https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pepeo 2026-09-04T12:14:35Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pepeo&diff=158946&oldid=prev 2021-09-24T05:08:46Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Pepeo&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Wood ash.jpg|desno|250px|mini|Pepeo nastajući izgaranjem drveta.]]<br /> &#039;&#039;&#039;Pepeo&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;lug&#039;&#039;&#039; je fini prah koji ostane nakon izgaranja neke tvari. Pojedini pepeli su korisni kao recimo pepeo koji nastaje izgaranjem [[drvo|drveta]] i koristi se u poljoprivredi i u proizvodnji [[sapun]]a.<br /> <br /> == Etimologija ==<br /> &#039;&#039;prasl.&#039;&#039; *pepelъ (&#039;&#039;rus.&#039;&#039; pépel, &#039;&#039;polj.&#039;&#039; popiół), &#039;&#039;lit.&#039;&#039; pelenai ← &#039;&#039;ie.&#039;&#039; *pel-/*pl- (&#039;&#039;lat.&#039;&#039; pollen: prah, &#039;&#039;grč.&#039;&#039; pálē: prašina)<br /> <br /> == Kemijski sastav ==<br /> S kemijskog gledišta, sadržaj &#039;&#039;pepela&#039;&#039; mjeri udio &#039;&#039;minerala&#039;&#039; u živim bićima. Međutim, te dvije vrijednosti nisu identične, jer mineralna tvar također reagira tijekom izgaranja i na taj način može doživjeti povećanje ili smanjenje težine. Pepeo se sastoji uglavnom od [[Oksidi|oksida]] i (bi) [[Karbonati|karbonata]] različitih [[Kovine|metala]] , na pr. B. [[Kalcijev oksid|CaO]] , [[Željezov(III) oksid|Fe &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; O &lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]] , [[Magnezijev oksid|MgO]] , [[Manganov(II) oksid|MnO]] , [[Fosforni pentoksid|P &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; O &lt;sub&gt;5&lt;/sub&gt;]] , [[Kalijev oksid|K &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; O]] , [[Silicijev dioksid|SiO &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] , [[Natrijev karbonat|Na &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;CO &lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]] , [[Natrijev hidrogenkarbonat|NaHCO &lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]] itd.<br /> <br /> Što je temperatura pečenja veća, to je sadržaj karbonata niži, jer oni nastavljaju reagirati i stvaraju okside , oslobađajući [[Ugljikov(IV) oksid|CO &lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;]] .Kao rezultat toga, pri sagorijevanju [[Drvo (materijal)|drva]] istim [[Goriva|gorivom]], ovisno o vrsti [[Peć|peći]], ostaje više pepela ( npr. pečenje rešetki) ili manje ( osnovne peći ili peći za sušenje ). Ako je temperatura u vatri toliko visoka da se dijelovi pepela otope i postanu mekani i tijestasti, tijekom hlađenja [[Sinteriranje|sinteriranjem]] stvara se porozna ili staklasta, ali čvrsta masa. To se naziva i troskom. Točka omekšavanja pepela obično je između 900 i 1200 ° C, ovisno o komponentama.<br /> <br /> Određivanje sadržaja pepela predstavlja test za čistoću organskih tvari i propisan je u nekoliko monografa u [[Farmakopeja|Ph. Eur]] . Vrsta [[Brašno|brašna]] navedena na svakom pakiranju brašna za pečenje , na primjer &quot;Tip 700&quot;, opisuje sadržaj pepela u miligramima na 100 grama suhog brašna i mjera je stupnja mljevenja ili sadržaja dijelova ljuske bogate mineralima.<br /> <br /> U analizi [[Hrana|hrane]] mogu se iz sadržaja pepela izvući zaključci o čistoći ili razrjeđenju ili produženju voćnih sokova, jer je sadržaj pepela u nerazrijeđenim sokovima unutar poznatih stalnih granica.<br /> <br /> == Izvori ==<br /> {{izvor}}<br /> {{izvori}}<br /> <br /> {{mrva}}<br /> [[Kategorija: Kemija]]</div>

WikiSysop