https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Odnos_glagoljice_i_%C4%87irilice 2026-09-03T19:32:58Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Odnos_glagoljice_i_%C4%87irilice&diff=43086&oldid=prev 2021-08-20T23:06:41Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Odnos glagoljice i ćirilice&#039;&#039;&#039;--&gt;&lt;!--{{main|Glagoljica}}<br /> {{main|Ćirilica}}<br /> --&gt;<br /> Odnos [[glagoljica|glagoljice]] i [[ćirilica|ćirilice]] je složeno pitanje o kojem postoje različita mišljenja.<br /> == Pitanje prvenstva ćirilice i glagoljice ==<br /> &lt;!---Osim [[glagoljica|glagoljice]], već se u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] među [[Ćiril]]ovim učenicima u [[Bugarska|Bugarskoj]] pojavilo drugo pismo - [[ćirilica]]. Iako nosi ime po Ćirilu, ćirilica nije njegovo djelo. Ćirilica je stvorena na temelju [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]] u smislu povezivanja slavenskih pravoslavnih crkava s grčkom, što se kosi s Ćirilovim zamislima o neutralnosti. [[Emil Georgiev]] govori da ćirilica nije rezultat pojedinačnog nadahnuća, nego povijesnog procesa u kojem su sudjelovali mnogi, a onaj tko je prvi zabilježio te grafeme, samo je zabilježo ono što se dugo vremena događalo. Ako je takav i postojao, ime mu ne znamo.<br /> ---&gt;<br /> Problem prvenstva [[ćirilica|ćirilice]] i [[glagoljica|glagoljice]] još nije razriješen. Ne postoji značajna vremenska razlika u datiranju spomenika, i ćirilićni i glagoljični javljaju se u otprilike isto vrijeme u posljednja dva desetljeća [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Uglavnom se svi slažu oko činjenice da je glagoljicu stvorio [[Konstantin Ćiril]], ali to opet nije dokaz o starosti glagoljice (primjerice, [[Emil Georgiev]] priznaje Konstantinu autorstvo, ali opet tvrdi da je ćirilica starija).<br /> <br /> Osim datiranja, pokušavalo se objasniti i time koje se pismo ugledalo u koje. No opet, nemoguće je reći je li se [[ćirilica]] ugledala u [[glagoljica|glagoljicu]] i potom pojednostavnila i stilizirala elemente kao grčku uncijalu ili se pak glagoljica ugledala u ćirilicu i stilizirala te ukrasila elemente. [[Josip Hamm]] tvrdi da bi glagoljica podsjećala na grčku uncijalu da se ugledala u ćirilicu, a [[Emil Georgiev]] govori da ćirilica preuzete grafeme ne mijenja (usp. grafeme iz [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]]) te da to isto ne bi činila i s glagoljičnim grafemima.<br /> <br /> Razlike su se tražile i u [[broj]]evnom sustavu. U glagoljici prvih devet slova označavaju jedinice, sljedećih devet desetice, zatim stotice, a potom slovo &#039;&#039;č&#039;&#039; tisuću. [[Nikolaj Trubeckoj]] pretpostavlja da je u protoglagoljici sljedećih devet grafema stajalo na mjestu tisućica. [[Ćirilica]] se pak držala [[grčki alfabet|grčkog alfabeta]], stoga su brojevne vrijednosti razmiješane, slavenska slova ili nemaju brojevne vrijednosti (&#039;&#039;b, ž, št, š, y, ĕ, ь, ъ&#039;&#039;) ili su ih preuzele zbog sličnosti s nekim grafemima grčkog alfabeta (&#039;&#039;č, ę&#039;&#039;), a također je imala i [[episemon]]e, grafeme koji su u alfabetu služili samo za bilježenje brojeva. Svejedno, ti argumenti govore samo o pitanju autorstva, ali ne i o pitanju prvenstva.<br /> <br /> Danas se kao argumenti starosti glagoljice navode sljedeći razlozi, premda sama struka nije usuglašena oko pitanja prvenstva koje nije riješeno:<br /> <br /> * spomenici pisani glagoljicom arhaičniji su od ćiriličnih<br /> * javljaju se pogreške pri prepisivanju iz glagoljskih matica, što bi govorilo da su glagoljični tekstovi stariji (usp. u [[Savina knjiga|Savinoj knjizi]] &#039;&#039;{{unicode|ǫ}}zoikomъ&#039;&#039; umjesto &#039;&#039;{{unicode|ǫ}}zykomъ&#039;&#039;, pogreška je shvatljiva zbog sličnosti glagoljskog grafema jery s ćiriličnom kombinacijom &#039;&#039;oi&#039;&#039;)<br /> * sačuvani su [[palimpsest (pismo)|palimpsest]]i, pergamene s kojih je skinut jedan dio, a potom napisan drugi. Skinuti je dio pročitan modernim analizama i tehnološkim napretkom, a najčešće je on glagoljički. No opet, moramo paziti jer su tekstovi opet nastali u blisko vrijeme.<br /> * Traktat Crnorisca Hrabra &#039;&#039;[[O pismenima]]&#039;&#039; govori da je [[Konstantin Ćiril]] stvorio novo pismo, a da su se slavenske riječi pokušavale bilježiti grčkim slovima &quot;bez ustrojenja&quot;<br /> <br /> == Izvori ==<br /> <br /> * Stjepan Damjanović: Slovo iskona; Zagreb, 2004.<br /> * Stjepan Damjanović: Staroslavenski jezik; Zagreb, 2005.<br /> <br /> [[Kategorija:Studija o Ćirilu i Metodu]]<br /> [[Kategorija:Slavenska kultura]]<br /> [[Kategorija:Glagoljica]]<br /> [[Kategorija:Ćirilica]]</div>

WikiSysop