Nova ekonomska politika - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T22:42:49Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 22:42
Redak 42:		Redak 42:
	S druge strane seoske [[Buržoazija\|buržoazije]] (kulaka) je [[1924.]] / [[1925.]] bilo samo 3,3 % od svog seljačkog stanovništva, ali je na njihovim posjedima radilo 2 milijuna radnika. Socijalistička sektor u industriji je [[1925.]] bio zastupljen sa 73,3%, u trgovini na veliko 87,9%, u trgovini na malo 55,9%. Već [[1927.]] udio socijalističkog sektora u industriji popeo se na 86%, a udio privatnih trgovaca u trgovini na malo pao je od 35% na 5%. <ref name=rus/>		S druge strane seoske [[Buržoazija\|buržoazije]] (kulaka) je [[1924.]] / [[1925.]] bilo samo 3,3 % od svog seljačkog stanovništva, ali je na njihovim posjedima radilo 2 milijuna radnika. Socijalistička sektor u industriji je [[1925.]] bio zastupljen sa 73,3%, u trgovini na veliko 87,9%, u trgovini na malo 55,9%. Već [[1927.]] udio socijalističkog sektora u industriji popeo se na 86%, a udio privatnih trgovaca u trgovini na malo pao je od 35% na 5%. <ref name=rus/>

	Sama [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]] ovaj put na čelu sa Staljinom kao generalnim sekretarom, zaključila je da je NEP bio neophodni korak u izgradnji socijalizma, a da oportunisti nisu razumjeli objektivne ekonomske zakone razvoja proleterske države. Jer su ljevičarski kritičari (Trockisti) vidjeli u NEP-u obnovu kapitalizma i neuspjeh komunističke strategije i taktike, dok se desnim kritičarima sve to činilo premalim zaokretom, pa su predlagali da se privatnom kapitalu dozvoli rad i u velikim industrijama, te sa se odobri prodaja zemljišta i tako privuče strani kapital. Tako je partija dokazala i teorijski i praktični neutemeljenost tih kritika. <ref name=rus> {{~~Citiraj web~~		Sama [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]] ovaj put na čelu sa Staljinom kao generalnim sekretarom, zaključila je da je NEP bio neophodni korak u izgradnji socijalizma, a da oportunisti nisu razumjeli objektivne ekonomske zakone razvoja proleterske države. Jer su ljevičarski kritičari (Trockisti) vidjeli u NEP-u obnovu kapitalizma i neuspjeh komunističke strategije i taktike, dok se desnim kritičarima sve to činilo premalim zaokretom, pa su predlagali da se privatnom kapitalu dozvoli rad i u velikim industrijama, te sa se odobri prodaja zemljišta i tako privuče strani kapital. Tako je partija dokazala i teorijski i praktični neutemeljenost tih kritika. <ref name=rus> {{Citiranje weba
	\|url=http://slovari.yandex.ru/%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/		\|url=http://slovari.yandex.ru/%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/
	\|title=''Новая экономическая политика''		\|title=''Новая экономическая политика''
Redak 53:		Redak 53:
	Veliki manjak [[Žitarice\|žitarica]] za žetava [[1928.]] – [[1929.]] naveo je novog partijskog [[sekretar]]a [[Josif Staljin\|Staljina]], da ukine privatne posjede i sprovede masovnu [[Kolektivizacija\|kolhozizaciju]] - odnosno da uvede državnu (društvenu) upravu nad poljoprivrednim zemljištem, nadajući se da će tako uspjeti osigurati dovoljno hrane za industrijsko radništvo po gradovima koji su po njegovim planovima morali značajno porasti. <ref name=brit/>		Veliki manjak [[Žitarice\|žitarica]] za žetava [[1928.]] – [[1929.]] naveo je novog partijskog [[sekretar]]a [[Josif Staljin\|Staljina]], da ukine privatne posjede i sprovede masovnu [[Kolektivizacija\|kolhozizaciju]] - odnosno da uvede državnu (društvenu) upravu nad poljoprivrednim zemljištem, nadajući se da će tako uspjeti osigurati dovoljno hrane za industrijsko radništvo po gradovima koji su po njegovim planovima morali značajno porasti. <ref name=brit/>

	Ova nagla promjena ekonomske politike, dovela je do uništenja nekoliko milijuna poljoprivrednih gazdinstva, i označila kraj NEP-a. Nakon tog uslijedilo je razdoblje do [[1931.]] kad su pod državnu kontrolu vraćena svi privatni pogoni i trgovine. <ref name=brit>{{~~Citiraj web~~		Ova nagla promjena ekonomske politike, dovela je do uništenja nekoliko milijuna poljoprivrednih gazdinstva, i označila kraj NEP-a. Nakon tog uslijedilo je razdoblje do [[1931.]] kad su pod državnu kontrolu vraćena svi privatni pogoni i trgovine. <ref name=brit>{{Citiranje weba
	\|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP		\|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP
	\| title =''New Economic Policy (NEP)''		\| title =''New Economic Policy (NEP)''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T03:13:27Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 03:13
Redak 42:		Redak 42:
	S druge strane seoske [[Buržoazija\|buržoazije]] (kulaka) je [[1924.]] / [[1925.]] bilo samo 3,3 % od svog seljačkog stanovništva, ali je na njihovim posjedima radilo 2 milijuna radnika. Socijalistička sektor u industriji je [[1925.]] bio zastupljen sa 73,3%, u trgovini na veliko 87,9%, u trgovini na malo 55,9%. Već [[1927.]] udio socijalističkog sektora u industriji popeo se na 86%, a udio privatnih trgovaca u trgovini na malo pao je od 35% na 5%. <ref name=rus/>		S druge strane seoske [[Buržoazija\|buržoazije]] (kulaka) je [[1924.]] / [[1925.]] bilo samo 3,3 % od svog seljačkog stanovništva, ali je na njihovim posjedima radilo 2 milijuna radnika. Socijalistička sektor u industriji je [[1925.]] bio zastupljen sa 73,3%, u trgovini na veliko 87,9%, u trgovini na malo 55,9%. Već [[1927.]] udio socijalističkog sektora u industriji popeo se na 86%, a udio privatnih trgovaca u trgovini na malo pao je od 35% na 5%. <ref name=rus/>

	Sama [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]] ovaj put na čelu sa Staljinom kao generalnim sekretarom, zaključila je da je NEP bio neophodni korak u izgradnji socijalizma, a da oportunisti nisu razumjeli objektivne ekonomske zakone razvoja proleterske države. Jer su ljevičarski kritičari (Trockisti) vidjeli u NEP-u obnovu kapitalizma i neuspjeh komunističke strategije i taktike, dok se desnim kritičarima sve to činilo premalim zaokretom, pa su predlagali da se privatnom kapitalu dozvoli rad i u velikim industrijama, te sa se odobri prodaja zemljišta i tako privuče strani kapital. Tako je partija dokazala i teorijski i praktični neutemeljenost tih kritika. <ref name=rus> {{~~cite~~ web		Sama [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]] ovaj put na čelu sa Staljinom kao generalnim sekretarom, zaključila je da je NEP bio neophodni korak u izgradnji socijalizma, a da oportunisti nisu razumjeli objektivne ekonomske zakone razvoja proleterske države. Jer su ljevičarski kritičari (Trockisti) vidjeli u NEP-u obnovu kapitalizma i neuspjeh komunističke strategije i taktike, dok se desnim kritičarima sve to činilo premalim zaokretom, pa su predlagali da se privatnom kapitalu dozvoli rad i u velikim industrijama, te sa se odobri prodaja zemljišta i tako privuče strani kapital. Tako je partija dokazala i teorijski i praktični neutemeljenost tih kritika. <ref name=rus> {{Citiraj web
	\|url=http://slovari.yandex.ru/%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/		\|url=http://slovari.yandex.ru/%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/
	\|title=''Новая экономическая политика''		\|title=''Новая экономическая политика''
Redak 53:		Redak 53:
	Veliki manjak [[Žitarice\|žitarica]] za žetava [[1928.]] – [[1929.]] naveo je novog partijskog [[sekretar]]a [[Josif Staljin\|Staljina]], da ukine privatne posjede i sprovede masovnu [[Kolektivizacija\|kolhozizaciju]] - odnosno da uvede državnu (društvenu) upravu nad poljoprivrednim zemljištem, nadajući se da će tako uspjeti osigurati dovoljno hrane za industrijsko radništvo po gradovima koji su po njegovim planovima morali značajno porasti. <ref name=brit/>		Veliki manjak [[Žitarice\|žitarica]] za žetava [[1928.]] – [[1929.]] naveo je novog partijskog [[sekretar]]a [[Josif Staljin\|Staljina]], da ukine privatne posjede i sprovede masovnu [[Kolektivizacija\|kolhozizaciju]] - odnosno da uvede državnu (društvenu) upravu nad poljoprivrednim zemljištem, nadajući se da će tako uspjeti osigurati dovoljno hrane za industrijsko radništvo po gradovima koji su po njegovim planovima morali značajno porasti. <ref name=brit/>

