<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka</id>
	<title>Onečišćavanje zraka - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-04T19:54:02Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka&amp;diff=400895&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=One%C4%8Di%C5%A1%C4%87avanje_zraka&amp;diff=400895&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-21T08:09:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Onečišćavanje zraka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[datoteka:Air pollution by industrial chimneys.jpg|mini|desno|300px|[[Termoelektrane|Termoelektrana]] u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]].]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[datoteka:Acid rain woods1.JPG|300px|mini|desno|Posljedica [[kisele kiše]] u šumi.&amp;lt;br /&amp;gt;]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Onečišćavanje zraka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ili &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;onečišćenje zraka&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je odstupanje od njegova normalnoga sastava zbog prisutnosti stranih tvari (onečišćivala) u [[Koncentracija|koncentraciji]] u kojoj one u kraćem vremenu ne uzrokuju izravnu štetu za [[zdravlje]] ljudi ili drugih živih organizama, dok je [[Zagađenje|zagađivanje]], kao posljedica ljudskoga djelovanja, unošenje stranih tvari u zrak u koncentraciji u kojoj one u kraćem ili duljem vremenu uzrokuju izravnu štetu po [[okoliš]] i živa bića te ugrožavaju ljudsko zdravlje. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavna su onečišćivala i zagađivala [[aerosol]]i, lebdeće [[Elementarna čestica|čestice]] raspršene u [[zrak]]u ([[dim]], [[čađa]], [[prašina]], čestice teških [[metal]]a i njihovih spojeva, [[ulja|ulje]], [[soli]]), zatim [[oksidi]] [[ugljik]]a, [[sumpor]]a i [[dušik]]a, [[ugljikovodici]] (na primjer [[metan]], [[butan]], [[benzen]]), fotokemijski produkti (na primjer [[ozon]] u nižim dijelovima atmosfere), drugi anorganski ([[Sumporna kiselina|sumporna]] i [[dušična kiselina]], [[sumporovodik]], [[amonijak]]) i organski spojevi (organske [[kiseline]], [[alkoholi]]), [[radioaktivnost|radioaktivne tvari]]. Mnogi onečišćivači prirodnoga su podrijetla, na primjer proizvodi [[vulkan]]skih [[erupcija]] te [[Metabolizam|metabolizma]] i raspadanja organizama. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavni izvori zagađivanja zraka različiti su [[industrija|industrijski procesi]], [[promet]], [[Elektrane i elektroenergetske mreže|postrojenja za dobivanje energije]] te spaljivanje [[šuma]], raslinja na poljoprivrednim površinama i raznovrsnog [[otpad]]a. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Glavne su posljedice onečišćenja i zagađenja zraka [[staklenički učinak]], [[ozonske rupe]], fotokemijski i industrijski [[smog]] te [[kisele kiše]], što ugrožava ljudsko zdravlje, cjelokupni život na Zemlji i mnoge proizvode ljudske djelatnosti. Zagađivanje zraka može se smanjiti ili spriječiti uporabom [[Katalitički pretvornik|katalitičkih pretvornika]] i [[Olovo (element)|bezolovnoga]] [[benzin]]a u [[automobil]]ima, hvatanjem zagađivala u industrijskim postrojenjima ([[Filtar|filtri]], [[ciklonsko odvajanje]], [[Ispiralica|ispiralice]], precipitatori za [[taloženje]]), uporabom [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]] i smanjenjem njezine potrošnje, uporabom čistijih [[goriva]], [[recikliranje]]m [[otpad]]a i drugim. &amp;lt;ref&amp;gt; &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;zrak&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67451] &amp;quot;Hrvatska enciklopedija&amp;quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Objašnjenje ==&lt;br /&gt;
[[Izgaranje]]m [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] velik dio oslobođene [[energija|energije]] beskorisno odlazi u [[atmosfera|atmosferu]], a tek se manji dio pretvara u [[Rad (fizika)|koristan rad]]. Produkti izgaranja su vrlo opasni [[plin]]ovi ([[sumporni dioksid]]) koji onečišćuju [[zrak]]. [[Rafinerija|Rafinerije]] [[nafta|nafte]] u atmosferu otpuštaju [[amonijak]], različite organske [[kiseline]], [[sumporni dioksid]], spojeve [[ugljikovodici|ugljikovodika]]. Veliki su zagađivači zraka i nadzvučni [[zrakoplov]]i koji ispuštaju puno [[dušikov oksid|dušikovih oksida]], a [[motorno vozilo|motorna vozila]] u atmosferu otpuštaju znatne količine [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]], [[ugljični monoksid|ugljičnog monoksida]] i [[dušikov oksid|dušikovog oksida]].&amp;lt;ref&amp;gt;[http://www.eea.europa.eu/hr/themes/air/intro Europska agencija za okoliš], &amp;#039;&amp;#039;Onečišćenje zraka&amp;#039;&amp;#039;, objavljeno 15. prosinca 2014., pristupljeno 7. lipnja 2015.&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U većim gradovima i industrijskim središtima zdravstveni problem predstavljaju [[dim]], [[čađa]] i [[smog]]. Mjerenja Državnog zavoda za meteorologiju pokazuju da 60 % sumpornog dioksida dolazi iz susjednih, industrijski razvijenih zemalja. Zagađenost zraka nije problem nekog određenog područja jer [[strujanje]]m zraka zagađuju se sva područja. [[Dušik]]ovi i [[sumpor]]ovi oksidi izgaranjem fosilnih goriva odlaze u zrak i miješaju se s [[kiša|kišom]], što uzrokuje [[kisela kiša|kisele kiše]]. One uzrokuju [[korozija|koroziju]] [[metal]]nih i [[kamen]]ih predmeta, promjene na lišću, mijenjaju sastav [[tlo|tla]], zagađuju [[rijeka (vodotok)|rijeke]], potoke, [[jezero|jezera]] i cijeli [[ekosustav]] vodenog staništa. Veliki zagađivači zraka su i [[freon]]i (umjetne tvari koje se primjenjuju u [[Hladnjak|hladnjacima]] i sprejevima). Ispušteni u atmosferu, izazivaju njezino zagrijavanje. Zbog freona u [[stratosfera|stratosferi]] nastaju [[ozonska rupa|ozonske rupe]], jer freoni razaraju [[ozon]] koji štiti [[Zemlja|Zemlju]] od prodora [[ultraljubičaste zrake|ultraljubičastih zraka]]. Kako [[klima]] postaje toplija, Zemljin [[ekosustav]] postaje sve [[opustinjavanje|sušniji]], pa time i podložniji [[požar]]ima. Čovjek, koji je uvelike pridonio [[globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] uništavanjem zelenih staništa za račun širenja [[grad]]ova, [[industrijalizacija|industrijalizacije]], ekspanzivnog [[poljodjelstvo|poljodjelstva]] i stalnog porasta potrošnje energije za pogon [[automobil]]a i kućne potrebe danas zbog toga plaća veliku cijenu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Poveznice ==&lt;br /&gt;
* [[Onečišćavanje mora]]&lt;br /&gt;
* [[Onečišćenje]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Atmosfera]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Ekologija]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-- kad se skupi: [[Kategorija:ekologija]] --&amp;gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>