https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Permitivnosti Permitivnosti - Povijest promjena 2026-09-06T09:10:11Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Permitivnosti&diff=238734&oldid=prev WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica 2021-10-22T00:31:11Z <p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Permitivnosti&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Diel.png|mini|desno|300px|[[Dielektrik]] i [[Električni naboj|električki nabijene]] čestice koje pokazuju utjecaj učinka [[polarizacija|polarizacije]] (gore nepolarizan dielektrik i dolje polarizan dielektrik). Takav dielektrik zahtijeva manji [[električni tok]] da čestice budu električki nabijene (ima veću permitivnost) od praznog prostora ili [[vakuum]]a.]]<br /> <br /> [[datoteka:CoulombsLaw.svg|mini|desno|300px|Istoimeni [[električni naboj]]i se djelovanjem [[elektrostatika|elektrostatičke]] sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Permitivnost&#039;&#039;&#039; ([[Engleski jezik|eng]]. &#039;&#039;permitivity&#039;&#039;, prema [[Latinski jezik|lat]]. &#039;&#039;permittere&#039;&#039;: dopustiti), &lt;ref&gt;&#039;&#039;&#039;permitivnost&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47682] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt; &#039;&#039;&#039;dielektrična permitivnost&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;dielektričnost&#039;&#039;&#039; (oznaka &#039;&#039;ε&#039;&#039;) je [[Mjerna veličina|fizikalna veličina]] koja opisuje utjecaj [[dielektrik]]a na međudjelovanje [[Električni naboj|električnih naboja]]. Ako su električni naboji točkasti i udaljenost među njima stalna, [[Električna energija|električna sila]] među njima obrnuto je razmjerna dielektričnoj permitivnosti ([[Coulombov zakon]]). Može se definirati i kao konstanta razmjernosti: <br /> <br /> :&lt;math&gt; \varepsilon = \frac{D}{E} &lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;D&#039;&#039; - [[vektor]] [[Elektromagnetska indukcija|električne indukcije]], a &#039;&#039;E&#039;&#039; - vektor jakosti [[električno polje|električnoga polja]]. [[Mjerna jedinica|Mjerna je jedinica]] dielektrične permitivnosti [[farad]] po [[metar|metru]] (F/m) &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;dielektrična permitivnost&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=15002] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> Permitivnost se može prikazati i kao:<br /> <br /> :&lt;math&gt;\varepsilon = \varepsilon_{\text{r}} \cdot \varepsilon_0 &lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;ε&lt;sub&gt;r&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - [[relativna dielektrična permitivnost]] materijala [[dielektrik]]a, i &#039;&#039;ε&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039; = 8,8541878176.. × 10&lt;sup&gt;−12&lt;/sup&gt; F/m - [[dielektrična konstanta vakuuma]].<br /> <br /> == Coulombov zakon ==<br /> {{glavni|Coulombov zakon}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Coulombov zakon&#039;&#039;&#039; je jedan od osnovnih zakona [[elektrostatika|elektrostatike]] koji je 1785. utvrdio [[Charles-Augustin de Coulomb]]: &#039;&#039;&#039;&quot;[[Elektricitet|električna]] [[sila]] &#039;&#039;F&#039;&#039; između dvaju [[električni naboj|električki nabijenih]] točkastih tijela (odbojna ili privlačna, ovisno o tome jesu li tijela jednakih ili suprotnih električnih naboja) razmjerna je količinama [[Električni naboj|električnoga naboja]] &#039;&#039;q&#039;&#039; a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti &#039;&#039;r&#039;&#039; između tijela&quot;&#039;&#039;&#039; (napomena: vrijedi samo u [[vakuum]]u):<br /> <br /> :&lt;math&gt;F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2}&lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;ε&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - dielektrična permitivnost vakuuma. Sila je najjača u [[vakuum]]u, a slabija u svim drugim sredstvima: &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;Coulombov zakon&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12611] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> :&lt;math&gt;F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} = \frac{1}{\varepsilon_r} \cdot \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} &lt;/math&gt;<br /> <br /> gdje je: &#039;&#039;ε&lt;sub&gt;r&lt;/sub&gt;&#039;&#039; - [[relativna dielektrična permitivnost]] nekog sredstva ili tvari, &#039;&#039;ε&#039;&#039; - permitivnost tvari.<br /> <br /> == Dielektrik ==<br /> {{glavni|Dielektrik}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Dielektrik&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;izolator&#039;&#039;&#039; ([[Engleski jezik|eng]]. &#039;&#039;dielectric&#039;&#039;, [[Njemački jezik|njem]]. &#039;&#039;Isolator&#039;&#039;) je [[tvar]] ili medij koji ne vodi [[električna struja|električnu struju]], to jest [[vakuum]] i tvar koja sadrži zanemariv broj slobodnih [[elektron]]a i [[ion]]a koji se mogu [[gibanje|gibati]] pod utjecajem vanjskog [[električno polje|električnog polja]], odnosno svaka tvar kojoj je [[Električni otpor|električna otpornost]] veća od 10&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; [[Om|Ω]][[metar|m]]. Električna otpornost [[jantar]]a veća je od 10&lt;sup&gt;16&lt;/sup&gt; Ωm, a [[parafin]]a, [[sumpor]]a i [[staklo|stakla]] veća od 10&lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt; Ωm. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;dielektrik&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=15003] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Fizikalne veličine]]<br /> [[Kategorija:Elektrotehnika]]</div> WikiSysop