https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Pavel_Aleksejevi%C4%8D_%C4%8CerenkovPavel Aleksejevič Čerenkov - Povijest promjena2026-09-05T09:36:31ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pavel_Aleksejevi%C4%8D_%C4%8Cerenkov&diff=34119&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-19T02:59:09Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Pavel Aleksejevič Čerenkov'''-->{{Znanstvenik<br />
| ime = Pavel Aleksejevič Čerenkov <br />
| slika = Cerenkov.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[28. srpnja]] [[1904.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Novaja Čigla]], [[Voronješka oblast]], [[Rusija]]<br />
| datum_smrti = [[6. siječnja]] [[1990.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Moskva]], [[Rusija]]<br />
| prebivalište =<br />
| državljanstvo = [[Rusi|Rus]]<br />
| narodnost = <br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Fizika]]<br />
| radna_institucija = Lebedevljev Institut za fiziku Akademije znanosti u Moskvi, <br> [[Ruska akademija znanosti|Institut za fiziku Sovjetske akademije znanosti u Moskvi]]<br />
| alma_mater = Voroneško državno sveučilište <br> Institut za fiziku i matematiku u Sankt Peterburgu<br />
| doktorski_mentor = Sergej Ivanovič Vavilov<br />
| doktorski_studenti =<br />
| poznat_po = [[Čerenkovljevo zračenje]]<br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1958.)<br />
| religija = <br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
'''Pavel Aleksejevič Čerenkov''' ([[Ruski jezik|rus]].: ''Павел Алексеевич Черенков''; [[Novaja Čigla]], [[28. srpnja]] [[1904.]] - [[Moskva]], [[6. siječnja]] [[1990.]]), [[Rusija|ruski]] fizičar. [[Diploma|Diplomirao]] (1928.) na Voroneškom državnom sveučilištu, [[doktor]]irao (1940.) na Institutu za fiziku i matematiku u [[Lenjingrad]]u, danas [[Sankt Peterburg]]. Od 1930. radio u Lebedevljevu Institutu za fiziku Akademije znanosti u Moskvi. Od 1970. redoviti član Akademije znanosti Sovjetskoga Saveza, danas [[Ruska akademija znanosti]]. Za otkriće [[Čerenkovljevo zračenje|Čerenkovljevog zračenja]] s I. [[Ilja Mihajlovič Frank|M. Frankom]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm|I. J. Tammom]] 1958. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Čerenkov, Pavel Aleksejevič (Alekseevič)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13278] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref><br />
<br />
== Čerenkovljevo zračenje ==<br />
{{glavni|Čerenkovljevo zračenje}}<br />
[[datoteka:Advanced Test Reactor.jpg|mini|lijevo|300px|[[Čerenkovljevo zračenje]] u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]].]]<br />
'''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj|električki nabijene]] [[Elementarna čestica|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica|betatrona]] ulaze u običnu [[voda|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao P. A. Čerenkov, a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika|nuklearnoj fizici]] za [[detektor|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958.<br />
<br />
Svaka [[Elementarna čestica|čestica]] koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja [[val]]ova u tom mediju, stvarat će val [[stožac|konusnog]] oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod [[brod]]a ili [[gliser]]a koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje [[zvučni zid|zvučnog zida]]). Isti učinak vrijedi i za elektromagnetske valove, to jest [[svjetlost]]. Budući da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u [[vakuum]]u, moguće je u blok materijala usmjeriti snop [[čestica]] čija je [[brzina]] veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje stožasti val svjetlosti, a vrh stošca nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog stošca moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u [[fizika visokih energija|fizici visokih energija]]. <br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1958/index.html Nobelprize.org, Nobelova nagrada za fiziku 1958.]<br />
* [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1958/cerenkov-bio.html Nobelprize.org, Pavel Čerenkov - Životopis]<br />
* [http://www.ifeeder.net/fsearch.asp?s=CERENKOV Slike Čerenkovog zračenja]<br />
<br />
<br />
{{Nobelova nagrada za fiziku}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Čerenkov, Pavel Aleksejevič}}<br />
[[Kategorija: Ruski fizičari]]<br />
[[Kategorija: Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Voronjež]]</div>WikiSysop