Suradnik10: /* Kultura */

2026-08-23T03:54:38Z

Kultura

←Starija inačica		Inačica od 23. kolovoz 2026. u 03:54
Redak 98:		Redak 98:
	* [[Paški litnji karneval]] je najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.<ref>http://www.057info.hr/zabava/2019-07-20/pet-dana-60-paskog-ljetnog-karnevala</ref>		* [[Paški litnji karneval]] je najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.<ref>http://www.057info.hr/zabava/2019-07-20/pet-dana-60-paskog-ljetnog-karnevala</ref>
	* [[Galerija paške čipke]]		* [[Galerija paške čipke]]
			* [[PagArtFestival]], festival ozbiljne glazbe<ref>I.D.: [https://dalmatinskiportal.hr/odjeci-28-pagartfestivala ''Odjeci 28. PagArtFestivala '']. Dalmatinski portal. 21. kolovoza 2026. Pristupljeno 23. kolovoza 2026.</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

2026-01-14T00:23:06Z

Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 14. siječanj 2026. u 00:23
Redak 144:		Redak 144:
	{{Pag}}		{{Pag}}
	{{GiO ZdŽ}}		{{GiO ZdŽ}}
	~~{{Portal Hrvatska}}~~

	[[Kategorija:Pag]]		[[Kategorija:Pag]]
	[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]		[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

2025-04-08T01:35:33Z

Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

←Starija inačica		Inačica od 8. travanj 2025. u 01:35
Redak 33:		Redak 33:
	Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st., zbog [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji\|agrarne reforme]] usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.		Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st., zbog [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji\|agrarne reforme]] usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.

	Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941.- 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva.		Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941. — 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva.

	== Stanovništvo ==		== Stanovništvo ==

WikiSysop: bnz

2022-04-10T23:08:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2022. u 23:08
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Pag (grad)'''-->~~{{Grad		{{Grad
	\|ime = Pag		\|ime = Pag
	\|slika_panorama = Pag - promenade.jpg		\|slika_panorama = Pag - promenade.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:50:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad
|ime = Pag
|slika_panorama = Pag - promenade.jpg
|opis_slike = Gradska riva
|županija = {{ZD+X/HŽ|ZDŽ}}
|stanovništvo_godina = 2011.
|broj stanovnika = 3.846
|poštanski broj = 23250
|pozivni broj = (0)23
|autooznaka = ZD
|web_stranica = [http://www.pag.hr www.pag.hr]
|gradonačelnik = Ante Fabijanić (MODES)
|z. širina = 44.44
|z. dužina = 15.05
|karta2 = Zadarska županija
|naziv karte2 = [[Zadarska županija|Zadarske županije]]
}}
[[Datoteka:Grad Pag 1443.JPG|mini|270px|Izgradnja novog grada Paga započela je [[18. svibnja]] [[1443.]] godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar [[Juraj Dalmatinac]]]]
'''Pag''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na otoku [[Pag]]u.

== Gradska naselja ==
Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su<ref name="2045M.htm">Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045M.htm Zadarska županija]</ref>: [[Bošana]], [[Dinjiška]], [[Gorica (Pag)|Gorica]], [[Košljun (Pag)|Košljun]], [[Miškovići (Pag)|Miškovići]], [[Pag (grad)|Pag]], [[Smokvica (Pag)|Smokvica]], [[Stara Vas]], [[Šimuni]], [[Vlašići (Pag)|Vlašići]] i [[Vrčići]].

== Zemljopis ==

== Povijest ==
Na središnjem dijelu otoka Paga izdignuta nad prostranim bazenima soli, nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike. Naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga. Nalazeći se stalno usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom , Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški je sudac Belota Dobronić na Općem hrvatskom saboru u Ninu 1396. godine nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Hrvatski je kralj Ludovik I. 1376. godine potvrdio Pagu pravo Slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Kralj Ladislav je 1403. godine prodao Veneciji svoj dio Dalmacije , u što je bio uključen i grad Pag. Na taj je način, za više stoljeća, Pag pripao Mletačkoj Republici. Godine 1433. dobio je Gradski statut , jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. opasnost od Turaka bila je sve veća , pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi.

Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar [[Juraj Dalmatinac|Juraj Matejev Dalmatinac]]. U novi su se grad Pažani preselili [[1467.]] godine. Grad koji su napustili nazvali su jednostavno [[Stari grad (Pag)|Stari grad]] i takav je naziv ostao do danas. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost, bio je okružen zidinama dodatno pojačanima sa devet kula.<ref name="Jurjević">[http://www.zadarskilist.hr/clanci/20072013/pazani-predvodeni-cudotvornim-krizem-preselili-iz-starog-u-novi-grad Zadarski list] Ljiljana Jurjević: ''Pažani predvođeni čudotvornim križem preselili iz starog u novi grad'', 20. srpnja 2013. (pristupljeno 5. ožujka 2016.)</ref>

U novi grad Pag preselilo se cijelo stanovništvo Starog grada, pa je zapravo povijest starog i novog Paga jedna ista i nedjeljiva. Na čelu pa ške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. Važnu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog življenja u gradu Pagu imale su paške plemićke obitelji, ('''Bilinići, Grubonići, Jadrulići, Kašići, Košćine, Mirkovići, Paladinići, Palčići, Portade, Rakamarići, Ruići, Vidolini, Zorovići'''). Njihove su palače bile simbol moći i bogatstva, ali i općeg prosperiteta grada.

Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st., zbog [[Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji|agrarne reforme]] usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.

Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941.- 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva.

== Stanovništvo ==

Na prijelazu iz XIX. u XX.st. u [[Pag (grad)|gradu Pagu]] živjelo je 4700 [[stanovnik|stanovnika]], a prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pagu je na 1000 muškaraca dolazilo 1028 žena.

===Popis [[2011.]]===

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] naselje Pag imalo je 2.849, a područje Grada Paga 3.846 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3166.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref>

===Popis [[2001.]]===

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] 4 350, (''procjena za 2005. 5 050 stanovnika'').

===Popis [[1991.]]===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pag}}

== Gradska uprava ==
GRADONAČELNIK I ZAMJENIK:
* Gradonačelnik Grada Paga: Ante Fabijanić (MODES)
* Zamjenik gradonačelnika: Davor Fabijanić
GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA:

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru djelokruga Grada, te obavljaju druge poslove u skladu sa Ustavom<strong>,</strong> zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće ima 13 članova odnosno vijećnika, predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. Za svoj rad u Vijeću predsjednik, potpredsjednici (kada ga mijenjaju kao i vijećnici Gradskog vijeća) primaju naknadu u visini određenoj posebnom odlukom Gradskog vijeća.

== Spomenici i znamenitosti ==
Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima.
Najznačajnije građevine su:
* '''Zborna crkva Marijinog uznesenja iz 15. stoljeća (Vela Crikva)''', najveća i najljepša crkava na otoku koja posjeduje mnoštvo slika i relikvija.
* '''Crkva svetog Jurja iz 15. stoljeća''', zaštitnika grada i otoka Paga.
* '''Crkva svetog Frane iz 15. stoljeća''', Uz ovu crkvu bio je samostan franjevaca konventualaca koji je ukinut 1785. godine.
* '''Benediktinski samostan svete Margarite iz 15. stoljeća''', poznat po čipkarstvu i baškotinima, u samostanu se čuva moćnik sv. Trna, u kojem je relikvija Kristove Krune.
* '''Župna crkva svetog Ante Padovanskog''',izgrađena 1830. godine, nalazi se u Gorici.
* '''Zavjetna crkva svetog Ante''', izgrađena krajem 19. stoljeća, nalazi se u Šimunima.
* '''Crkva svetog Nikole biskupa''', izgrađena 1988. godine, nalazi se u Šimunima.
* '''Župna crkva svetog Jeronima''', izgrađena 1401. godine, nalazi se u Vlašićima.
* '''Župna crkva svetog Maura''', izgrađena u 15. stoljeću, nalazi se u Dinjiškoj.
* '''Crkvica svetog Nikole''', nalazi se na istoimenom rtu (Punta Mikule).
* '''Crkvica svetog Vida iz 14. stoljeća''', nalazi se na istoimenom vrhu koji je ujedno i najveći vrh na otoku Pagu (348 metara).
* '''Solana''' smatra se najstarijom i najvećom na istočnoj obali Jadrana, spominje se već u 10. stoljeću.
* '''Most Katine''', gradski most koji povezuje staru gradsku jezgru sa Prosikom, današnji most je nešto izmijenjena replika starog Mletačkog mosta podignutog 1737.
* '''[[Knežev dvor u Pagu|Knežev dvor]] iz 15. stoljeća''', stoljećima sjedište gradske i otočne uprave.<ref>[http://www.tzgpag.hr/hr/grad-i-otok-pag/2013-01-08-15-53-2/knezev-dvor Turistička zajednica Grada Paga] Knežev dvor, 8. siječnja 2013. (pristupljeno 18. svibnja 2017.)</ref>
* '''Kapela svetog Ante Padovanskog''', podignuli su je 1902. godine 2000 iseljenih Pažana.
* '''[[Stari grad (Pag)|Stari grad Pag]]''', nalazi se kilometar južnije od današnje gradske jezgre. Nekada veliki i bogati grad, danas je bogato arheološko nalazište i svetište. Sačuvana je crkva sv. Marije i ruševine franjevačkog samostana.
* '''Magazini soli''', ili skladišta soli su građevine spomeničke kategorije. Prva tri su podignuta u 17. stoljeću, a ostalih šest za vrijeme druge austrijske uprave.
* '''Kula Skrivanat iz 15. stoljeća''', jedina preostala kula od nekadašnjih devet koje su okruživale i branile grad Pag.
* '''Fortica''' ili utvrda Fortica izgrađena je u 17. stoljeću, a nalazi se u blizini Paškog mosta.

Kulturna i gastronomska baština:

* '''[[Paška čipka]]''' ili ''paški teg'' je jedna od najcjenjenijih i najljepših čipki na svijetu. Njena izrada u gradu Pagu zabilježena je već polovicom 15. stoljeća. Uvrštena je na listu Hrvatske i UNESCOve kulturne baštine.
* '''Paška narodna nošnja''' se odlikuje posebnom ljepotom, te je poznata diljem Europe. Posebno prepoznatljiva je ženska nošnja sa tzv. pokrivacom. Uvrštena je na listu Hrvatske i UNESCOve kulturne baštine.
* '''[[Paška janjetina]] i [[paški sir|sir]]''' su sigurno najprepoznatljiviji gastronomski proizvodi otoka Paga.
* '''[[Paška sol]]''' kao i u prošlosti danas ima veliku važnost za pašku ekonomsku sliku.
* '''[[Paška žutica]]''' je autohtono vino sa Paga.
* '''[[Paški baškotin]]''', slatki tvrdi prepečenac koji se proizvodi već 300 godina.

== Obrazovanje ==
== Kultura ==

* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Paga|Popis poznatih osoba iz Paga]]
* [[Dodatak:Paška prezimena|Paška prezimena]]
* [[Paški litnji karneval]] je najstariji hrvatski ljetni karneval, a održava se od 1960.<ref>http://www.057info.hr/zabava/2019-07-20/pet-dana-60-paskog-ljetnog-karnevala</ref>
* [[Galerija paške čipke]]

== Šport ==

* [[NK Pag]]
* Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe
* Veslački klub Pag

== Turizam ==
[[Turizam]] je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već [[1929.]] godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.

Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju [[hotel]]ske kapacitete.

U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, [[trgovina|trgovine]] i [[ugostiteljstvo|ugostiteljstva]].
Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.

{{Široka slika|On the way to island of Pag.jpg|900px|Panoramski pogled na Pag}}

== Galerija ==

<gallery>
Datoteka:Grb na Pagu.jpg
Datoteka:Na otoku Pagu.jpg
Datoteka:Grad Pag.jpg
Datoteka:Spomenik na Pagu.jpg
Datoteka:Hrvatski otočni grad Pag 2021.jpg
Datoteka:Otočni hrvatski grad Pag.jpg
Datoteka:Crkva na Pagu.jpg
Datoteka:Na Pagu crkva 2021.jpg
Datoteka:Crkva na Pagu otoku.jpg
Datoteka:S Paga prizor 2021.jpg
Datoteka:Otok Pag 2021.jpg
Datoteka:Jadranski hrvatski otok Pag 25.5.2021.jpg
Datoteka:Otočni hrvatski grad Pag 25. svibnja 2021.jpg
Datoteka:Otok Pag-Hrvatska.jpg
</gallery>

== Izvori ==
*[https://www.tzgpag.hr/hr/]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{Mrva-grad-hrv}}
{{Pag}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Pag]]
[[Kategorija:Gradovi u Zadarskoj županiji]]

Pag (grad) - Povijest promjena

Suradnik10: /* Kultura */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Hrvatska}}' u ''

Suradnik10: Zamjena teksta - '.- 1' u '. — 1'

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica