Otok Života - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 04:05, 11. veljača 2024.

2024-02-11T04:05:50Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2024. u 04:05
Redak 9:		Redak 9:
	\|površina = 0,011		\|površina = 0,011
	\|obalna crta = 0,39		\|obalna crta = 0,39
	\|stanovništvo = ~~nenaseljen~~		\|stanovništvo = 1 (2024.)<ref name=croatiaweek/>
	\|slika =		\|slika = [[Datoteka:Otok Života 2140879.JPG\|250px]]
			\|opis slike = Otok Života gledan s Pelješca
	}}		}}
	~~[[Datoteka:Otok Života 2140879.JPG\|minijatura\|Otok Života gledan s Pelješca]]~~
	'''Otok Života''', '''Govan''' ili '''Govanj''' je ~~nenaseljeni~~ [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more\|Jadranskog mora]].		'''Otok Života''', '''Govan''' ili '''Govanj''' je [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more\|Jadranskog mora]].

	== Zemljopis ==		== Zemljopis ==
	Njegova površina iznosi 0,011 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 0,39 km.<ref name="Geoadria" />		Njegova površina iznosi 0,011 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 0,39 km.<ref name="Geoadria" />

	Smješten je u zaštićenom [[Malostonski zaljev\|Malostonskom zaljevu]], gdje ga okružuju [[Marikultura\|uzgajališta]] [[školjka\|školjki]]. Katastarski pripada općini Stonu. ~~Otoj života~~ ima obzidanu obalu i jedanaest zgrada~~, ali~~ je ~~nenaseljen~~.		Smješten je u zaštićenom [[Malostonski zaljev\|Malostonskom zaljevu]], gdje ga okružuju [[Marikultura\|uzgajališta]] [[školjka\|školjki]]. Katastarski pripada općini Stonu. Otok Života ima obzidanu obalu i jedanaest zgrada.

			== Stanovništvo ==
			Početkom veljače 2024. imao je samo jednu stanovnicu koja na njemu živi preko 80 godina.<ref name=croatiaweek> croatiaweek: [https://www.croatiaweek.com/the-croatian-island-where-only-one-person-lives/ ''The Croatian island where only one person lives Croatia Week'']. The Croatia Week. 6. veljače 2024. Pristupljeno 11. veljače 2024.</ref>

	== Povijest ==		== Povijest ==
Redak 28:		Redak 32:
	==Izvori==		==Izvori==
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{Mrva-otok}}~~

	[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]		[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]

Suradnik10 u (test) 03:53, 11. veljača 2024.

2024-02-11T03:53:15Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2024. u 03:53
Redak 15:		Redak 15:
	'''Otok Života''', '''Govan''' ili '''Govanj''' je nenaseljeni [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more\|Jadranskog mora]].		'''Otok Života''', '''Govan''' ili '''Govanj''' je nenaseljeni [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more\|Jadranskog mora]].

			== Zemljopis ==
	Njegova površina iznosi 0,011 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 0,39 km.<ref name="Geoadria" />		Njegova površina iznosi 0,011 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 0,39 km.<ref name="Geoadria" />

Suradnik10 u (test) 03:52, 11. veljača 2024.

2024-02-11T03:52:53Z

←Starija inačica		Inačica od 11. veljača 2024. u 03:52
Redak 23:		Redak 23:

	== Vegetacija ==		== Vegetacija ==
	Otok je gusto pošumljen meidteranskim raslinjem. Od [[drvo\|stabala]] prevladavaju [[alepski bor]] i [[maslina]], a [[makija]] čini ostatak [[Vegetacija\|vegetacije]], uz pojavu različitih vrsta [[trava]]. Od [[cvijeće\|cvijeća]] ~~prevladavju~~ [[~~oleander~~]] i biljke ljetnice.<ref>Rosandić, Karlo, ''Hrvatski otoci'', Masmedia, [[Zagreb]], [[2002.]], {{ISBN\|953-157-414-6}}, stranica 287</ref>		Otok je gusto pošumljen meidteranskim raslinjem. Od [[drvo\|stabala]] prevladavaju [[alepski bor]] i [[maslina]], a [[makija]] čini ostatak [[Vegetacija\|vegetacije]], uz pojavu različitih vrsta [[trava]]. Od [[cvijeće\|cvijeća]] prevladavaju [[oleandar]] i biljke ljetnice.<ref>Rosandić, Karlo, ''Hrvatski otoci'', Masmedia, [[Zagreb]], [[2002.]], {{ISBN\|953-157-414-6}}, stranica 287</ref>

	==Izvori==		==Izvori==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-05T22:53:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otok
|Ime = Otok Života
|zemljovid =
|smještaj = [[Jadransko more]]
|otočje =
|koordinate = {{coord|42|51|46|N|17|41|39|E|display=title,inline}}
|država = [[Hrvatska]]
|gl.naselje =
|površina = 0,011
|obalna crta = 0,39
|stanovništvo = nenaseljen
|slika =
}}
[[Datoteka:Otok Života 2140879.JPG|minijatura|Otok Života gledan s Pelješca]]
'''Otok Života''', '''Govan''' ili '''Govanj''' je nenaseljeni [[otočić]] u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]].

Njegova površina iznosi 0,011 km².<ref name="Geoadria">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> Dužina obalne crte iznosi 0,39 km.<ref name="Geoadria" />

Smješten je u zaštićenom [[Malostonski zaljev|Malostonskom zaljevu]], gdje ga okružuju [[Marikultura|uzgajališta]] [[školjka|školjki]]. Katastarski pripada općini Stonu. Otoj života ima obzidanu obalu i jedanaest zgrada, ali je nenaseljen.

== Povijest ==
Otočić je pripadao [[obitelj]]i Bandur iz obližnjeg pelješkog [[selo|sela]] [[Hodilje]]. Kada se u njega zaljubio jedan od tada najbogatijih ljudi dubrovačkog kraja, bankar, [[trgovac]] i [[brodovlasnik]] [[Božo Banac]], [[1935.]] godine otočić mijenja vlasnika. Na njemu su bila skladišta za [[parobrod]]e koji su dovozili robu za [[Pelješac]]. Banac je za sebe izgradio [[dvorac]] na vrhu [[otok]]a. Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Nacionalizacija|nacionalizacije]], prešao je u vlasništvo države, odnosno [[općina|općine]] [[Ston]]. Sve do [[1964.]] godine [[otok]] je bio prilagođen istraživačko-znanstvenom [[rad]]u stručnjaka [[Institut]]a za istraživanje [[more|mora]] iz [[Split]]a. Nakon njih, neko su [[vrijeme]] na [[otočić]] dolazile dječje ekskurzije, a posljednje [[desetljeće]] gotovo je posve napušten.<ref>Rosandić, Karlo, ''Hrvatski otoci'', Masmedia, [[Zagreb]], [[2002.]], {{ISBN|953-157-414-6}}, stranica 286.</ref>

== Vegetacija ==
Otok je gusto pošumljen meidteranskim raslinjem. Od [[drvo|stabala]] prevladavaju [[alepski bor]] i [[maslina]], a [[makija]] čini ostatak [[Vegetacija|vegetacije]], uz pojavu različitih vrsta [[trava]]. Od [[cvijeće|cvijeća]] prevladavju [[oleander]] i biljke ljetnice.<ref>Rosandić, Karlo, ''Hrvatski otoci'', Masmedia, [[Zagreb]], [[2002.]], {{ISBN|953-157-414-6}}, stranica 287</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-otok}}

[[Kategorija:Južnodalmatinski otoci]]