeg podneblja koje možemo ovdje naći svakako treba spomenuti endemičnu vrstu hrvatskog primorja jadransku [[perunika|peruniku]] (''Iris pseudopallida''), Jupiterovog ranjenika (''Anthyllis barba – jovis'') rijetku reliktnu vrstu, srebroliki slak (''Convolvulus cneorum'') rijetku i reliktnu vrstu ilirsko – [[apenini|apeninskog]] rasprostranjenja, te drvenastu mlječiku (''Euphorbia dendroides''), rijetku vrstu hrvatske flore uskog areala rasprostranjenosti.

== Fauna ==
Među [[životinje|životinjama]] naročito je brojan [[ptice|ptičiji]] svijet. Sastojine makije značajna su zimovališta raznim pticama, što je razumljivo obzirom da gusto, neprohodno grmlje pruža pticama sigurnu zaštitu, a mnoštvo zrelih plodova osigurava im izdašnu prehranu tijekom zimovanja. Plodovi raznog sredozemnog drveća i grmlja dozrijevaju upravo zimi, što je naročito povoljno za ishranu ptica. Sklop grmlja jedno je od najvažnijih ptičjih staništa naše regije s [[drozd|drozdovima]] (''Turdidae''), [[grmuša|grmušama]] (''Sylvidae''), [[zviždak|zviždcima]] (''Phylloscopus'') i drugim pjevicama. Najčešće ptice ovakvih staništa su [[kos]] (''Turdus merula''), drozd cikelj (''Turdus phyllomelos''), crnokapa grmuša (''Sylvia atricapilla''), zviždak (''Phylloscopus collybita''), velika [[sjenice|sjenica]] (''Parus major''), zelendur (''Carduelis chloris'') i druge. Visoke i guste šume alepskog bora također su značajne za zimovanje raznih ptica. Neke u njima mogu ostati preko cijele zime, a za mnoge predstavljaju sigurna zimska prenoćišta. Tamo redovito prenoće jata raznih [[zebe|zebovki]] – zeba bitkavica (''Fringilla coelebs''), [[češljugar]] (''Carduelis carduelis'') i neke grabljivice kao npr. [[kobac ptičar]] (''Accipiter nisus'').

== Povijest ==
Povijesni izvori još davne [[1296.]] godine Petku spominju kao ''Mons Acutus'', nazivom romanskog podrijetla što u prijevodu znači oštri vrh, s ostacima hrama božice [[Venera (mitologija)|Venere]] na njegovom vrhu. U [[15. stoljeće|15.]] je stoljeću, a moguće i prije, na mjestu urušenog [[hram|hrama]] stajala [[crkva|crkvica]] [[Sveta Petka|Sv. Petke]], po kojoj je i dobila ime. Crkvica je jedan od brojnih zavjetnih sakralnih objekata kakvi su se po starom Dubrovniku gradili još od [[13. stoljeće|13.]] i [[14. stoljeće| 14.]] stoljeća. Ova se crkvica u povijesnim dokumentima još spominje kao "''Sancta Parasceve''", a [[1882.]] godine i kao "S. Parasceve na Petki". Još u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bili su vidljivi ruševni ostaci ove crkvice, kao i tragovi temelja kućice remete, pobožnog pustinjaka koji je stanovao u njenoj blizini. U današnje vrijeme nema više vidljivih ostataka ove crkvice, građevno je kamenje vjerojatno odneseno za neke druge namjene, a ostalo je prekrila zemlja i gusta [[vegetacija]]. U bližoj okolici Petke stajali su i drugi sakralni objekti. Neposredno pod Velikom Petkom do katastrofalnog je potresa [[1667.]] godine stajala crkva [[Sveti Martin|Sv. Martina]]. Izvori je spominju još [[1168.]] godine i smatra se najstarijim poznatim sakralnim objektom na području Lapada, a moguće i šire. Lapadski predjel Sumratin – Sumartin nazvan je po ovoj crkvi. Njeni su ostaci bili vidljivi još početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nedaleko od hotela "Splendid" stajala je crkvica [[Sveta Marija Magdalena|Sv. Marije Magdalene]], spominjana još [[1346.]] godine a [[1882.]] godine spominju se samo njeni ostaci. Da prostor Petke postane dijelom nacionalne književne baštine, pobrinuo se dubrovački kroničar [[Ivo Vojnović]]. Osim što je opjevao njezine [[maslina|masline]], on je Petku kao osobitu pejsažnu tvorevinu uvrstio u fabulu posljednjeg dijela "''Dubrovačke trilogije''". U dijelu "''Na taraci''" likovima, naime pogled pada upravo na Petkin stožac.

== Izvori ==
{{Predložak:Čiopa}}

==Vanjske poveznice ==
* [http://www.dubrovnik.hr/vijest.php?id=1&newsid=292 Čišćenje park šume Petka]

[[Kategorija:Dubrovnik]][[Kategorija: Parkovi u Hrvatskoj]]

Petka (Dubrovnik) - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Predložak:' u '{{'

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica