WikiSysop: bmz

2022-03-20T18:15:06Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 18:15
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Oratorij'''-->'''~~Oratorij''' je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za [[vokalni solisti\|vokalne soliste]], [[Pjevački zbor\|zbor]] i [[orkestar]] (ali i u drugim varijantama). U njemu se prikazuje određena [[drama\|dramska]] radnja, ali redovito bez pomoći pozornice, tj. scenskog izvođenja (to je njegova glavna razlika od [[opera\|opere]]). Oratoriji su u svom početku bili isključivo duhovni, no kasnije se čak i u sve većem broju javljaju i svjetovni oratoriji.		Oratorij''' je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za [[vokalni solisti\|vokalne soliste]], [[Pjevački zbor\|zbor]] i [[orkestar]] (ali i u drugim varijantama). U njemu se prikazuje određena [[drama\|dramska]] radnja, ali redovito bez pomoći pozornice, tj. scenskog izvođenja (to je njegova glavna razlika od [[opera\|opere]]). Oratoriji su u svom početku bili isključivo duhovni, no kasnije se čak i u sve većem broju javljaju i svjetovni oratoriji.

	Oratorij se pojavio u [[Rim]]u na početku [[17. stoljeće\|17. stoljeća]]. Početci mu leže u duhovnim vježbama svećenika Filipa Nerija koji je okupljao vjernike u prostoriji za molitvu (oratoriumu) u rimskim crkvama [[S. Girolamo della Carita]] i [[S. Maria in Vallicella]]. U jeku [[protureformacija\|protureformacijskih]] stremljenja na tim su se vježbama čitali odlomci iz [[Sveto pismo\|Svetog Pisma]], održavale propovijedi i pjevale jednostavne duhovne pjesme (često samo jednoglasne).		Oratorij se pojavio u [[Rim]]u na početku [[17. stoljeće\|17. stoljeća]]. Početci mu leže u duhovnim vježbama svećenika Filipa Nerija koji je okupljao vjernike u prostoriji za molitvu (oratoriumu) u rimskim crkvama [[S. Girolamo della Carita]] i [[S. Maria in Vallicella]]. U jeku [[protureformacija\|protureformacijskih]] stremljenja na tim su se vježbama čitali odlomci iz [[Sveto pismo\|Svetog Pisma]], održavale propovijedi i pjevale jednostavne duhovne pjesme (često samo jednoglasne).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T11:20:12Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Oratorij''' je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za [[vokalni solisti|vokalne soliste]], [[Pjevački zbor|zbor]] i [[orkestar]] (ali i u drugim varijantama). U njemu se prikazuje određena [[drama|dramska]] radnja, ali redovito bez pomoći pozornice, tj. scenskog izvođenja (to je njegova glavna razlika od [[opera|opere]]). Oratoriji su u svom početku bili isključivo duhovni, no kasnije se čak i u sve većem broju javljaju i svjetovni oratoriji.

Oratorij se pojavio u [[Rim]]u na početku [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Početci mu leže u duhovnim vježbama svećenika Filipa Nerija koji je okupljao vjernike u prostoriji za molitvu (oratoriumu) u rimskim crkvama [[S. Girolamo della Carita]] i [[S. Maria in Vallicella]]. U jeku [[protureformacija|protureformacijskih]] stremljenja na tim su se vježbama čitali odlomci iz [[Sveto pismo|Svetog Pisma]], održavale propovijedi i pjevale jednostavne duhovne pjesme (često samo jednoglasne).

Slične duhovne vježbe počele su se zatim održavati i po ostalim talijanskim gradovima pa su tako Nerijevi suradnici [[1575.]] godine utemeljili Kongregaciju oratorija (članovi su se zvali oratorijanci ili filipini). U glazbenom dijelu vježbi Neri je ponekad uzimao poznate svjetovne kompozicije i podmetao im nove, duhovne tekstove. U početku su se takve pjesme – dijelovi duhovnih vježbi – pjevale na djelomično improvizirajući način, uz sudjelovanje svih prisutnih vjernika.

Kasnije su ih školovani glazbenici počeli obrađivati, poput bliskih suradnika sv. Filipa Nerija, i to skladatelji [[Palestrina]] i [[Animuccio]], te je tako glazbeni dio Nerijevih duhovnih vježbi poprimio oblike duhovnog [[koncert]]a. Tako se pred vjernike putem glazbe počela iznositi i određena dramska radnja i to najčešće kakav događaj iz [[Biblija|Biblije]]. Budući da nije bilo scenske radnje, trebalo je slušateljima ispričati dijelove između nastupa pojedinih likova, a to je činio poseban solist nazivan ''testo''. Zbor je nastupao u ulogama puka i u meditativnim dijelovima. Sve ovo navedeno bio je zapravo prijelaz iz jednostavne pjesme – [[lauda|laude]] prema oratoriju. Treba naglasiti da je ovaj oblik oratorija nastajao odmah na narodnom jeziku, tj. na talijanskom, te se naziva 'oratorio volgare'.

Drugi oblik oratorija, tzv. ''oratorio latino'' sličan je po strukturi prethodnom, ali ne i po postanku. Ovaj oblik oratorija razvio se direktno iz [[pasija|pasije]] i polifonih [[motet]]a. Također latinski oratorij je imao isključivo [[latinski jezik|latinski]] tekst i to u [[proza|prozi]], izvodio se uglavnom u crkvama i to često kao slobodni dio liturgije.

Za prvi pravi (razvijeni) oratorij uopće smatra se oratorij skladatelja [[Emilio de' Cavalieri|Emilia de' Cavalieria]] pod nazivom ''Rappresentazione di Anima e di Corpo'' (''Prikazanje duše i tijela'') iz [[1600.]] godine izveden u [[Rim]]u. Najznačajniji skladatelji tog prvog perioda su Scarlatti, Carissimi, Vittori i dr. U 18. st. oratorij prelazi granice [[Italija|Italije]] i razvija se u [[Francuska|Francuskoj]] ([[Marc-Antoine Charpentier|M. A. Charpentier]]), te u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] gdje su ga s oduševljenjem prihvatili katolički krugovi za razliku od protestantskih kojima su bile milije pasije i kantate. U 18. st. nastaju i danas najpoznatiji oratoriji poput Stvaranja i Godišnjih doba, [[Joseph Haydn|J. Haydna]]; Mesije, Jude Makabejca, Izraela u Egiptu [[Georg Friedrich Händel|G. F.Händela]] i dr. Svakako da je zbor br. 42 iz Händelovog oratorija Mesija, čuvena 'Aleluja' postao jednim od najprepoznatljivijih oratorijskih, ali i uopće duhovnih zborova u svjetskoj glazbenoj literaturi.

== Oratorij u Hrvatskoj ==

U našoj domovini skladatelji oratorija su zapravo rijetki. Naš najstariji oratorij je djelo [[split]]skog liječnika i skladatelja Julija Bajamontija pod nazivom ''La Traslazione di S. Doimo'' (''Prijenos kostiju sv. Dujma'') iz [[1770.]] godine. Tek u [[20. st]]. pojavljuju se naši novi oratorijski skladatelji poput [[Ivan Zajc|Ivana pl. Zajca]] (''Prvi grijeh''), [[Božidar Širola|Božidara Širole]] (''Život i spomen sv. [[Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]]'') i dr. Zatim oratorij ''Tužba u hramu'' skladatelja [[Albe Vidaković|Albe Vidakovića]] na tekst pjesnika i svećenika Jerolima Kornera. Vidaković nije dovršio oratorij već su ga po skicama dovršili [[Lovro Županović]] i [[Anđelko Klobučar]] 1997. godine.
Od suvremenih autora spomenimo Davora Bobića i oratorij ''Kralj Tomislav'', oratorij za soliste, recitatora, zbor i simfonijski orkestar na libreto Bore Pavlovića (1992./1993.) Posljednji oratorij hrvatskog autora jesu ''Pashalne slike'' (oratorij za sole, dječji zbor, mješoviti zbor i orkestar) hrvatskog skladatelja [[Anđelko Igrec|Anđelka Igreca]]. Oratorij je praizveden [[28. rujna]] [[2007.]] na 37. [[Varaždinske barokne večeri|Varaždinskim baroknim večerima]] povodom proslave 10. obljetnice [[Varaždinska biskupija|Varaždinske biskupije]].





== Vidi još ==
* [[Riječki oratorijski zbor "Ivan Matetić Ronjgov"]]

[[Kategorija:Glazbena teorija]]
[[Kategorija:Klasična glazba]]
[[Kategorija:Glazbeni oblici]]

Oratorij - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica