WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T22:31:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 22:31
Redak 18:		Redak 18:
	== Bibliografija ==		== Bibliografija ==

	* {{~~cite book~~\|last=Bagley\|first=Frank R. C.\|title=The Last Great Muslim Empires\|url=https://books.google.com/books?id=-AznJs58wtkC&printsec=frontcover\|accessdate=2009-04-19\|year=1969\|publisher=BRILL\|location=Leiden\|isbn=978-90-04-02104-4\|oclc=310742207\|ref=Bag69}}		* {{Citiranje knjige\|last=Bagley\|first=Frank R. C.\|title=The Last Great Muslim Empires\|url=https://books.google.com/books?id=-AznJs58wtkC&printsec=frontcover\|accessdate=2009-04-19\|year=1969\|publisher=BRILL\|location=Leiden\|isbn=978-90-04-02104-4\|oclc=310742207\|ref=Bag69}}
	* {{~~cite book~~\|last=Hasluck\|first=Frederick William\|authorlink=Frederick William Hasluck\|editor-last=Hasluck\|editor-first=Margaret\|editor-link=Margaret Hasluck\|title=Christianity and Islam Under the Sultans\|url=https://books.google.com/books?id=DJFy16OTW9YC&printsec=frontcover#PPA604,M1\|accessdate=2009-05-02\|volume=II\|origyear=First published 1929\|year=2007\|publisher=READ BOOKS\|isbn=978-1-4067-5887-0\|pages=604–622\|chapter=XLVI. The Girding of the Sultan\|ref=Has07}}		* {{Citiranje knjige\|last=Hasluck\|first=Frederick William\|authorlink=Frederick William Hasluck\|editor-last=Hasluck\|editor-first=Margaret\|editor-link=Margaret Hasluck\|title=Christianity and Islam Under the Sultans\|url=https://books.google.com/books?id=DJFy16OTW9YC&printsec=frontcover#PPA604,M1\|accessdate=2009-05-02\|volume=II\|origyear=First published 1929\|year=2007\|publisher=READ BOOKS\|isbn=978-1-4067-5887-0\|pages=604–622\|chapter=XLVI. The Girding of the Sultan\|ref=Has07}}
	* {{~~cite book~~\|last=Quataert\|first=Donald\|title=The Ottoman Empire, 1700–1922\|url=https://books.google.com/books?id=OX3lsOrXJGcC&printsec=frontcover\|accessdate=2009-04-18\|edition=2nd\|year=2005\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=978-0-521-83910-5\|oclc=59280221\|ref=Qua05}}		* {{Citiranje knjige\|last=Quataert\|first=Donald\|title=The Ottoman Empire, 1700–1922\|url=https://books.google.com/books?id=OX3lsOrXJGcC&printsec=frontcover\|accessdate=2009-04-18\|edition=2nd\|year=2005\|publisher=Cambridge University Press\|isbn=978-0-521-83910-5\|oclc=59280221\|ref=Qua05}}

	[[Kategorija:Mačevi]]		[[Kategorija:Mačevi]]
	[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]		[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T19:13:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Taklide-Seif_at_display_2014-05-29_11-28.jpg|mini|Osmanov mač]]
'''Osmanov mač''' ([[Osmanski turski jezik|osmanski turski]]: Taklid-i Seyf‎; [[turski]]: Osman'ın Kılıcı) <ref>{{cite journal|last=M'Gregor|first=J.|date=July 1854|title=The Race, Religions, and Government of the Ottoman Empire|journal=The Eclectic Magazine of Foreign Literature, Science, and Art|volume=32|pages=376|publisher=Leavitt, Trow, & Co.|location=New York|oclc=6298914|url=https://books.google.com/books?id=1MYRAAAAYAAJ&printsec=toc#PPA376,M1|accessdate=25. travnja, 2009.}}</ref> je bio važan državni mač korišten tijekom obreda krunidbe ([[turski]]: Kılıç alayı) [[Sultan|sultana]] [[Osmanska dinastija|Osmanskog carstva]].<ref>Hasluck 2007., pp. 604.–622.</ref> Mač je dobio ime po [[Osman I.|Osmanu I.]], osnivaču [[Osmanska dinastija|Osmanske dinastije]].

Opasavanje novog sultana Osmanovim mačem, ekvivalent krunidbi u europskim zemljama, bio je važan obred koji se prema odredbi carskog astronoma trebao dogoditi između tri i sedam dana nakon stupanja na prijestolje (sultanov [[Džulus]]). <ref>{{Citiranje časopisa|title= The Encyclopedia of Islam|url= https://books.google.hr/books?id=tPsUAAAAIAAJ&pg=PA530&lpg=PA530&dq=djulus+sultan&source=bl&ots=tFoCJS2opT&sig=gS4cqDZzucUpPjpor7e9MLU6qLs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiAgc6_mPXdAhWGkCwKHXz_DPcQ6AEwC3oECAUQAQ#v=onepage&q=djulus%20sultan&f=false|date= 1989|journal= Volume 6, Fascicules 107-108|accessdate=07.10.2018.}}</ref> Međutim, poznate su iznimke: Abdulhamid I. je opasan osmog dana nakon Džulusa, a Abdulhamid II. jedanaestog. <ref>{{Citiranje časopisa|title= Laçin A. Osmanlı Devleti’nde Siyasi Ritüeller |url= http://www.javstudies.com/Makaleler/1309001598_17.%20ID_661.%20La%C3%A7in%20AKYIL_205-212.pdf|date= 2017|journal= International Journal of Academic Value Studies. — 2017. — Vol. 3. — str. 205-212. — ISSN 2149-8598.|accessdate=07.10.2018.}}</ref> Običaj je započeo mentor i punac Osmana I. [[Šeik Edebali]].<ref>Bagley 1969., str. 2.</ref> Prema legendi, Šeik Edebali je opasao Osmana “mačem islama” blagoslovivši ga tim činom u njegovoj borbi protiv nevjernika. Edebali je bio šeik tarikata mevlevija, sufitskog reda kojeg je osnovao [[sultan Valad]], sin [[Jalaladdina Rumija]]. Također, postoji legenda prema kojoj je [[sultan Valad]] opasao Osmana mačem svoga oca.<ref>{{Citiranje časopisa|title= Özcan A.: " KILIÇ ALAYI '',2002. str. 406-410 |url= http://www.islamansiklopedisi.info/dia/pdf/c25/c250279.pdf |date=2002|journal=[[Islam Ansiklopedisi]]|accessdate=07.10. 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title= Таклиди сейф
|url= https://ru.wikisource.org/wiki/%D0%AD%D0%A1%D0%91%D0%95/%D0%A2%D0%B0%D0%BA%D0%BB%D0%B8%D0%B4%D0%B8_%D1%81%D0%B5%D0%B9%D1%84|date=1901|journal=[[ Brockhaus i Efron enciklopedijski rječnik]]|accessdate=07.10. 2018.}}</ref> Ipak, prvi obred u obliku koji je postojao do kraja carstva se prema tradiciji dogodio 1421. godine u [[Bursa|Bursi]] kada je Šeik Emir Bukhari opasao [[Murat II.|Murata II.]]<ref>{{Citiranje časopisa|title= The Encyclopedia of Islam|url= https://books.google.hr/books?id=tPsUAAAAIAAJ&pg=PA530&lpg=PA530&dq=djulus+sultan&source=bl&ots=tFoCJS2opT&sig=gS4cqDZzucUpPjpor7e9MLU6qLs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiAgc6_mPXdAhWGkCwKHXz_DPcQ6AEwC3oECAUQAQ#v=onepage&q=djulus%20sultan&f=false|date= 1989|journal= Volume 6, Fascicules 107-108|accessdate=07.10.2018.}}</ref>

Obred se odvijao u kompleksu grobnica u dijelu [[Carigrad|Carigrada]] nazvanom Eyüp, a koji se nalazi uz [[Zlatni rog]]. Međutim, poznata su četiri slučaja kada je obred održan u Edirneu (prvi obred za Mehmeda II., obredi za Ahmeda II., Mustafu II. i Ahmeda III.) te jedan slučaj održavanja obreda u Bursi (obred za Murata II.).<ref>{{Citiranje časopisa|title= Alderson Anthony Dolphin: “The Structure of the Ottoman Dynasty. Oxford: Clarendon Press,1956.|url= https://ia801609.us.archive.org/24/items/in.ernet.dli.2015.69864/2015.69864.Structure-Of-The-Ottoman-Dynasty.pdf |date=1956|journal=[[Islam Ansiklopedisi]]|accessdate=07.10. 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|title= Laçin A. Osmanlı Devleti’nde Siyasi Ritüeller |url= http://www.javstudies.com/Makaleler/1309001598_17.%20ID_661.%20La%C3%A7in%20AKYIL_205-212.pdf|date= 2017|journal= International Journal of Academic Value Studies. — 2017. — Vol. 3. — str. 205-212. — ISSN 2149-8598.|accessdate=07.10.2018.}}</ref> Procesija na dan opasavanja mačem je bilo prvo javno pojavljivanje novoustoličenog sultana nakon obreda prisege carskih i vjerskih službenika. Svi koji su trebali biti prisutni bi došli ujutro na dan procesije noseći službene odore. Članovi vojnih postrojbi sultanovog kućanstva bi se postrojili u dvorištu. Nakon što bi sultan obavio jutarnju molitvu, a ukoliko je išao u Eyüp kopnom, izašao bi kroz Vrata Sreće i prije odlaska u Eyüp posjetio bi grobnicu [[Mehmed II.|Mehmeda II]]. Ukoliko je išao morem, izašao bi kroz carski harem, odjahao do kuće Sinan Paše na obali i od tamo bi otišao u Eyüp u pratnji tri carska broda. Po dolasku u Eyüp, sultan bi se prvo odmorio, večerao, a potom bi otišao do grobnica u pranji velikodostojnika<ref>{{Citiranje časopisa|title= Hail the new sultan: Tradition of celebrating succession in the Ottoman-era
|url= https://www.dailysabah.com/feature/2018/03/16/hail-the-new-sultan-tradition-of-celebrating-succession-in-the-ottoman-era|date= 2018|journal= Daily Sabah|accessdate=19.10.2018.}}</ref>. Kompleks grobnica sagradio je [[Mehmed II.]] u čast pratioca proroka [[Muhamed|Muhameda]], Abu Ayyub al-Ansarija koji je poginuo tijekom [[Bitka za Carigrad|prve muslimanske opsade Carigrada]] u sedmom stoljeću. Obred se dakle, odvijao na mjestu koje je smatrano svetim i koje je novookrunjenog sultana povezivalo s njegovim predcima iz trinaestog stoljeća, ali i sa samim Muhamedom.<ref>Quataert 2005., str. 93.</ref> Znakovita je činjenica da je znak ustoličenja sultana bio mač: ukazivala je na to da je sultanova dužnost bila prvenstveno ratnička. Nakon molitve slijedila je ceremonija opasavanja mačem, a potom žrtvovanje životinja i hranjenje siromašnih. Po završetku ceremonije sultan bi se vratio u palaču drugim putem (kopnenim ili morskim) u odnosu na put kojim je došao u Eyüp. Ukoliko je u Eyüp išao morskim putem grobnicu Mehmeda II. bi posjetio na povratku u palaču. Također, kopneni put u Eyüp (odlazak na ceremoniju ili povratak) je uključivao i posjet janjičarskim postrojbama (tur. ''Eski Odalar''). Na tom mjestu vojni odred bi ponudio [[šerbet]], a sultan bi tradicionalno potvrdio svoju namjeru za sljedeći vojni pohod riječima “Srest ćemo se kraj Crvene Jabuke” (tur. ''Kizil Elma'', simbol dalekih kršćanskih gradova poput [[Rim|Rima]] i [[Beč|Beča]]).<ref>{{Citiranje časopisa|title= The Encyclopedia of Islam|url= https://books.google.hr/books?id=tPsUAAAAIAAJ&pg=PA530&lpg=PA530&dq=djulus+sultan&source=bl&ots=tFoCJS2opT&sig=gS4cqDZzucUpPjpor7e9MLU6qLs&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiAgc6_mPXdAhWGkCwKHXz_DPcQ6AEwC3oECAUQAQ#v=onepage&q=djulus%20sultan&f=false|date= 1989|journal= Volume 6, Fascicules 107-108|accessdate=07.10.2018.}}</ref>

Osmanov mač je za pojas sultana stavljao šarif (arapski: شريف‎ šarīf, plemenit) iz [[Konya|Konye]], [[derviš]] mevlevija kojeg se pozivalo u Carigrad posebno za ovu prigodu. Ustaljeno je mišljenje da je ova čast bila rezervirana isključivo za vođu ovog sufitskog reda, još od vremena Osmana I. kada je uspostavio svoju prijestolnicu u Konyi 1299. godine, prije nego je glavni grad premješten u Bursu i kasnije u Carigrad.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Girding on the Sword of Osman|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1876/09/18/94655470.pdf|date=1876-09-18|journal=[[The New York Times]]|accessdate=19. travnja 2009.}}</ref> Međutim, analiza zapisa o obredu pokazuje da to uglavnom nije bio slučaj. U većini slučajeva obred je vodio Šeik ul-Islam i/ili Naqib al-Ashraf. Ponekad bi im se pridružili Silahdar Aga (glavni sultanov štitonoša), Aga Janjičar (poglavar janjičara) ili jedan od vođa tarikata. U samo sedam od trideset opisanih obreda je poglavar mevlevija bio uključen. <ref>{{Citiranje časopisa|title= Alderson Anthony Dolphin: “The Structure of the Ottoman Dynasty.|url= https://ia801609.us.archive.org/24/items/in.ernet.dli.2015.69864/2015.69864.Structure-Of-The-Ottoman-Dynasty.pdf |date=1956|journal=[[Oxford: Clarendon Press,1956.]]|accessdate=07.10. 2018.}}</ref>

Sve do kasnog devetnaestog stoljeća ulazak nemuslimanima u džamiju u Eyüpu i nazočnost obredu bili su zabranjeni. Prvi koji je od ove tradicije odustao bio je [[Mehmed V.]], čiji je obred stavljanja Osmanovog mača bio otvoren za ljude različitih vjera. Održana je 10. svibnja 1909. te su joj nazočili predstavnici svih vjerskih zajednica u carstvu, Šeik ul-Islam, Ekumenski Patrijarh Konstantinopola, glavni rabin i predstavnik [[Armenska apostolska Crkva|Armenske Apostolske Crkve]]. Činjenica da su nemuslimani mogli nazočiti obredu omogućila je novinarima [[The New York Times|New York Timesa]] da napišu detaljno izviješće.<ref>{{Citiranje časopisa|title=New Sultan Breaks Moslem Traditions|url=https://timesmachine.nytimes.com/timesmachine/1909/05/11/101880440.pdf|date=1909-05-11|journal=[[The New York Times]]|accessdate=19. travnja 2009.}}</ref> Između ostalog u izvješću stoji: “Nakon što je izašao iz džamije, Mehmed V. je isukao sablju svoga pretka, Osmana I., osnivača Osmanskog carstva iz korica i stojeći na trgu podigao oružje visoko u zrak te ovim drevnim običajem preuzeo kontrolu nad Turskim carstvom.” [[Mehmed VI.]], brat i nasljednik Mehmeda V. otišao je korak dalje i dozvolio filmsko snimanje obreda održanog 3. srpnja 1918. godine. Budući da je bio zadnji osmanski sultan ovo je jedini snimljeni obred.<ref>{{cite video|people=Abdullah Kirbaçoglu (cinematographer)|date=1918-07-04|title=Crowning of Mehmed VI as last Sultan of the Ottoman Empire in 1918|url=https://www.youtube.com/watch?v=WLKghFyL8tg|medium=Documentary|publisher=MokumTV|location=Amsterdam|accessdate=19. travnja 2009}}</ref>
[[Datoteka:Girding the Sword in the Eyub Mosque for New Sultan Abdulhamid II, 1876.jpg|mini|Abdulhamid II. dolazi brodom u Eyüp, 1876.]] [[Datoteka:Kılıç alayı.png|thumb|Obred procesije mača sultana Mehmeda V. 1909. godine]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==

* {{cite book|last=Bagley|first=Frank R. C.|title=The Last Great Muslim Empires|url=https://books.google.com/books?id=-AznJs58wtkC&printsec=frontcover|accessdate=2009-04-19|year=1969|publisher=BRILL|location=Leiden|isbn=978-90-04-02104-4|oclc=310742207|ref=Bag69}}
* {{cite book|last=Hasluck|first=Frederick William|authorlink=Frederick William Hasluck|editor-last=Hasluck|editor-first=Margaret|editor-link=Margaret Hasluck|title=Christianity and Islam Under the Sultans|url=https://books.google.com/books?id=DJFy16OTW9YC&printsec=frontcover#PPA604,M1|accessdate=2009-05-02|volume=II|origyear=First published 1929|year=2007|publisher=READ BOOKS|isbn=978-1-4067-5887-0|pages=604–622|chapter=XLVI. The Girding of the Sultan|ref=Has07}}
* {{cite book|last=Quataert|first=Donald|title=The Ottoman Empire, 1700–1922|url=https://books.google.com/books?id=OX3lsOrXJGcC&printsec=frontcover|accessdate=2009-04-18|edition=2nd|year=2005|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-83910-5|oclc=59280221|ref=Qua05}}

[[Kategorija:Mačevi]]
[[Kategorija:Osmansko Carstvo]]

Osmanov mač - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica