WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T02:44:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Autowrack.JPG|mini|desno|250px|[[Automobil]]ska olupina u moru.]]

[[datoteka:Exhausted battery.JPG|mini|desno|250px|Odbačeni automobilski [[akumulator]] u prirodu.]]

[[datoteka:Air-pollution.JPG|mini|desno|250px|Onečišćenje zraka automobilskim ispušnim plinovima.]]

[[datoteka:Pollution swan.jpg|mini|desno|250px|[[Labud]] u gnijezdu od plastičnih boca.]]

[[datoteka:Air pollution by industrial chimneys.jpg|mini|desno|250px|[[Termoelektrane|Termoelektrana]] u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].]]

[[datoteka:Oil-spill.jpg|mini|desno|250px|[[Zagađenje]] plaže [[Nafta|naftom]].]]

'''Onečišćenje''', '''onečišćavanje''' ili '''kontaminacija''' je prisutnost neke strane [[Kemijska tvar|kemijske tvari]] (onečišćivala) u [[Prirodni okoliš|okoliš]]u, u [[koncentracija|koncentraciji]] ili nepostojanom obliku koji u kraćem vremenu ne uzrokuje izravnu štetu za [[zdravlje]] ljudi ili drugih živih organizama. [[Industrija|Industrijska]] djelatnost početkom 21. stoljeća, posebno proizvodnja [[kemikalija]], [[lijek]]ova i pomoćnih sredstava za obradbu [[Sirovine|sirovina]], dovodi u okoliš bilo izravnim otpuštanjem bilo trošenjem ili uporabom proizvoda, na desetke tisuća različitih [[kemijski spoj|kemijskih spojeva]]. To su [[metal]]i i metalni spojevi ([[soli]]), [[Organska kemija|organski spojevi]] od jednostavnih do složenih, posebno [[Halogeniranje|halogeniranih]] organskih spojeva, [[plin]]ovi, u prvom redu [[Dušikovi oksidi|dušikovi]] i [[Sumporov(IV) oksid|sumporni oksidi]] i njihovi spojevi s [[vodik]]om, te [[fluor]] i [[klor]]. <ref> '''onečišćenje (kontaminacija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45153] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Toksikologija ==
{{Glavni|Toksikologija}}

Istraživanja djelovanja pojedinih spojeva na čovjekovo [[zdravlje]], te na zdravlje drugih organizama, posebno onih koji bilo izravno ili neizravno ulaze u [[hranidbeni lanac]], predmetom su '''toksikologije'''. Onečišćivala se proučavaju u svjetlu njihova utjecaja na žive organizme s obzirom na njihovu moguću koncentraciju, postojanost u okolišu, te vrijeme izloženosti njihovu djelovanju.

=== Maksimalna dopuštena koncentracija ===
[[Zakon]]ski se granica dopuštene prisutnosti onečišćivača u okolišu ili u pojedinim njegovim dijelovima određuje '''maksimalnom dopuštenom koncentracijom''' (MDK). Taj je pojam uveden u praksu kako bi omogućilo zakonsko djelovanje na djelatnosti koje uzrokuju onečišćenje odnosno [[zagađivanje]]. Prisutnost neke tvari ispod zakonski utvrđene MDK naziva se onečišćenjem. Primjena ograničenja onečišćenja na temelju MDK ne uzima uvijek u obzir podatak o nakupljanju onečišćivala u živim organizmima, o njegovu odgođenom ili dugoročnom štetnom djelovanju, ni o kruženju onečišćivala u cjelini [[ekosustav]]a. U slučajevima u kojima je koncentracija onečišćivala veća od dopuštene, ili je tvar u vrlo opasnom obliku, govori se o zagađivanju.

=== Mikrobiološko onečišćenje ===
'''Mikrobiološko onečišćenje''', koje je posebno važno za procjenu upotrebljivosti [[Hrana|hrane]] i [[voda|vode]], određuje se koncentracijom [[bakterija]], na primjer koliformnih u [[Pitka voda|pitkoj vodi]] ili patogenih u [[namirnica]]ma.

=== Radioaktivno onečišćenje ===
Prisutnost [[radionuklid]]a u nekom dijelu okoliša naziva se '''radioaktivnim onečišćenjem'''. Sve do početka 1980-ih bile su propisane zakonske razine (pragovi), bilo dopuštene [[radioaktivnost]]i, bilo radijacijske doze koju neki organizam smije primiti bez vjerojatnosti dugotrajne štete ([[apsorbirana doza]]). U posljednja dva desetljeća prevladala je koncepcija da svako [[ionizirajuće zračenje]] nosi rizik štete, te da sigurnosni prag ne postoji.

=== Onečišćavanje zraka ===
{{Glavni|Onečišćavanje zraka}}

'''Onečišćavanje zraka''' ili '''onečišćenje zraka''' je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u [[Koncentracija|koncentraciji]] u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za [[zdravlje]] ljudi ili drugih živih organizama, dok je [[Zagađenje|zagađivanje]], kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po [[Prirodni okoliš|okoliš]] i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje.

Glavna su onečišćivala i zagađivala [[aerosol]]i, lebdeće [[Elementarna čestica|čestice]] raspršene u [[zrak]]u ([[dim]], [[čađa]], [[prašina]], čestice teških [[metal]]a i njihovih spojeva, [[ulja|ulje]], [[soli]]), zatim [[oksidi]] [[ugljik]]a, [[sumpor]]a i [[dušik]]a, [[ugljikovodici]] (na primjer [[metan]], [[butan (plin)|butan]], [[benzen]]), fotokemijski produkti (na primjer [[ozon]] u nižim dijelovima atmosfere), drugi anorganski ([[Sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]], [[sumporovodik]], [[amonijak]]) i organski spojevi (organske [[kiseline]], [[alkoholi]]), [[radioaktivnost|radioaktivne tvari]]. Mnogi onečišćivači prirodnoga su podrijetla, na primjer proizvodi [[vulkan]]skih [[Vulkanska erupcija|erupcija]] te [[Metabolizam|metabolizma]] i raspadanja organizama.

== Zagađenje ==
{{Glavni|Zagađenje}}

'''Zagađenje''' ili '''zagađivanje''' je unošenje neke strane [[kemijska tvar|kemijske tvari]] ili [[energija|energije]] ([[radioaktivnost]], [[buka]], [[toplina]]) u postojanom obliku, u [[Prirodni okoliš|okoliš]], u [[koncentracija|koncentraciji]] ili količini, koja u nekom razdoblju uzrokuje izravnu štetu za okoliš, dijelove [[priroda|prirode]], [[živa bića]] ili ljudsko [[zdravlje]]. Zagađivanjem se naziva i dugotrajni štetni, često nepovrativ utjecaj na dobrobit okoliša i njegove materijalne ili estetske vrijednosti. Zagađivanje se nastoji spriječiti kontrolom izvorišta [[zagađivalo|zagađivala]]. Hrvatsko okolišno zakonodavstvo od 1994. ne poznaje pojam zagađivanje.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ekologija]]

Onečišćenje - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica