Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:23:19Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:23
Redak 148:		Redak 148:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Clouds}}~~
	* [http://www.theairlinepilots.com/met/clouds.htm Detalji glavnih tipova i podtipova oblaka {{eng icon}}]		* [http://www.theairlinepilots.com/met/clouds.htm Detalji glavnih tipova i podtipova oblaka {{eng icon}}]
	* [http://klima.hr/razno.php?id=dogadjanja&param=smd2017posteri DHMZ - Kako raspoznavati oblake?]		* [http://klima.hr/razno.php?id=dogadjanja&param=smd2017posteri DHMZ - Kako raspoznavati oblake?]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:29:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[datoteka:Feuerhimmel 2.JPG|desno|mini|300px|Oblaci tijekom [[Zalazak sunca|zalaska Sunca]].]]

[[datoteka:Oblaci 1.jpg|mini|desno|300px|Prema [[morfologija|morfološkoj]] [[klasifikacija|klasifikaciji]] (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja.]]

[[datoteka:Cirrus fibratus and Cirrocumulus.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno oblacima [[cirus]]ima koji prelaze u [[cirokumulus]]e.]]

[[datoteka:Cirrocumulus in Hong Kong.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno oblacima [[cirokumulus]]ima.]]

[[datoteka:Cirrostratus.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno oblacima [[cirostratus]]ima.]]

[[datoteka:Partially illuminated Ac with shadows.JPG|mini|desno|300px|[[Altokumulus]]i kod [[Zalazak sunca|zalaska Sunca]].]]

[[datoteka:Altostratus undulatus.jpg|300px|mini|desno|''Altostratus undulatus'' ili valoviti [[altostratus]]i.]]

[[datoteka:Ns1.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno [[nimbostratus]]ima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi).]]

[[datoteka:Large Stratocumulus.JPG|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno [[stratokumulus]]ima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi).]]

[[datoteka:Stratus-Opacus-Uniformis.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno [[stratus]]ima.]]

[[datoteka:GoldenMedows.jpg|mini|desno|300px|[[Nebo]] prekriveno [[kumulus]]ima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi).]]

[[datoteka:Anvil shaped cumulus panorama edit.jpg|mini|desno|300px|''Cumulonimbus incus'' ili [[kumulonimbus]]i oblika nakovnja.]]

[[datoteka:Rolling-thunder-cloud.jpg|mini|desno|300px|[[Kumulonimbus]]i koji stvaraju [[Grmljavinska oluja|grmljavinsku oluju]].]]

[[datoteka:Nacreous_clouds_Antarctica.jpg|mini|desno|300px|[[Polarni stratosferski oblaci]].]]

[[datoteka:Noctilucent clouds over Uppsala, Sweden.jpg|mini|desno|300px|[[Noćni svijetleći oblak|Noćni svijetleći oblaci]] iznad [[Uppsala|Uppsale]], [[Švedska]].]]

[[datoteka:Vol d'onde.svg|mini|desno|300px|Nastanak valovitih oblaka u [[planina]]ma.]]

[[datoteka:CirrostratusUndulatusField.jpg|mini|desno|300px|''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti [[cirostratus]].]]

'''Oblaci''' su vidljive nakupine [[voda|vodenih]] kapljica, [[led]]enih [[kristal]]a ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]]. Nastaju kad se [[zrak]] zasiti [[vodena para|vodenom parom]], što se može dogoditi zbog povećanja količine vodene pare u zraku ili zbog smanjenja [[temperatura|temperature]] zraka ispod temperature [[rosište|rosišta]]. U oblacima se mogu nalaziti i veće čestice leda, pa i čestice koje potječu od onečišćenja što ga stvaraju [[industrija]] i [[promet]] ([[aerosol]]i). [[Promjer]] je vodenih kapljica nekoliko [[mikrometar]]a, a ledenih kristala od nekoliko desetaka mikrometara do nekoliko [[milimetar]]a. Oblaci se razlikuju od [[magla|magle]] po tome što se nalaze visoko iznad [[tlo|tla]]. Važna je njihova uloga u [[Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja|energetskom stanju atmosfere]]: [[Raspršeno Sunčevo zračenje|raspršuju]], [[Sunčevo zračenje|apsorbiraju i reemitiraju zračenje]] sa [[Zemlja|Zemlje]] i [[Sunce|Sunca]] i tako onemogućavaju naglo zagrijavanje ili hlađenje tla i zraka, [[kondenzacija|kondenzacijom]] vodene pare oslobađaju [[latentna toplina|latentnu toplinu]], a [[oborina|oborinskim]] procesima vraćaju vodu na [[tlo]]. <ref> '''oblaci''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Oblaci sudjeluju u ciklusu vodene pare ([[hidrološki ciklus]]) u [[atmosfera|atmosferi]] jer se kondenzacijom oslobađa latentna toplina i jer oborinskim procesima vraća vodu na površinu Zemlje. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

Topli zrak pun [[vlaga zraka|vlage]] podiže se u vis. Kad dosegne određenu visinu, ohladi se. Na niskoj [[temperatura|temperaturi]] topli zrak više ne može zadržati vlagu u obliku [[voda|vodene pare]], pa se ona pretvara u malene kapi vode ili komadiće leda i tako stvara oblake. Svi su oblaci, zato što se stvaraju na različitim visinama i temperaturama, potpuno različiti i neprestano mijenjaju svoj oblik. Uz to, oblaci su sastavljeni od različitih [[čestica]] koje, opet, ovise o temperaturi i visini.

U njima se nalaze kapljice vode koje se skupljaju, pa padnu u obliku kiše na Zemlju.

== Oblaci i oborine ==
{{Glavni|Oborine}}

Ako u nekom dijelu [[Zemljina atmosfera|Zemljine atmosfere]] koji je zasićen [[vlaga|vlagom]] pada [[temperatura]], [[kondenzacija|kondenzirat]] će se [[vodena para]] i stvarati [[voda|vodene kapljice]]. Stvaraju li se te kapljice blizu tla, nastat će [[magla]], a stvaraju li se u većim visinama, nastat će [[oblaci]]. Oblaci nastaju i na taj način da se topli zrak kao [[Relativna gustoća|specifički lakši]] diže uvis, gdje je niža temperatura. Sadrži li taj zrak veliku količinu vlage, ona će se uslijed ohlađivanja kondenzirati, i time će nastati oblaci. Stvaranju magle pogoduju [[prašina]] i [[dim]] koji se nalaze u zraku. Čestice prašine i dima čine jezgre kondenzacije vodene pare koja je ohlađena ispod [[rosište|rosišta]]. Zimi odnosno na visokim [[planina]]ma, kada je temperatura vrlo niska, smrzavaju se vodene kapljice u sitne kristale, koje stvaraju [[snijeg]].

Kiša se sastoji od krupnih kapljica vode. Da bi iz oblaka padala kiša, moraju od sitnih kapljica nastati krupnije, jer sitne kapljice padaju sporo, pa se na putu ispare. Ljeti uslijed brzog i velikog zagrijavanja diže se u visinu zrak s velikim sadržajem vlage, gdje se ohladi ispod 0 [[°C]]. Kako ljeti sadrži zrak više vlage nego zimi, stvorit će se ohlađivanjem veliki kristali odnosno [[led]], koji pada kao [[tuča]] na Zemlju. Zemaljska površina gubi noću [[Toplinsko zračenje|ižarivanjem]] velik dio [[toplina|topline]], koju je danju primila putem [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]]. Uslijed toga nastaje ohlađivanje zraka, a time kondenzacija suvišne vlage u obliku kapljica na površini Zemlje. To je [[rosa]]. Zimi zbog istog razloga nastaje ohlađivanje ispod 0 °C, a time smrzavanje rose u obliku iglica, što se zove [[mraz]].

Sve navedene meteorološke pojave, to jest kiša, snijeg, tuča, rosa i mraz, koje nastaju uslijed kondenzacije vodene pare u zraku, zovu se oborine. Količina oborina mjeri se visinom sloja vode u milimetrima po četvornom metru (mm/m2) koga bi stvorila [[voda]] oborina kad bi ostala na tlu, a da se ne ispari, a niti otiče u zemlju. Na primjer ako se kaže da je u toku 24 sata na nekom mjestu količina oborina 2 mm, to znači da je palo toliko kiše da na svaki m2 dolazi 2 [[litra|litre]] vode. Naime sloju vode visine 1 mm na površini od 1 m2 odgovara količina vode od 1 litre, to jest 1 dm3. Suhi krajevi imaju ispod 500 mm oborina godišnje. Za mjerenje količine oborina služi mjerni instrument kišomjer, pluviometar ili ombrometar. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Vrste oblaka ==
Osnovna podjela oblaka temelji se na činjenici da je, usprkos velikoj raznolikosti oblaka, moguće izdvojiti ograničen broj svojstvenih oblika, koji se često mogu naći u gotovo svim dijelovima svijeta. Takva podjela svojstvenih oblika sadrži podjelu na rodove, vrste i podvrste, a kao dopunu daje i odlike koje detaljnije opisuju pojedina svojstva oblaka. Druga osnovna podjela odnosi se na visinu na kojoj se pojavljuju oblaci.

=== Vrste oblaka prema visini i obliku ===
S obzirom na visinu nad [[tlo]]m na kojoj se pojavljuju, razlikuju se niski, srednji i visoki oblaci te oblaci okomitog razvoja. U umjerenim zemljopisnim širinama niski oblaci nalaze se na visinama između tla i 2 km, srednji na visinama između 2 i 7 km, a visoki između 7 i 13 km. Oblaci okomitog razvoja pojavljaju se u pravilu na visinama između 800 m i 13 km (iznimno i do 16 km). Gornje su granice slojeva oblaka u [[tropi]]ma podignute za koji kilometar, a u polarnim su predjelima za nekoliko kilometara spuštene.

Prvu morfološku razredbu oblaka izradio je 1803. engleski amaterski meteorolog [[Luke Howard]] (1772. – 1864.) i ona se u proširenom obliku zadržala do danas. Osnovna je pretpostavka te podjele da je unatoč velikoj raznovrsnosti oblika oblaka moguće izdvojiti 10 vrsta karakterističnih oblika koji se nalaze u svim krajevima svijeta:
* visoki oblaci: [[cirus]] (Ci), [[cirostratus]] (Cs) i [[cirokumulus]] (Cc),
* srednje visoki oblaci: [[altostratus]] (As) i [[altokumulus]] (Ac),
* niski oblaci: [[stratokumulus]] (Sc) i [[stratus]] (St),
* oblaci okomitog razvoja: [[kumulus]] (Cu), [[kumulonimbus]] (Cb) i [[nimbostratus]] (Ns).<ref> '''Definitions''', [https://cloudatlas.wmo.int/clouds-definitions.html] World Meteorological Organization, 2018. </ref>

Vrste se dalje dijele na podvrste: ''castellanus'' (poput dvorca s tornjevima), ''fibratus'' (vlaknast), ''floccus'' (poput pramena vune), ''fractus'' (izlomljen), ''lentikularis'' (lećast), ''nebulosus'' (bezobličan), ''stratiformis'' (slojevit), ''uncinus'' (kukičast), ''spissatus'' (zgusnut) i tako dalje. Neki oblici dodatno karakteriziraju pojedine oblake, na primjer vrh u obliku nakovnja (''inkus'') ili vrećaste izbočine na podnici (''mamatus'').

==== Cirusi ====
{{Glavni|Cirus}}

'''Cirus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cirrus'': kovrčica, međunarodna kratica '''Ci''') je visoki oblak u obliku bijelih vlakana, bjeličastih pločica ili koprena. Prema obliku može biti ''castellanus'' (poput dvorca s tornjevima), ''fibratus'' (vlaknast), ''floccus'' (poput pramena vune), ''spissatus'' (zgusnut) i ''uncinus'' (kukičast). Tanak je i ne baca sjenu. Sastavljen od [[led]]enih [[kristal]]ića. Pojavljuje se u umjerenim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] na [[visina|visini]] između 5 i 13 [[kilometar]]a. Cirus ne daje [[Oborina|oborine]]. [[Kondenzacijski tragovi]] koji ostavljaju [[zrakoplov]]i što lete na velikim visinama, zapravo su vrsta cirusnih oblaka. Trag se stvara kad se vodena para koju ispušta zrakopolov smrzava u ledene kristaliće.

==== Cirokumulusi ====
{{Glavni|Cirokumulus}}

'''Cirokumulus''' (međunarodna kratica '''Cc''') je bijeli oblak koji čine sitni odvojeni okruglasti elemenati katkada poredani u nizove ili rebra, između kojih se vidi plavo [[nebo]]. Prema obliku može biti slojevit (''stratiformis''), lećast (''lenticularis''), poput dvorca s tornjevima (''castellanus'') i pramena vune (''floccus''). Nema sjenu. Sastoji se isključivo od [[led]]enih [[kristal]]ića, a pojavljuje se na [[visina]]ma između 5 i 13 [[kilometar]]a (u umjerenim [[Zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]]). Ne daje [[oborina|oborine]]. Često nastaje na tragovima [[zrakoplov]]a.

==== Cirostratusi ====
{{Glavni|Cirostratus}}

'''Cirostratus''' (međunarodna kratica '''Cs''') je visoki mliječnobijeli oblak koji potpuno ili djelomično pokriva [[nebo]]. Može biti vlaknast (''fibratus'') i bezobličan (''nebulosus''). Kroz njega prolazi [[Sunčeva svjetlost]] tako da predmeti na tlu imaju oštru sjenu. U [[Umjereno kontinentalna klima|umjerenom pojasu]] pojavljuje se na [[visina]]ma između 5 i 13 [[kilometar]]a, a sastoji se od [[led]]enih [[kristal]]ića. Često ga, osobito kada se [[Sunce]] nalazi nisko nad [[obzor]]om, prati [[Optika atmosfere|optička pojava]] [[Halo (optika atmosfere)|halo]]. Ne daje [[oborina|oborine]].

==== Altokumulusi ====
{{Glavni|Altokumulus}}

'''Altokumulus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''altus'': visok + ''cumulus'': gomila, hrpa; međunarodna kratica '''Ac''') je oblak koji tvori skupine nepravilnih oblačića bijele i sive boje na [[visina]]ma od 2,5 do 6 [[kilometar]]a. Srednji su dijelovi oblaka gušći, deblji i tamniji. Prema obliku može biti lećast (''lenticularis''), slojevit (''stratiformis''), poput dvorca s tornjevima (''castellanus'') i poput pramena vune (''floccus''). Najčešće se sastoji od vodenih kapljica, katkad se u njima miješaju [[voda]] i [[led]]. [[Oborina|Oborine]] iz altokumulusa ne dopiru do tla.

==== Altostratusi ====
{{Glavni|Altostratus}}

'''Altostratus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''altus'': visok + ''stratus'': prostrt, međunarodna kratica '''As''') je oblak u obliku prostrana siva ili plavkasta jednolična sloja na [[visina]]ma između 3 i 5 [[kilometar]]a. Većinom je debeo tako da potpuno prekriva [[Sunce]], a katkad je tanji pa se Sunce kroz njega nazire. Sastoji se od [[Pothlađenje|pothlađenih]] sitnih [[voda|vodenih]] kapljica i [[led]]enih [[kristal]]ića (snježnih [[pahuljica]]) koji sporo rastu. Iz altostratusa mogu padati slaba [[kiša]], snježna zrnca ili [[snijeg]].

==== Nimbostratusi ====
{{Glavni|Nimbostratus}}

'''Nimbostratus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''nimbus'': oblak + ''stratus'': sloj, naslaga; međunarodna kratica '''Ns''') je bezoblični, tamnosivi gusti oblak koji potpuno prekriva [[Sunce]], a pojavljuje se obično na [[visina]]ma između 2 i 5 kilometara. Daje dugotrajne jednolične [[oborina|oborine]] (pada mirna i jednolična [[kiša]] ili sipi trajni [[snijeg]]). Podnica mu je zbog padanja oborine difuzna (razlivena) pa joj se visina ne može točno odrediti. Ispod nimbostratusa obično se pojavljuju rastrgani oblaci koji ga djelomično pokrivaju (mali čupasti oblaci). Nimobostratus se najčešće razvija iz [[altostratus]]a, a ljeti često nastaje razvlačenjem [[kumulonimbus]]a.

==== Stratokumulusi ====
{{Glavni|Stratokumulus}}

'''Stratokumulus''' (od [[Latinski jezik|lat]]. ''stratus'': prostrt + ''cumulus'': gomila, hrpa; međunarodna kratica '''Sc''') je niski, slojeviti, najčešće [[kiša|kišonosni]] oblak u obliku pločica, grudica ili valjaka. U našim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] najčešće se nalazi na visini od 0,5 do 1,5 [[kilometar]]. Prema obliku može biti slojevit (''stratiformis''), lećast (''lenticularis'') i poput dvorca s tornjevima (''castellanus''). Rubovi su pojedinih oblaka tanki, bijeli i propuštaju [[svjetlost]], a sredina im je deblja i tamnija. Daje slabu [[oborina|oborinu]] (kišu, [[snijeg]], snježna zrnca ili [[Solika|soliku]]).

==== Stratusi ====
{{Glavni|Stratus}}

'''Stratus''' (od [[Latinski jezik|lat]]. ''stratus'': prostrt; međunarodna kratica '''St''') je jednolični, sivi, slojeviti [[oblak]] niske podnice, koji se obično nalazi na visini od 0,2 do 0,5 [[kilometar|kilometra]]. Ako nije predebeo, kroz njega se vidi [[Sunce]] kao žućkasta ploča. Može biti bezobličan (''nebulosus'') i izlomljen (''fractus''). Izlomljeni stratus (''stratus fractus'') često se nalazi ispod podnice drugih oblaka. Najčešće se sastoji od sitnih [[voda|vodenih]] kapljica, a na niskim [[temperatura]]ma od [[led]]enih [[kristal]]ića. Uglavnom ne daje [[oborina|oborine]], a ako daje, većinom su u obliku sićušnih čestica kao što su [[rosulja]], ledeni kristali ili snježna zrnca. Ako se stratus nalazi pri tlu, naziva se [[magla]].

==== Kumulusi ====
{{Glavni|Kumulus}}

'''Kumulus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cumulus'': gomila, hrpa; međunarodna kratica '''Cu''') je oblak gomilaste strukture s ravnom podnicom (na [[visina|visini]] od 0,8 do 2,4 [[kilometar|kilometra]]) oštrih rubova i s vrhom koji mjestimice podsjeća na [[Cvjetača|cvjetaču]]. Između pojedinih kumulusa nalazi se prostor bez oblaka, koji nastaje zbog silaznih grana [[Konvekcija|konvekcijskoga toplinskog strujanja]] ([[termika]]). Kumulusi su sastavljeni od [[voda|vodenih]] kapljica, grudasti su, ponekad rastrgani, a većinom se pojavljuju u oštrim, grudastim oblicima pa se čine nabreknutima. Najčešće narastu vrlo visoko. Dijelovi oblaka koje obasjava [[Sunce]] su blještavi, bijeli, dok je osnova vodoravna i vrlo tamna, jer je u sjeni. Pripada u najljepše oblake.

==== Kumulonimbusi ====
{{Glavni|Kumulonimbus}}

'''Kumulonimbus''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''cumulus'': gomila, hrpa + ''nimbus'': oblak; međunarodna kratica '''Cb''') je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 [[kilometar]]a. Donji mu je dio tamne, olovnosive boje, a gornji sadrži vlaknaste strukture, ispod kojih se često pojavljuju tamni rastrgani oblaci. Prema obliku može biti ćelav (''calvus'') i kosmat (''capillatus''). Gornji dio oblaka često se razvlači vodoravno pa oblak poprima oblik nakovnja (''incus''). Ako je podnica razvijenoga kumulonimbusa na temperaturi iznad 0 [[°C]], sastoji se od kapljica vode. Iznad podnice nalazi se sloj [[Pothlađenje|pothlađenih]] kapljica (kapljica [[voda|vode]] na [[temperatura]]ma nižim od 0 [[°C]]), u većim visinama nalazi se mješavina [[led]]enih [[kristal]]ića i pothlađenih kapljica vode, a u najgornjem dijelu kumulonimbusa nalaze se samo kristali leda. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih [[Oluja|olujnim]] oblacima.

Ubraja se u [[konvekcija|konvekcijske]] oblake, jer nastaje razvojem [[kumulus]]a u nestabilnoj atmosferi ([[termika]]). Zbog burnih procesa u kumulonimbusu s velikim okomitim [[brzina]]ma (više od 20 [[Metar u sekundi|m/s]]) te jakim [[Strujanje zraka|silaznim strujama]] na dijelu područja ispod oblaka, katkada je uzrokom [[Vrijeme (klima)|vremenskih]] nepogoda ([[tuča|tuče]], jakih mahova [[vjetar|vjetra]], udara [[Munja|munje]], kratkotrajnih no vrlo snažnih pljuskova, a zimi gustih i krupnih snježnih [[pahulja]]) pa je opasn za [[Zrakoplov|zračne letjelice]], a i za [[građevine]] na tlu.

=== Oblaci iznad troposfere ===
==== Polarni stratosferski oblaci ====
{{Glavni|Polarni stratosferski oblaci}}

'''Polarni stratosferski oblaci''' ili '''sedefasti oblaci''' (međunarodna kratica '''PSC''') pojavljuju se vrlo rijetko tijekom [[zima|zime]] u donjoj [[stratosfera|stratosferi]] na visini od 15 do 25 [[kilometar]]a u višim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]]. Nalik su [[cirus]]ima ili [[cirokumulus]]ima, a karakteristične su [[sedef]]aste boje (nastaje zbog [[irizacija|irizacije]] ili pojave [[duga|duginih]] [[boja]] na oblacima).

==== Noćni svijetleći oblaci ====
{{Glavni|Noćni svijetleći oblak}}

'''Noćni svijetleći oblak''', '''svjetleći noćni oblak''' ili '''noktilucentni oblak''' (međunarodna kratica '''NLC''') je najviši oblak na [[Zemlja|Zemlji]]. Pojavljuje se u [[ljeto|ljetnim]] mjesecima u visokim [[zemljopisna širina|zemljopisnim širinama]] na [[visina|visini]] od 76 do 85 [[kilometar]]a, i to u dubokom [[sumrak]]u kada se [[Sunce]] nalazi ispod [[obzor]]a (horizonta), a oblak je još obasjan Suncem. Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Pretpostavlja se da se sastoji od [[led]]enih [[kristal]]a, [[vulkan]]skoga [[pepeo|pepela]] ili [[meteor]]ske [[prašina|prašine]].

=== Vrste oblaka prema načinu postanka ===
Prema načinu postanka (genetska razredba), razlikuju se tri osnovne vrste oblaka: konvektivni oblaci, slojeviti oblaci i valoviti oblaci.

==== Konvektivni oblaci ====
'''Konvektivni oblaci''' su [[kumulus]]i, [[kumulonimbus]]i i [[altokumulus]] castellanusi koji nastaju kada se okomitim [[strujanje zraka|strujanjem]] podiže topli vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira ([[termika]]). Pri slabijoj [[konvekcija|konvekciji]] mogu nastati kumulusi, pri jačoj kumulonimbusi, a pri konvekciji u višim slojevima atmosfere altokumulusi castellanusi.

==== Slojeviti oblaci ====
'''Slojeviti oblaci''' nastaju zbog pravilna, postupna dizanja slojeva vlažnoga zraka na velikom području ([[altostratus]], [[cirostratus]], [[cirus]], [[nimbostratus]], [[stratus]]), [[turbulencija|turbulencijom]] zraka na planinskim preprekama ili kao posljedica dinamičke turbulencije zraka u razmjerno tankom sloju ([[cirokumulus]], [[stratokumulus]]).

==== Valoviti oblaci ====
'''Valoviti oblaci''' su [[cirokumulus]]i i [[altostratus]]i koji se pojavljuju kao posljedica [[val]]ovitih gibanja u atmosferi u obliku usporednih, jednako širokih pojasova, koji pokrivaju veći ili manji dio neba. Ti oblaci mogu biti dugački desetke i stotine kilometara, a debljina im je nekoliko desetaka do stotinjak metara.

=== Vrste oblaka prema odnosu duljine i visine ===
Također oblake možemo svrstati i u:
*'''stratiformne oblake''' koji imaju vodoravne izmjere mnogo veće od okomitih;
*'''kumuliformne oblake''' koji imaju veće okomite izmjere od vodoravnih;
*'''orografske oblake''' koji nastaju pod utjecajem reljefa (takozvani valni oblaci).

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Clouds}}
* [http://www.theairlinepilots.com/met/clouds.htm Detalji glavnih tipova i podtipova oblaka {{eng icon}}]
* [http://klima.hr/razno.php?id=dogadjanja&param=smd2017posteri DHMZ - Kako raspoznavati oblake?]

[[Kategorija:Meteorologija]]
[[Kategorija:Oblaci| ]]

Oblaci - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica