https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=PamburusPamburus - Povijest promjena2026-09-02T05:44:21ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pamburus&diff=788282&oldid=prevBot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 168 sati)2026-08-16T06:27:31Z<p>Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 168 sati)</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div>{{naslov u kurzivu}}<br />
{{Taksokvir<br />
| boja = lightgreen<br />
| naziv = ''Pamburus''<br />
| slika = <br />
| slika_opis = <br />
| status = <br />
| regnum = [[Plantae]]<br />
| divisio = [[Tracheophyta]]<br />
| classis = [[Magnoliopsida]]<br />
| ordo = [[Sapindales]]<br />
| familia = [[Rutaceae]]<br />
| subfamilia = [[Aurantioideae]]<br />
| genus = '''''Pamburus'''''<br />
| genus_autorstvo = Swingle<br />
| species = ''P. missionis''<br />
| subspecies = <br />
| dvoimeno = ''Pamburus missionis''<br />
| dvoimeno_autorstvo = (Wall. ex Wight) Swingle<br />
}}<br />
'''''Pamburus''''' je monotipski je rod rutovki (Rutaceae), koji je Swingle objavio 1916. u Journal of the Washington Academy of Sciences 6: 336. Jedina prihvaćena vrsta je ''Pamburus missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Swingle</small>. Rod prirodno raste u Indiji i [[Šri Lanka|Šri Lanki]]. Kew kao sinonim roda navodi ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small>, nelegitimni kasniji homonim.<ref name="Kew ">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:35872-1 Kew] pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref><br />
== Etimologija ==<br />
Od narodnih naziva India Flora navodi [[Tamilski jezik|tamilske]] kuruntu i kadanaathi, dok se na Šri Lanki koristi sinhalski pamburu; upravo je taj sinhalski naziv povezan s nastankom imena roda Pamburus. <ref name="Flora ">[https://indiaflora-ces.iisc.ac.in/herbsheet.php?id=8610&cat=13 Flora], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
== Morfologija ==<br />
Biljke su zimzelena, jako razgranata [[Stablo|stabla]] ili velika grmolika stabla, koja mogu doseći oko 12 m visine. [[Kora (biljke)|Kora]] je siva, uzdužno ispucala i prekrivena lenticelama, a unutarnja kora slamnatožuta do ružičasta. Mlade grančice isprva su zelene, uglate i ponešto spljoštene, a kasnije postaju valjkaste. U pazušcima listova razvijaju se jaki, ravni trnovi, pojedinačni ili ponekad u paru.<ref name="India ">[https://indiabiodiversity.org/species/show/250754 India Biodiversity], pristupljeno 25. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
[[Listovi]] su naizmjenični i jednolisno sastavljeni, tako da na prvi pogled djeluju jednostavno. Liske su debele i kožaste, eliptične, ovalne ili obrnuto jajaste, približno 6–10 × 2–4 cm, cjelovitog ili slabo narovašenog ruba, na vrhu zaobljene i katkad plitko urezane. Plojka je obilno prošarana prozirnim uljnim žlijezdama. Swingle je posebno isticao neobičan izgled suhih listova: postaju blijedo sivkastozeleni, gotovo baršunasta izgleda, a gornja i donja strana međusobno su vrlo slične.<ref name="India "/><br />
<br />
[[Cvjetovi]] su brojni, mirisni i čisto bijeli, skupljeni u kratke pazušne grozdove koji se često razvijaju uz trnove. Promjera su približno 12–20 mm. [[Čaška]] ima 4 ili 5 režnjeva, a vjenčić 4 ili 5 slobodnih, obrnuto jajastih [[latica]], koje vrlo brzo otpadaju. Prašnika je 8 ili 10; niti su slobodne, a antere razmjerno velike. Plodnica je nadrasla, smještena na žljezdastom receptakulu, najčešće četvero- ili peteropretinčasta, s više sjemenih zametaka u svakom pretincu. Vrat tučka je valjkast, a njuška glavičasta.<ref name="India "/><br />
<br />
[[Plod]] je gotovo kuglasta boba, promjera oko 2,5–3 cm, s debelom, čvrstom i uljnim žlijezdama istočkanom korom. Pri dozrijevanju postaje narančast. Ima četiri ili pet pretinaca, u kojima se obično razvije jedna ili dvije [[sjeme]]nke okružene izrazito ljepljivom sluzavom tvari.<ref name="India "/><ref name="Givaudan "/><br />
<br />
Vrsta raste u različitim staništima. Indijski izvor navodi brdske šume i obale potoka, dok Wightov stari opis spominje pjeskovita tla uz morsku obalu. Cvate i plodonosi približno od ožujka do rujna.<ref name="Givaudan "/><br />
<br />
Drvo se u Indiji koristilo za izradu namještaja. Swingle je vrstu smatrao zanimljivom i kao moguću podlogu za agrume zbog sposobnosti rasta na siromašnim, pjeskovitim i zaslanjenim tlima; uzgojeni primjerci dobro su podnosili rezidbu pa je biljku smatrao pogodnom i za guste trnovite živice.<ref name="Givaudan ">[https://citrusvariety.ucr.edu/crc3511 Givaudan Citrus Variety], pristupljeno 15. kolovoza 2026.</ref><br />
<br />
== Sinonimi ==<br />
Za rod<br />
<br />
Heterotipski:<br />
* ''Chilocalyx'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863), nom. illeg. homonym. post.<br />
<br />
Za vrstu <br />
<br />
Homotipski:<br />
* ''Atalantia missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Oliv.</small> in J. Proc. Linn. Soc., Bot. 5(Suppl. 2): 25 (1861)<br />
* ''Limonia missionis'' <small>Wall. ex Wight</small> in Bot. Misc. 3: 291 (1833)<br />
* ''Paramignya missionis'' <small>(Wall. ex Wight) Burkill</small> in Gard. Bull. Straits Settlem. 5: 213 (1931)<br />
Heterotipski:<br />
* ''Chilocalyx elliptica'' <small>Turcz.</small> in Bull. Soc. Imp. Naturalistes Moscou 36(I): 588 (1863)<br />
== Izvori ==<br />
<br />
[[Kategorija:Rodovi Aurantioideae]]<br />
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</div>Bot1