WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T04:47:09Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir vojna osoba
|ime = Petar Vid Gvozdanović
|slika = Quosdanovich.jpg
|opis =
|veličina = 180px
|datum rođenja = [[12. lipnja]] [[1738.]]
|mjesto rođenja = [[Žumberak (općina)|Pavlanci, Žumberak]]
|datum smrti = [[13. kolovoza]] [[1802.]]
|mjesto smrti = [[Čeići (dvorac)|Čeići]] kod [[Grabar|Grabra]], Žumberak / po nekim izvorima [[Beč]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] ([[Grkokatoličanstvo|grkokatoličke]] vjeroispovijesti)
|puno ime =
|nadimak =
|supruga =
|suprug =
|titule = [[Barun]]
|knjige =
|služba = 1752. - 1797.
|čin = [[Podmaršal|Feldmarschalleutnant]] [[Datoteka:K.u.k. Feldmarschalleutnant.png|30px]]
|ratovi = Rat za bavarsko naslijeđe<br>Austrijsko-turski rat<br>[[Francuski revolucionarni ratovi]]
|bitke = [[Bitka kod Lonata 1796.]]
|vojska = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|22px]] [[Habsburška Monarhija|Habsburška vojska]]
|rod =
|jedinice =
|zapovijedao = Karlovačka krajiška husarska pukovnija<br>Slavonska krajiška husarska pukovnija<br>Gradiška krajiška pješačka pukovnija
|odlikovanja = [[Datoteka:Ord.MariaTeresa-CAV.png|40px]] [[Datoteka:Ord.MariaTeresa-COM.png|40px]]
}}

'''Petar Vid Gvozdanović''' (u izvorima i kao ''Guosdanovich, Gvozdanovich, Quosdanovic'') ([[Žumberak (općina)|Žumberak]], [[12. lipnja]] [[1738.]] - [[Čeići (dvorac)|Čeići]] kod [[Grabar|Grabra]], Žumberak<ref>[http://dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/92381-bitka-izmedu-hrvatskog-uskoka-podmarsala-gvozdanovica-i-napoleona-bonapartea-1796.html Bitka između hrvatskog uskoka podmaršala Gvozdanovića i Napoleona Bonapartea – 1796., dnevno.hr, 3. kolovoza 2013.]</ref> ili [[Beč]],<ref>Leopold Kudrna, životopisni eseji Digby Smith: [http://www.napoleon-series.org/research/biographies/Austria/AustrianGenerals/c_AustrianGeneralsQ.html#Q04 Austrian Generals
1792-1815 - Q - Quallenberg to Quosdanovich] Quosdanovich, (Peter) Vitus Freiherr von</ref> [[13. kolovoza]] [[1802.]]) je bio hrvatski [[barun]] i [[feldmaršal|feldmarschalleutnant]] (podmaršal) u vojsci [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].

==Životopis==
===Obitelj i početak vojne karijere===
Barun podmaršal Petar Vid Gvozdanović je rođen 12. lipnja 1738. u Pavlancima na Žumberku u obitelji poručnika Petra Gvozdanovića i Magdalene rođ. Milaković. Djetinjstvo je proveo u rodnom zaseoku Pavlanci sa trojicom braće: Pavlom, Mihajlom i Danijelom.<ref>{{Citiranje www|naslov=Na današnji dan-rođen Vid pl. Gvozdanović|url=http://uskok-sosice.hr/na-danasnji-dan-roden-vid-pl-gvozdanovic/|autor=[[Vladimir Brnardić]]|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Udruga Uskok Sošice|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=12. lipnja 2012.|preuzeto=7. prosinac 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref><ref name="hv">{{Citiranje www|naslov=Petar Vid Gvozdanović (1738.-1802.)|url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1692008/podlistak.asp|autor=Vladimir Brnardić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatski vojnik|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=|godina=siječanj 2008.|preuzeto=7. prosinac 2013.|arhivurl=|arhivdatum=|citat=}}</ref> Otac mu je poginuo [[1757.]] u bitci kod [[Središnja Češka|Kolina]] u [[Sedmogodišnji rat| Sedmogodišnjem ratu]]. Vojnu je službu počeo [[1752.]] godine sa 14 godina kao dobrovoljac u reduciranoj "Varaždinskoj krajiškoj husarskoj pukovniji". Barun Gvozdanović je sudjelovao u prodoru do [[Berlin]]a i bitkama kod [[Hochkirch]]a, [[Bamberg]]a, [[Maxen]]a, [[Torgau]]a i [[Nossen]]a. Zbog zasluga u ratu napredovao je sve do čina [[Satnik|hauptmann-a]] (satnika). [[1770.]] služio je kao [[bojnik|major]] (bojnik) u "Karlovačkoj krajiškoj husarskoj pukovniji", a [[1773.]] promaknut je u čin [[potpukovnik|oberstleutnant-a]] (potpukovnik) i postao zapovjednik karlovačkih husara. Još 1770. carica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] potvrdila mu je posjede u Žumberku, a [[1773.]] i plemički naslov.<ref name="hv"/>

===Rat za bavarsko naslijeđe i Austrijsko-turski rat===
S "Karlovačkom husarskom pukovnijom" barun Gvozdanović se borio u [[Rat za bavarsko naslijeđe|Ratu za bavarsko naslijeđe]] (1778.-1779.). Na položajima kod [[Šestajovice|Šestajovica]] u nekoliko je navrata odbio neprijateljske pokušaje prijelaza preko rijeke Mette, nanijevši mu velike gubitke. Tijekom [[15.|15. srpnja]] i [[16. srpnja]] [[1778.]] barun Gvozdanović je izveo protunapad kod [[Frankenstein]]a i napao neprijateljski tabor. U tom protunapadu neprijatelj je pretrpio goleme gubitke, te je barun Gvozdanić prognao mnogo jače neprijateljske odjele iza njihovih [[Bitnica|baterija]]. Kod [[Hradec Králové]] uspjelo mu je u šahu držati čitav [[Pruska|pruski]] korpus [[general]]a [[Johann Jakob von Wunsch|Johanna Jakoba von Wunscha]] tako da on nije mogao ništa poduzeti, a potom je sa svojim husarima odbacio "Grenadirsku bojnu Pitterisch" preko Haufena i zarobio pet neprijateljskih topova. Na položajima kod [[Weisskirchen]]a [[26. studenoga]] 1778. bBarun Gvozdanović je zaustavio pruski napad pred očima pruskoga kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]], te je isti nakon višesatne borbe odbacio natrag. Ne manje slavno držao se i kod [[Taubnitz]]a. Neprijatelj je nastupao prema podmaršalu Gvozdanoviću sa nadmoćnijom vojskom, ali on nije čekao neprijateljski napad već je jurnuo na njega. Najprije je odbacio neprijateljsko konjaništvo i natjerao ih u bijeg, a potom je prisilio i pješaštvo da se povuče pod zaštitu vlastitog topništva. Taj i brojni drugi pothvati u kojima je iskazao osobitu srčanost, uviđavnost i lukavost donijeli su mu [[1779.]] promaknuće u čin [[pukovnik|oberst-a]] (pukovnik) i imenovanje za zapovjednika "Slavonske krajiške husarske pukovnije", te [[Vojnički red Marije Terezije|Viteški križ Reda Marije Terezije]]. Odlikovanje mu je dodijeljeno na 13. promociji [[19. svibnja]] 1779. Iste godine dobio je ugarski barunat, a [[1780.]] i zapovjedništvo nad "Gradiškom krajiškom pješačkom pukovnijom" sa kojom je sudjelovao u [[Austrijsko-turski rat (1787-1791)|Austrijsko-turskom ratu]] (1787.-1792.). Tijekom opsade [[Bosanska Gradiška|Bosanske Gradiške]] barun Gvozdanović je predvodio prvu kolonu, sastavljenu od "8. satnije pješaštva" i 150 dobrovoljaca, u jurišu na neprijateljski tabor, gdje je zašao neprijatelju iza leđa. [[Turci]] su pružali snažan otpor i tek nakon trećeg ponovljenog juriša su napustili tabor. Barun Gvozdanović je [[6. listopada]] [[1788.]] promaknut u čin [[General bojnik|generalmajor-a]] (general bojnika) i primio je zapovjedništvo utvrde u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]].<ref name="hv"/>

===Francuski revolucionarni ratovi===
U prvom koalicijskom ratu protiv [[Francuska|Francuske]] zapovijedao je na početku brigadom, a kako je [[20. prosinca]] [[1793.]] unaprijeđen u čin podmaršala, dobio je ubrzo zapovjedništvo [[Divizija|divizije]]. Iako se mnogo puta istaknuo tijekom ratovanja od [[1792.]] do [[1795.]], proslavio se u okršaju kod [[Handschuhsheim]]a, sjeverno od [[Heidelberg]]a, [[24. rujna]] 1795. Barun Gvozdanović je u tom sukobu zapovijedao trima brigadama (sastavljenima od 10 bojni i 18 [[eskadron]]a, oko 8.000 vojnika) sa kojima je držao desnu obalu rijeka [[Rajna|Rajne]] i [[Neckar]]. Brigada generala [[Adam Bajalić|Adama Bajalića]] bila je raspoređena kod [[Neuenheim|Neuenheima]] i Handschuhsheima, te Heidelberga. Druga brigada generala [[Michael von Fröhlich|Michaela von Fröhlicha]] nalazila se kod [[Kirchheim]]a, a brigada generala [[Andreas Karaczay de Vályeszáka|Andreasa Karaczaya de Vályeszáka]] kod [[Wiesloch]]a. Njih su napale dvije mnogo nadmoćnije francuske divizije ("7. divizija Dufour" i "8. divizija Ambert") "Rajnske armije Pichegrus" s oko 12.000 vojnika pod zapovjedništvom divizijskog generala [[Guillaume-Henri Dufour|Guillaume-Henri Dufour]]. Barun Gvozdanović je branio svoje položaje sa velikom postojanošću, a vlastitom je hrabrošću i odvažnošću oduševljavao vojnike, tako da je neprijatelj bio potučen sa velikim gubicima. Na bojnom polju je ostavio više od tisuću mrtvih i ranjenih, a među njima bio je i smrtno ranjeni francuski brigadni general Dusirat. Zaplijenjeno je osam topova s predpregom, mnogo kola i prtljage, 19 časnika i 500 vojnika, a zarobljen je teško ranjeni francuski general Dufour. Posljedice te pobjede bile su važne. Maršal grof [[François Sébastien Charles Joseph de Croix, Count of Clerfayt]], zapovjednik austrijske vojske na Donjoj Rajni, više nije morao brinuti o svojoj pozadini i vezi sa zapovjednikom vojske na Gornjoj Rajni generalom konjaništva grofom [[Dagobert Sigmund von Wurmser|Dagobertom Sigmundom von Wurmserom]]. Naime, Barun Gvozdanović se sa njime sjediniti kod Nidda i bočnim manevrom ugroziti pozadinu Sambre-Maas armije francuskog maršala [[Jean-Baptiste Jourdan|Jean-Baptiste Jourdana]], a koja je još [[4. rujna]] prešla Rajnu kod [[Düsseldorf]]a i [[Uerdingen]]a. Stoga je maršal Jourdan bio prisiljen na potpuno povlačenje preko Rajne. Za izniman pothvat kod Handschuhsheima barun Gvozdanović je odlikovan [[Vojnički red Marije Terezije|Zapovjedničkim križem Reda Marije Terezije]] koji mu je dodijeljen na 35. promociji [[2. listopada]] 1795.<ref name="hv"/>

Barun Gvozdanović je u lipnju [[1796.]] upućen s grofom von Wurmserom na ratište u sjevernoj Italiji. Na početku operacije usmjerene na slamanje opsade, koju je oko austrijske utvrde Mantove podigao francuski vojskovođa-car [[Napoleon Bonaparte]], grof von Wurmser je povjerio barunu Gvozdanoviću zapovjedništvo "Prve kolone austrijske Lombardijske armije". Ona se sastojala od 16 bojni i 7 satnija pješaštva, 2 satnije pionira i 13 1/4 konjaničkih eskadrona zajedno sa 24 topa, i sveukupno 17.600 vojnika. Dok je grof von Wurmser sa glavninom snaga, oko 24.000 vojnika Lombardijske armije, napredovao od [[Trento|Trenta]] južno, barun Gvozdanović je sa svojom kolonom trebao napredovati prema [[Mantova|Mantovi]] zapadnom obalom [[Gardsko jezero|Gardskog jezera]]. Saznavši za dolazak austrijske vojske car Napoleon je zakratko prekinuo opsadu Mantove i uputio se prvo prema koloni baruna Gvozdanovića koja je ugrožavala komunikacije francuske vojske sa [[Milano]]m. U [[Bitka kod Lonata 1796.|sukobu]] [[2. rujna|2.]] i [[3. rujna]] [[1796.]] kod [[Lonato|Lonata]], na južnom kraju jezera Gardo, maršal [[André Masséna]] je porazio austrijsku vojsku i natjerao je u bijeg sve do [[Tirol]]a, uz austrijske gubitke od 3000 vojnika i 20 topova. Početkom [[1797.]] barun Gvozdanović je zapovijedao sa 6.000 do 7.000 vojnika pete kolone austrijske vojske pod zapovjedništvom [[General topništva|feldzeugmeister-a]] (general topništva) [[József Alvinczi|Józsefa Alvinczia]] u bitci kod Rivolija [[14. siječnja|14.]] i [[15. siječnja]] 1797. Ta kolona štitila je bolničku opremu i tešku prtljagu. Barun Gvozdanović je ubrzo, [[28. veljače]] [[1797.]], umirovljen.<ref name="hv"/>

===Smrt i pokop===
Barun Gvozdanović je umro je [[13. kolovoza]] [[1802.]] u svom dvorcu u Čeićima kraj Grabra na rodnom Žumberku, a pokopan je u [[Grkokatoličanstvo|grkokatoličkoj]] župnoj crkvi sv. Ivana.<ref name="hv"/>

===Činovi===
*[[Datoteka:K.u.k. Hauptmann der Infanterie.png|40px]] čin Hauptmann (satnik) dodijeljen 1768. godine.
*[[Datoteka:K.u.k. Major.png|40px]] čin Major (bojnik) dodijeljen 1770. godine.
*[[Datoteka:K.u.k. Oberstleutnant.png|40px]] čin Oberstleutnant (potpukovnik) dodijeljen 1773. godine.
*[[Datoteka:K.u.k. Oberst.png|40px]] čin Oberst (pukovnik) dodijeljen 1779. godine.
*[[Datoteka:K.u.k. Generalmajor.png|40px]] čin Generalmajor (general-bojnik) dodijeljen 1778. godine.
*[[Datoteka:K.u.k. Feldmarschalleutnant.png|40px]] čin Feldmarschalleutnant (podmaršal) dodijeljen 1793. godine.

===Odličja===
*[[Vojnički red Marije Terezije|Viteški križ Reda Marije Terezije]] (Ritter des Militär Maria Theresien Ordens)<ref name="hv"/>
*[[Vojnički red Marije Terezije|Zapovjednički križ Reda Marije Terezije]] (Kommandeur des Militär Maria Theresien Ordens)<ref name="hv"/>

== Izvori ==
{{Hrvatski vojnik}}
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.mojzumberak.com/vijest.php?id=365 Moj Žumberak]
*[http://www.napoleon-series.org/research/biographies/Austria/AustrianGenerals/c_AustrianGeneralsQ.html#Q04 Napoleon series]

{{GLAVNIRASPORED:Gvozdanović, Petar Vid}}
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)]]
[[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]
[[Kategorija:Napoleonski ratovi]]
[[Kategorija:Austrijski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Hrvatski baruni]]

Petar Vid Gvozdanović - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica