WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T23:03:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti\|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam\|nestorijanizmu]] i među [[felah\|felasima]] u suvremenoj [[Palestina\|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{~~cite book~~\|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity\|author=Roger Thomas Beckwith\|publisher=BRILL\|year=2005\|page=26\|isbn=9004125264}}</ref>		<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti\|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam\|nestorijanizmu]] i među [[felah\|felasima]] u suvremenoj [[Palestina\|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{Citiranje knjige\|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity\|author=Roger Thomas Beckwith\|publisher=BRILL\|year=2005\|page=26\|isbn=9004125264}}</ref>

	== Pregled ==		== Pregled ==

	Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik\|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{~~cite book~~\|title=Hebrew Union College Annual\|author=Hebrew Union College\|year=1924\|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija\|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{~~cite book~~\|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks\|author=Lance Latham\|year=1998\|page=37\|publisher=Focal Press\|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>		Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik\|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{Citiranje knjige\|title=Hebrew Union College Annual\|author=Hebrew Union College\|year=1924\|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija\|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{Citiranje knjige\|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks\|author=Lance Latham\|year=1998\|page=37\|publisher=Focal Press\|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>

	Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{~~cite book~~\|title=''Social Sciences''\|author=Pi Gamma Mu\|year=1981\|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{~~cite book~~\|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''\|author=Eviatar Zerubavel\|year=1989\|publisher=[[University of Chicago Press]]\|page=8\|isbn=0226981657}}</ref>		Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{Citiranje knjige\|title=''Social Sciences''\|author=Pi Gamma Mu\|year=1981\|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{Citiranje knjige\|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''\|author=Eviatar Zerubavel\|year=1989\|publisher=[[University of Chicago Press]]\|page=8\|isbn=0226981657}}</ref>

	Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci\|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar\|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{~~cite book~~\|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''\|author=Julian Morgenstern\|year=1966\|publisher=Hebrew Union College Press\|page=282}}</ref>		Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci\|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar\|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{Citiranje knjige\|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''\|author=Julian Morgenstern\|year=1966\|publisher=Hebrew Union College Press\|page=282}}</ref>

	[[Liturgijska godina\|Liturgijski kalendar]] [[Eseni\|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{~~cite book~~\|title=''The Dead Sea Scrolls in English''\|author=Geza Vermes\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=1995\|page=54\|isbn=1850755639}}</ref>		[[Liturgijska godina\|Liturgijski kalendar]] [[Eseni\|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{Citiranje knjige\|title=''The Dead Sea Scrolls in English''\|author=Geza Vermes\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=1995\|page=54\|isbn=1850755639}}</ref>

	[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora\|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{~~cite book~~\|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''\|author=André Dupont-Sommer\|year=1956\|publisher=Macmillan\|page=1}}</ref>		[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora\|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{Citiranje knjige\|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''\|author=André Dupont-Sommer\|year=1956\|publisher=Macmillan\|page=1}}</ref>

	[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{~~cite book~~\|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''\|author=Joan E. Taylor\|year=2003\|publisher=[[Oxford University Press]]\|isbn=0199259615}}</ref>		[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{Citiranje knjige\|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''\|author=Joan E. Taylor\|year=2003\|publisher=[[Oxford University Press]]\|isbn=0199259615}}</ref>

	''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji\|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{~~cite book~~\|title=''The Dead Sea Scrolls''\|author=Millar Burrows\|year=1955\|publisher=[[Viking Press]]\|page=241}}</ref>		''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji\|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{Citiranje knjige\|title=''The Dead Sea Scrolls''\|author=Millar Burrows\|year=1955\|publisher=[[Viking Press]]\|page=241}}</ref>

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T04:20:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam|nestorijanizmu]] i među [[felah|felasima]] u suvremenoj [[Palestina|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{cite book|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity|author=Roger Thomas Beckwith|publisher=BRILL|year=2005|page=26|isbn=9004125264}}</ref>

== Pregled ==

Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{cite book|title=Hebrew Union College Annual|author=Hebrew Union College|year=1924|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{cite book|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks|author=Lance Latham|year=1998|page=37|publisher=Focal Press|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>

Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{cite book|title=''Social Sciences''|author=Pi Gamma Mu|year=1981|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{cite book|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''|author=Eviatar Zerubavel|year=1989|publisher=[[University of Chicago Press]]|page=8|isbn=0226981657}}</ref>

Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{cite book|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''|author=Julian Morgenstern|year=1966|publisher=Hebrew Union College Press|page=282}}</ref>

[[Liturgijska godina|Liturgijski kalendar]] [[Eseni|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{cite book|title=''The Dead Sea Scrolls in English''|author=Geza Vermes|publisher=Continuum International Publishing Group|year=1995|page=54|isbn=1850755639}}</ref>

[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{cite book|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''|author=André Dupont-Sommer|year=1956|publisher=Macmillan|page=1}}</ref>

[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{cite book|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''|author=Joan E. Taylor|year=2003|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=0199259615}}</ref>

''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{cite book|title=''The Dead Sea Scrolls''|author=Millar Burrows|year=1955|publisher=[[Viking Press]]|page=241}}</ref>

== Povezani članci ==

* [[Četvrtak mrtvih]]

== Izvori ==

{{izvori}}

{{kalendari}}
[[Kategorija:Kalendar]]
[[Kategorija:Palestina]]

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 23:03
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti\|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam\|nestorijanizmu]] i među [[felah\|felasima]] u suvremenoj [[Palestina\|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{~~cite book~~\|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity\|author=Roger Thomas Beckwith\|publisher=BRILL\|year=2005\|page=26\|isbn=9004125264}}</ref>		<!--'''Pedesetnički kalendar'''-->'''Pedesetnički kalendar''' ili '''pentekontadni kalendar''' je jedinstveni poljoprivredni [[kalendar]]ski sustav, za koji se misli da je [[Amoriti\|amoritskog]] podrijetla, u kojem je godina podijeljena u sedam razdoblja od po pedeset dana, s godišnjom dopunom od petnaest ili šesnaest dana. Otkrili su ga i rekonstruirali ''Hildegaard'' i ''Julius Lewy'' tijekom 1940-tih. Uporaba kalendara seže unazad bar do 3. tisućljeća pr. Kr. u zapadnoj [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]] i okolnim područjima. Korišten je sve do najnovijeg doba, njegovi oblici su pronađeni u [[nestorijanizam\|nestorijanizmu]] i među [[felah\|felasima]] u suvremenoj [[Palestina\|Palestini]].<ref name=Beckwith>{{Citiranje knjige\|title=Calendar, Chronology and Worship: Studies in Ancient Judaism and Early Christianity\|author=Roger Thomas Beckwith\|publisher=BRILL\|year=2005\|page=26\|isbn=9004125264}}</ref>

	== Pregled ==		== Pregled ==

	Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik\|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{~~cite book~~\|title=Hebrew Union College Annual\|author=Hebrew Union College\|year=1924\|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija\|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{~~cite book~~\|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks\|author=Lance Latham\|year=1998\|page=37\|publisher=Focal Press\|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>		Pedesetnički kalendar je na [[akadski jezik\|akadskom]] bio poznat kao ''hamšâtum'',<ref name=Hebrew>{{Citiranje knjige\|title=Hebrew Union College Annual\|author=Hebrew Union College\|year=1924\|page=75}}</ref> a razdoblje od petnaest dana na kraju godine [[Babilonija\|Babiloncima]] je bilo poznato kao ''shappatum''.<ref name=Latham>{{Citiranje knjige\|title=Standard C Date/Time Library: Programming the World's Calendars and Clocks\|author=Lance Latham\|year=1998\|page=37\|publisher=Focal Press\|isbn=0879304960}}</ref> Religijski nalog da se "poštiva [[sabat]]" po nekim mišljenjima potječe od naloga da se proslavi ''shappatum'', razdoblje žetve na kraju svake godine po pentekontadskom kalendarskom sustavu.<ref name=Latham/>

	Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{~~cite book~~\|title=''Social Sciences''\|author=Pi Gamma Mu\|year=1981\|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{~~cite book~~\|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''\|author=Eviatar Zerubavel\|year=1989\|publisher=[[University of Chicago Press]]\|page=8\|isbn=0226981657}}</ref>		Svako pedesetodnevno razdoblje obuhvaćalo je sedam tjedana sa sedam sabata, s dodatnim pedesetim danom,<ref name=Pi>{{Citiranje knjige\|title=''Social Sciences''\|author=Pi Gamma Mu\|year=1981\|page=25}}</ref> poznatim kao ''atzeret''.<ref name=Zerubavel>{{Citiranje knjige\|title=''The Seven Day Circle: The History and Meaning of the Week''\|author=Eviatar Zerubavel\|year=1989\|publisher=[[University of Chicago Press]]\|page=8\|isbn=0226981657}}</ref>

	Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci\|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar\|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{~~cite book~~\|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''\|author=Julian Morgenstern\|year=1966\|publisher=Hebrew Union College Press\|page=282}}</ref>		Ovaj kalendar su često koristila razna [[Kanaanci\|kananitska]] plemena u Palestini, a misli se da su ga koristili i [[Izraeliti]], dok u doba kralja [[Solomon]]a nije službeno prihvaćen novi tip [[solarni kalendar\|solarnog kalendara]].<ref name=Morgenstern>{{Citiranje knjige\|title=''The Rites of Birth, Marriage, Death, and Kindred Occasions Among the Semites''\|author=Julian Morgenstern\|year=1966\|publisher=Hebrew Union College Press\|page=282}}</ref>

	[[Liturgijska godina\|Liturgijski kalendar]] [[Eseni\|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{~~cite book~~\|title=''The Dead Sea Scrolls in English''\|author=Geza Vermes\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=1995\|page=54\|isbn=1850755639}}</ref>		[[Liturgijska godina\|Liturgijski kalendar]] [[Eseni\|Esena]] u [[Kumran]]u bio je pedesetnički kalendar, označen festivalima posljednjeg dana svakog pedesetodnevnog razdoblja, npr. Proslava Novog vina, Proslava ulja i Proslava Nove pšenice itd.<ref name=Vermes>{{Citiranje knjige\|title=''The Dead Sea Scrolls in English''\|author=Geza Vermes\|publisher=Continuum International Publishing Group\|year=1995\|page=54\|isbn=1850755639}}</ref>

	[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora\|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{~~cite book~~\|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''\|author=André Dupont-Sommer\|year=1956\|publisher=Macmillan\|page=1}}</ref>		[[Filon]] je izričito povezao "vrline bez premca" pentekontadskog kalendara s [[pitagora\|Pitagorinim]] poučkom, dalje opisujući broj pedeset kao "savršeni izraz pravokutnog trokuta, vrhovno načelo stvaranja u svijetu i 'najsvetiji' od brojeva".<ref name=Dupont>{{Citiranje knjige\|title=''The Jewish Sect of Qumran and the Essenes: New Studies on the Dead Sea Scrolls''\|author=André Dupont-Sommer\|year=1956\|publisher=Macmillan\|page=1}}</ref>

	[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{~~cite book~~\|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''\|author=Joan E. Taylor\|year=2003\|publisher=[[Oxford University Press]]\|isbn=0199259615}}</ref>		[[Tawfiq Canaan]] (1882.-1964.) je opisao uporabu takvog kalendara među [[Palestinci]]ma u južnoj Palestini, a također i njegov suvremenik [[Gustaf Dalman]] koji je pisao o običajima islamskih poljoprivrednika koji su rabili kršćanske oznake za pedeseti dan, "što je, opet, odražavalo daleko starije poljoprivredne prakse: čuvanje grožđa, muljanje grožđa, sjetvu, itd.".<ref name=Taylor>{{Citiranje knjige\|title=''Jewish Women Philosophers of First Century Alexandria''\|author=Joan E. Taylor\|year=2003\|publisher=[[Oxford University Press]]\|isbn=0199259615}}</ref>

	''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji\|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{~~cite book~~\|title=''The Dead Sea Scrolls''\|author=Millar Burrows\|year=1955\|publisher=[[Viking Press]]\|page=241}}</ref>		''Julius Morgenstern'' je tvrdio da kalendar [[Jubileji\|Jubileja]] ima staro podrijetlo jer je donekle promijenjeni ostatak pentekontadskog kalendara.<ref name=Burrows>{{Citiranje knjige\|title=''The Dead Sea Scrolls''\|author=Millar Burrows\|year=1955\|publisher=[[Viking Press]]\|page=241}}</ref>

	== Povezani članci ==		== Povezani članci ==

Pedesetnički kalendar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica