Suradnik10: dodana kategorija Surčin uz pomoć dodatka HotCat

2026-05-17T18:10:55Z

dodana kategorija Surčin uz pomoć dodatka HotCat

←Starija inačica		Inačica od 17. svibanj 2026. u 18:10
Redak 20:		Redak 20:
	[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]		[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]
	[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]		[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
			[[Kategorija:Surčin]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-10T18:25:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Petar Fischer''' ([[Čalma]], [[26. lipnja]] [[1912.]] – [[Linz]], [[23. rujna]] [[2007.]]), hrvatski rimokatolički [[svećenik]], [[Nijemci u Hrvatskoj|njemačkog]] podrijetla, koji se asimilirao u Hrvata.

== Životopis ==
Rodio se je u srijemskom selu Čalmi. U [[Kukujevci]]ma je išao u osnovnu školu. U Vinkovcima je završio osam razreda gimnazije. U Đakovu je studirao teologiju od 1932. do 1937. godine. Ondje ga je biskup [[Antun Akšamović]] 7. veljače 1937. godine zaredio za svećenika. Prvo je bio [[kapelan]] u [[Cerna|Cerni]] pa u [[Županja|Županji]]. Sljedeća služba bila mu je u [[Surčin]]u gdje je od 1938. do 1943. godine bio upraviteljem župe.<ref name=Josipović>Slađana Josipović: [https://hrcak.srce.hr/file/59113 ''Odnos komunističkih vlasti prema svećenicima njemačkog podrijetla na primjeru daljskog župnika Petra Fischera ''] VDG Jahrbuch, Vol. 15, 2008.</ref>{{is|67.}} Novo odredište bilo je u [[Dalj]]u, gdje je upravljao župom.<ref name=Josipović/>{{is|68.}} Tu je dočekao kraj rata i dolazak jugokomunističke vlasti. Imao je dvije osobine koje su ga dovele u nemilost novih vlasti: bio je katolički svećenik i Nijemac. <ref name=Josipović/>{{is|65.}}
6. srpnja 1945. godine je s još 74 žitelja Dalja, mahom žena, djece i staraca, uhićen. Cijeli jedan dan i noć proveli na trgu, pa su ukrcani su u stočne vagone i odvezeni u Osijek, otkamo su upućeni pješice otići u [[logor Josipovac]]. Stigli su, no logor je bio prazan, jer je bio premješten. Tako su put nastavili ka Valpovu, <ref name=Josipović/>{{is|68.}} otkamo su prema planu trebali u dogledno vrijeme biti iseljeni u Austriju i Njemačku.<ref name=Josipović/>{{is|68.}}
Biskup Akšamović založio se za njega. 28. srpnja 1945. godine uputio predstavku Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu, Zemaljskoj komisiji za repatrijaciju Nijemaca, u kojoj je istakao da je Fischer iz svoje župe odveden radi toga što nosi njemačko prezime premda je rođen u Hrvatskoj, išao u hrvatsku pučku školu i gimnaziju te hrvatsku bogosloviju. Fischer je, kako kaže Akšamović, nakon zaređenja na vlastitu želju služio samo u hrvatskim mjestima, gdje je ostao u "najboljoj uspomeni kako kod Hrvata tako i kod Srba". Za kraj, biskup je naglasio da nikad nije podupirao niti se je unatoč pritiscima upisao zloglasni Kulturbund te da je za vrijeme okupacije štitio jednako i Hrvate i Srbe od progona državnih i vojničkih vlasti. Akšamović je dobio odgovor od 16. kolovoza, gdje tvrde da im nije poznat slučaj župnika Fischera.<ref name=Josipović/>{{is|69.}}
22. srpnja 1945. godine je s ostalim zatvorenicima ukrcan u vlak i upućen ka Austriji i Njemačkoj. 24. srpnja stigli su u Ljubljanu. Britanske okupacijske vlasti nisu dopustile ulazak u Austriju, te je transport vraćen u Jugoslaviju.<ref name=Josipović/>{{is|69.}} Razlog je bio taj što austrijske i njemačke vlasti, zbog političkih, gospodarskih i socijalnih razloga, više nisu bile u mogućnosti primati izbjeglice koji su pristizali iz cijele srednje i istočne Europe.<ref name=Josipović/>{{is|70.}} Po vrućini su nakon nekoliko dana putovanja u zaključanim zatvorenim vagonima stigli u Veliku Pisanicu kod Bjelovara gdje su ih stavili u [[logor Velika Pisanica|tamošnji logor]].<ref name=Josipović/>{{is|69.}} Budući da su stigli i drugi transporti, broj zatočenika prešao je kapacitete logora. Fischera i druge svećenika smjestili su u svinjac. Partizani su vidjeli da ne mogu smjestiti sve folksdojčerske zatočenike u logor, pa su otjerali svih 6000 ljudi van te je Fischer noćio 10 noći pod vedrim nebom. Biskupski ordinarijat i žitelji Dalja intervenirali su te je zapovjeđeno da se župnika Fischera, kao asimiliranog Hrvata pusti na slobodu. 3. kolovoza 1945. vraćen u Osijek. Zapovijed je bila da se po dolasku javi Oblasnom NOO što je učinio sutradan. No, ponovo je uhićen prilikom prijave, a razlog je bila dojava denuncijanta iz Dalja koji ga je optužio svim mogućim optužbama.<ref name=Josipović/>{{is|70.}} Stavljen je pred sud koji ga je okvalificirao kao "opasna fašista" te je odredio poslati ga u kaznionicu u Staroj Gradišci. No umjesto onamo, stražar ga je opet odveo u valpovački logor.<ref name=Josipović/>{{is|71.}}
Za boravka je počeo voditi popis umrlih koji je u biti matica umrlih. Vodio ga je od 19. lipnja 1945. do bijega iz logora studenoga 1945., a popis je vođen do 24. travnja 1946. godine. Važan je dokument u proučavanju problematike progona Folksdojčera u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata.<ref name=Josipović/>{{is|74.}}

Bijegu su prethodili drugi događaji koji su ga nagnali na bijeg. Iz Biskupskog ordinarijata su dokazali da je Fischer asimilirani Hrvat, pa kao takav nije trebao biti u logoru za Folksdojčere,<ref name=Josipović/>{{is|74.}} no onda mu je određeno da kaznu odrađuje u logoru u Staroj Gradišci, što on nikako nije htio, pa je odlučio pobjeći prvom prigodom. Pobjegao je vratolomno studenoga 1945. godine. Stalno morao skrivati mijenjajući boravište, jer su na svim mjestima gdje bi se mogao skrivati bili intenzivne potjere, pretrage i pretresi, uz krajnje grube prijetnje. Naposljetku je došao do lažnih isprava koje su mu omogućile slobodnije kretanje.<ref name=Josipović/>{{is|75.}}

Siječnja 1946. je uz pomoć suradnika prešao granicu s Austrijom. U Linzu je nastavio raditi kao svećenik. Bio je kapelan u [[Bad Ausse]]u, pa je 16 godina bio dušobrižnik za izbjeglice u crkvi Srca Isusova (Lager 65) u Linzu. Također je ad bio vjeroučitelj u osnovnoj školi sve do odlaska u mirovinu 1978. godine. Od 1986. godine živio je u svećeničkom domu Sestara križarica u Linzu, gdje je bio ispovjednik.<ref name=Josipović/>{{is|76.}} U Linzu je bio najstariji svećenik Đakovačke (Bosanske) i Srijemske biskupije. Umro je s 96 godina 2007. godine.<ref name=Josipović/>{{is|65.}}

Po Fischeru je nazvana [[Hrvatska čitaonica Fischer]] u [[Surčin]]u.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Fischer, Petar}}
[[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]

Petar Fischer - Povijest promjena

Suradnik10: dodana kategorija Surčin uz pomoć dodatka HotCat

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica