Oboa - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 10:32, 19. studeni 2025.

2025-11-19T10:32:54Z

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2025. u 10:32
Redak 2:		Redak 2:

	'''Oboa''' (it. ''oboa'', nje. '' Oboe, Hoboe'', fra. ''hautbois'', eng. ''oboe'', rus. ''гобой'') <!--Skraćeno '''Ob.'''--> je [[drveni puhački instrumenti\|drveno puhačko glazbalo]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je lijevo proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba\|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera\|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi\|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).		'''Oboa''' (it. ''oboa'', nje. '' Oboe, Hoboe'', fra. ''hautbois'', eng. ''oboe'', rus. ''гобой'') <!--Skraćeno '''Ob.'''--> je [[drveni puhački instrumenti\|drveno puhačko glazbalo]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je lijevo proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba\|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera\|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi\|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).
			[[Datoteka:Hautbois, viennois début 20ème.JPG\|mini\|lijevo\|100px\| Bečka oboa]]
	Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za ugađanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se ugađaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta\|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.		Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za ugađanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se ugađaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta\|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.

Redak 12:		Redak 12:

	== Druge vrste oboa ==		== Druge vrste oboa ==
	~~[[Datoteka:Hautbois, viennois début 20ème.JPG\|mini\|250px\| ''Hautbois viennois'' début XXe, collection privée [[Dominique Enon]]]]~~

	Oboa se javlja u još nekoliko registarskih varijanti i to kao '''oboa d'amore'''<!-- ( ''njem.'' Liebeshoboe, ''fr.'' hautbois d'amour, ''en.'' oboe d'amore , ''rus.'' гобой д'амур) -->sa pisanim rasponom od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' ('''f<sup>3</sup>'''), i dvije u slaboj uporabi, '''sopran oboa'''<!-- (''it.'' oboa soprano, ''njem.'' piccolo Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''jn.'' oboe soprano, ''rus.'' малый гобой)--> pisanog raspona od '''b''' do '''f<sup>3</sup>''' (zvuči malu tercu više) i '''bariton oboa'''<!-- (''it.'' oboa baritono, ''njjm.'' Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''en.'' oboe soprano, ''rus.'' баритоновый гобой)--> raspona od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' (zvuči oktavu niže). Ipak, od svih registarskih varijanta, najznačajniji je '''[[engleski rog]]'''.		Oboa se javlja u još nekoliko registarskih varijanti i to kao '''oboa d'amore'''<!-- ( ''njem.'' Liebeshoboe, ''fr.'' hautbois d'amour, ''en.'' oboe d'amore , ''rus.'' гобой д'амур) -->sa pisanim rasponom od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' ('''f<sup>3</sup>'''), i dvije u slaboj uporabi, '''sopran oboa'''<!-- (''it.'' oboa soprano, ''njem.'' piccolo Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''jn.'' oboe soprano, ''rus.'' малый гобой)--> pisanog raspona od '''b''' do '''f<sup>3</sup>''' (zvuči malu tercu više) i '''bariton oboa'''<!-- (''it.'' oboa baritono, ''njjm.'' Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''en.'' oboe soprano, ''rus.'' баритоновый гобой)--> raspona od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' (zvuči oktavu niže). Ipak, od svih registarskih varijanta, najznačajniji je '''[[engleski rog]]'''.

Suradnik10 u (test) 09:47, 19. studeni 2025.

2025-11-19T09:47:31Z

←Starija inačica		Inačica od 19. studeni 2025. u 09:47
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Oboa'''--><!-- nepotrebno:~~
	~~''it.'' oboa <br>~~
	~~''[[Njemački jezik\|njem.]]'' Oboe, Hoboe<br>~~
	~~''fr.'' hautbois<br>~~
	~~''еn.'' oboe<br>~~
	~~''rus.'' гобой~~
	~~-->~~
	[[Datoteka:Oboj.jpg\|mini\|Oboa]]		[[Datoteka:Oboj.jpg\|mini\|Oboa]]

	'''Oboa''' <!--Skraćeno '''Ob.'''--> je [[drveni puhački instrumenti\|~~drveni puhački instrument~~]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je lijevo proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba\|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera\|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi\|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).		'''Oboa''' (it. ''oboa'', nje. '' Oboe, Hoboe'', fra. ''hautbois'', eng. ''oboe'', rus. ''гобой'') <!--Skraćeno '''Ob.'''--> je [[drveni puhački instrumenti\|drveno puhačko glazbalo]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je lijevo proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba\|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera\|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi\|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).

	Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za ugađanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se ugađaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta\|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.		Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za ugađanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se ugađaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta\|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.
Redak 19:		Redak 12:

	== Druge vrste oboa ==		== Druge vrste oboa ==
	[[Datoteka:Hautbois, viennois début 20ème.JPG\|mini\| ''Hautbois viennois'' début XXe, collection privée [[Dominique Enon]]]]		[[Datoteka:Hautbois, viennois début 20ème.JPG\|mini\|250px\| ''Hautbois viennois'' début XXe, collection privée [[Dominique Enon]]]]

	Oboa se javlja u još nekoliko registarskih varijanti i to kao '''oboa d'amore'''<!-- ( ''njem.'' Liebeshoboe, ''fr.'' hautbois d'amour, ''en.'' oboe d'amore , ''rus.'' гобой д'амур) -->sa pisanim rasponom od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' ('''f<sup>3</sup>'''), i dvije u slaboj uporabi, '''sopran oboa'''<!-- (''it.'' oboa soprano, ''njem.'' piccolo Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''jn.'' oboe soprano, ''rus.'' малый гобой)--> pisanog raspona od '''b''' do '''f<sup>3</sup>''' (zvuči malu tercu više) i '''bariton oboa'''<!-- (''it.'' oboa baritono, ''njjm.'' Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''en.'' oboe soprano, ''rus.'' баритоновый гобой)--> raspona od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' (zvuči oktavu niže). Ipak, od svih registarskih ~~varijanti~~, najznačajniji je '''[[engleski rog]]'''.		Oboa se javlja u još nekoliko registarskih varijanti i to kao '''oboa d'amore'''<!-- ( ''njem.'' Liebeshoboe, ''fr.'' hautbois d'amour, ''en.'' oboe d'amore , ''rus.'' гобой д'амур) -->sa pisanim rasponom od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' ('''f<sup>3</sup>'''), i dvije u slaboj uporabi, '''sopran oboa'''<!-- (''it.'' oboa soprano, ''njem.'' piccolo Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''jn.'' oboe soprano, ''rus.'' малый гобой)--> pisanog raspona od '''b''' do '''f<sup>3</sup>''' (zvuči malu tercu više) i '''bariton oboa'''<!-- (''it.'' oboa baritono, ''njjm.'' Heckelphon, ''fr.'' hautbois soprano, ''en.'' oboe soprano, ''rus.'' баритоновый гобой)--> raspona od '''b''' do '''e<sup>3</sup>''' (zvuči oktavu niže). Ipak, od svih registarskih varijanta, najznačajniji je '''[[engleski rog]]'''.

	'''Heckelphon''' je baritonska varijanta oboe koja ima za oktavu dublji zvuk što se postiže dvostruko duljom cijevi. Cijev hecklephona ima na donjem kraju proširenje u obliku kugle. Izrađen je na molbu R. Straussa koji ga je prvi put upotrijebio u svojoj operi "Saloma" 1905.god.		'''Heckelphon''' je baritonska varijanta oboe koja ima za oktavu dublji zvuk što se postiže dvostruko duljom cijevi. Cijev hecklephona ima na donjem kraju proširenje u obliku kugle. Izrađen je na molbu R. Straussa koji ga je prvi put upotrijebio u svojoj operi "Saloma" 1905.god.
Redak 27:		Redak 20:
	{{Orkestralna glazbala}}		{{Orkestralna glazbala}}

	[[Kategorija:~~Drvena puhačka glazbala~~]]		[[Kategorija:Oboa\| ]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:45:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Oboj.jpg|mini|Oboa]]

'''Oboa'''  je [[drveni puhački instrumenti|drveni puhački instrument]] s dvostrukim jezičkom od trske. Na prvi pogled najsličniji [[klarinet]]u, ali se na početnom dijelu cijevi nalazi i kratka metalna cjevčica u koju je udjenut jezičak, dok je lijevo proširenje na kraju cijevi vidljivo manje nego na klarinetu. Zvuk koji proizlazi iz dvostrukog jezička pomalo je nazalan i oštar, a srazmjerno i prodoran, zbog čega se oboa katkad naziva i ''[[truba]] drvenih glazbenih instrumemata''. Međutim, ovaj instrument može zvučati i nježno i toplo, idilično i dirljivo, a to je i uloga koja joj se tipično dodeljuje u [[klasična glazba|klasičnoj glazbi]]. Također, tipična je za nju i melodika orijentalnog prizvuka (scena u hramu u [[opera|operi]] ''[[Aida]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]], zbog asocijalcije s instrumentima slične vrste (zurle i dr.)).

Oboa je melodijski instrument i u orkestru često ima vodeće teme, a njen jasan, čujan i intonativno precizаn zvuk uzima se i kao mjerodavna intonacija za ugađanje orkestra, kada se prvo čuje oboa prema kojoj se ugađaju i ostali instrumenti. Virtuozno-tehničke bravure, koje se često dodjeljuju [[klarinet]]u i [[flauta|flauti]], oboi manje odgovaraju, a i njen tonski obim je kraći.

Oboa je nastala od jedne vrste srednjovjekovnih ''[[šalmaj]]a'' koji su se po [[Europa|Europi]] širili pod utjecajem [[Arapi|Arapa]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] počevši оd [[8. stoljeće|8. stoljeća]]. Napuštanje usnika, u koji se kod tih instrumenata, kao u čašicu, smještao trščani jezičak označilo je bitnu promjenu u mogućnosti finijeg nijansiranja zvuka i njegove izražajnosti. Oboa je tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] usavršena dodavanjem mehanizama poluga i poklopaca.

Kod Egipćana i Grka prethodnik oboe se naziva aulos (grč. frula). To je bio najpoznatiji instrument stare Helade. Za izvođenje glavnih tonaliteta Grci su imali 6 vrsta jednostrukih i dvostrukih aulosa.Rimljani taj instrument nazivaju tibia.

Ime oboa je vjerojatno poteklo od francuskog ''hautbois'' (fr. haut = visok, glasan, fr. bois = drvo), jer je zvuk oboje istaknut među drvenim puhačkim glazbalima, a za tu riječ se u 18. stoljeću u više zemalja uvriježilo pisanje sukladno vlastitim pravopisima, tako da hrvatski naziv oboa, suvremeni talijanski oboe, engleski oboe i slično.

== Druge vrste oboa ==
[[Datoteka:Hautbois, viennois début 20ème.JPG|mini| ''Hautbois viennois'' début XXe, collection privée [[Dominique Enon]]]]

Oboa se javlja u još nekoliko registarskih varijanti i to kao '''oboa d'amore'''sa pisanim rasponom od '''b''' do '''e3''' ('''f3'''), i dvije u slaboj uporabi, '''sopran oboa''' pisanog raspona od '''b''' do '''f3''' (zvuči malu tercu više) i '''bariton oboa''' raspona od '''b''' do '''e3''' (zvuči oktavu niže). Ipak, od svih registarskih varijanti, najznačajniji je '''[[engleski rog]]'''.

'''Heckelphon''' je baritonska varijanta oboe koja ima za oktavu dublji zvuk što se postiže dvostruko duljom cijevi. Cijev hecklephona ima na donjem kraju proširenje u obliku kugle. Izrađen je na molbu R. Straussa koji ga je prvi put upotrijebio u svojoj operi "Saloma" 1905.god.

{{Orkestralna glazbala}}

[[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]]