	Ova nagla promjena ekonomske politike, dovela je do uništenja nekoliko milijuna poljoprivrednih gazdinstva, i označila kraj NEP-a. Nakon tog uslijedilo je razdoblje do [[1931.]] kad su pod državnu kontrolu vraćena svi privatni pogoni i trgovine. <ref name=brit>{{~~cite~~ web		Ova nagla promjena ekonomske politike, dovela je do uništenja nekoliko milijuna poljoprivrednih gazdinstva, i označila kraj NEP-a. Nakon tog uslijedilo je razdoblje do [[1931.]] kad su pod državnu kontrolu vraćena svi privatni pogoni i trgovine. <ref name=brit>{{Citiraj web
	\|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP		\|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP
	\| title =''New Economic Policy (NEP)''		\| title =''New Economic Policy (NEP)''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-10T20:50:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 10. studeni 2021. u 20:50
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Nova ekonomska politika'''-->{{~~Naselje~~		<!--'''Nova ekonomska politika'''-->{{Infookvir naselje
	\| ime =Nova ekonomska politika		\| ime =Nova ekonomska politika
	\| ime_genitiv =Nove ekonomske politike		\| ime_genitiv =Nove ekonomske politike

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-04T22:35:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Naselje
| ime =Nova ekonomska politika
| ime_genitiv =Nove ekonomske politike
| izvorno_ime =<small>Новая экономическая политика</small>
| translit_jezik1 =
| slika_panorama =Chervonetz 1922.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike ='''Červonec''' prva novčanica Sovjetskog saveza, imala je podlogu u [[Zlato|zlatu]] i bila konvertibilna
| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[SSSR]]
}}

'''Nova ekonomska politika''' [[akronim]]: ''NEP'' ([[ruski]]: ''Новая экономическая политика'') je bilo jedno razdoblje u povijesti [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] između [[1921.]] – [[1928.]] u kom je nova sovjetska vlast dopustila obnovu nekih elemenata tržišnog gospodarstva u zemlji - u cilju poboljšanja ekonomskih prilika.

Pravi uzrok prema tom zaokretu bila je politika [[Ratni komunizam|ratnog komunizma]]., na snazi od [[1918.]] do [[1921.]] kojaje dovela [[narodno gospodarstvo]] do kolapsa. Sve otvorenije pobune i [[prosvjed]]i protiv takve politike, i okretanje simpatija koje su seljaci ispočetka imali za njih navela je rukovodioce [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|komunističke partije]] i njihovog vođu - [[Lenjin]]a, o potrebi strateškog odustajanja od daljnjih radikalnih reformi i reobnovu nekih starijih oblika privrede u cilju održavanja na vlasti. <ref name=brit/>

NEP je pokrenut nakon odluka 10. kongresa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije]], održanog u ožujku [[1921.]] <ref name=rus/>

Po riječima samih sovjetskih rukovodioca bit NEP-a je bila ojačati savezništvo između radnika i seljaka na ekonomskim osnovama, socijalističke industrije i malih seljačkih gospodarstava, te preko robno -novčanih odnosa uključiti i seljake u izgradnju socijalizma. <ref name=rus/> Ili kako je to sam Lenjin rekao ''... maksimalno podizanje proizvodnih snaga i poboljšanje životnog standarda radnika i seljaka. .. '' (Lenjin, Zbornik radova, 5. izdanje., tom 43, str. 398). NEP je dozvolio obnovu nekih oblika kapitalističke privrede, zadržavajući ipak kontrolu većim industrijskim pogonima, u transportu, bankarstvu i vanjskoj trgovini. <ref name=brit/>
==Povijest==
=== Uzroci===
O kad su [[boljševici]] preuzeli vlast u zemlji [[1917.]] otpočeo je [[Ruski građanski rat|rat protiv njih]], pa su oni kao mjeru svog održanja na vlasti uveli [[ratni komunizam]], strogo racionaliziravši raspodjelu svih dobara - a to je konkretno značilo da je novac suspendiran kao platežno sredstvo (vrijedili su jedino bonovi za snabdjevanje), - tako da je trgovina potpuno zamrla. Teške posljedice [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] osjećale su se po cijeloj zemlji - dobar dio gradova, privrednih objekata, željezničkih pruga bio je razoren, ili teško oštećen. Stanovnicima gradova nedostajalo je gotovo svega, od kruha do ogrjeva za grijanje. Velike epidemije kojekakvih bolesti - pokosile su velik broj stanovnika, glad i neimaština uzrokovali su i demonstracije protiv nove vlasti - glavna zamjerka je bio priviligiran položaj u opskrbi partijskih rukovodioca i članova [[Crvena Armija|Crvene Armije]]. Seljaci su još nekako podnosili politiku [[Ratni komunizam|ratnog komunizma]] za vrijeme građanskog rata, ali ne i nastavak rekviriranja njihovih proizvoda i zabranu trgovanja poljoprivrednim proizvodima - kako se stanje smirivalo, pa su se njihove simpatije počele okretati kontrarevolucionarima.
[[Datoteka:NEP Soviet Postcard 1920s.JPG|thumb|right|300px|Dopisnica iz vremena NEP-a, kao ilustracija tadašnje atmosfere]]
=== Provedba i rezultati===
Od sječnja do veljače [[1921.]] [[Centralni komitet]] [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije]], na čelu sa [[Lenjin]]om napravio je plan prelaska na NEP. Na temelju odluka 10. kongresa partije, Centralni izvršni komitet izdao je - 21. veljače [[1921.]] [[dekret]] o fiksnom plaćanju poreza u naturi. [[Sovjet]] narodnih [[komesar]]a [[Ruska SFSR|Ruske Sovjetske Federalne Socijalističke Republike]] odredilo je fiksni porez na žitarice za žetvu [[1921.]] / [[1922.]] na 240 milijuna puda (1 ruski pud= 16,3 [[kg]] (za žetve[[1920.]] / [[1921.]] požnjeveno je 423 milijuna puda) a dekretom od 28. ožujka, dozvoljena je razmjena, kupnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda, uz istovremeni dovršetak prakse rekviriranja žitarica za žetvu [[1920.]] / [[1921.]] Plaćanje fiksnog poreza u naturi u [[Ukrajina|Ukrajini]], uvedeno je već u ožujku [[1921.]], u
[[Bjelorusija|Bjelorusiji]] - u travnju u [[Armenija|Armeniji]] - u lipnju u [[Gruzija|Gruziji]] - u lipnju, a [[Azerbajdžan]] je zbog ekonomskih teškoća bio izuzet od poreza za cijelu [[1921.]] <ref name=rus/>

Uvođenje plaćanja fiksnog poreza u naturi bio je presudan zahvat NEP-a, ali ne i jedini. Uvođenje plaćanja fiksnog poreza u naturi i raspolaganje viškovima, potaklo je seljake da povećaju proizvodnju i tako ostvare dodatni prihod. U cilju oživljavanja trgovine i industrije [[dekret]]om od [[17. svibnja]] [[1921.]] djelomično je [[Nacionalizacija|denacionalizirana]] i mala [[industrija]], a dekretom od [[24. svibnja]] [[1921.]] dopušten je i rad privatnim [[trgovina]]ma. <ref name=rus/> Od [[5. lipnja]] [[1921.]] omogućeno je osnivanje mješovitih poduzeća, i davanje manjih industrijskih poduzeća u zakup ili koncesiju mješovitim poduzećima i privatnim osobama, a od [[7. lipnja]] [[1921.]] osnivanje privatnih poduzeća do 20 djelatnika, kasnije je taj broj i povećan.

Jedna od mjera za povećanje poljoprivredne proizvodnje i jačanja konkurencije bila je obnova mogućnosti zakupa poljoprivrednog zemljišta i korištenje unajmljene radne snage, objavljena 11. kolovoza [[1921.]] <ref name=rus/>
Od jeseni [[1921.]] počeo je proces oživljavanja velikih sajmova, na kojima je obnovljena trgovina.
[[Datoteka:1000roubles1922a.jpg|thumb|right|300px|Novčanica od 1000 rubalja iz [[1922.]]]]
Istovremeno se željelo izbjeći prekupce, pa se forsirala direktna razmjena između velikih industrijskih poduzeća i pojedinih regija, koje su trebale preko zadruga osigurati poljoprivredne proizvode sa malih gazdinstava svoga kraja, ali to usprkos osnivanja specijalnih fondova za tu namjenu - nije zaživjelo, jer se sve više širio princip ponude i potražnje. <ref name=rus/>

Liberalizacija trgovine, zanatstva i manjih industrijskih pogona, ponovno se pojavila [[buržoazija]], koju su tad zvali - '''nepovci''', to su bili; trgovci, zakupci poljoprivrednog zemljišta (zvani kulaci), prekupci, poduzetnici svih fela, akviziteri... <ref name=rus/> Tako da je do [[1926.]] oko 2,3 milijuna ljudi (zajedno sa svojim porodicama), a to je bilo 1,6% stanovništva [[SSSR]]- a egzistiralo od nepovskih poduzeća. Ipak je sovjetska vlast relativno čvrsto kontrolirala i regulirala njihovu djelatnost, pogotovo što se tiče poreza. Interese zaposlenih radnika po privatnim poduzećima štitala je država i sindikati. <ref name=rus/>
[[Datoteka:Rubel 1924.png|mini|Srebreni rublji 1924.]]
Novi uvjeti koji su se pojavili sa NEP-om zahtijevali su i reorganizaciju upravljanja privredom. Zbog tog je Vrhovni sovjet narodne privrede (ministarstvo) u maju [[1921.]] stvarao 16 odjela koji su preko regionalnih (gubernijskih) sovjeta trebali kontrolirati privrednu aktivnost u zemlji.
Jedna od mjera NEP-a bila je i prestanak prakse plaćanja u naturi za rad uvedena za ratnog komunizma, - dakle plaćanje u novcu. <ref name=rus/> Zbog tog je u oktobru [[1921.]] osnovana je Državna banka (''Госбанк''), kojoj je povjerena monetarana politika. Do kraja [[1922.]] izdane su prve novčanice sa [[Zlato|zlatnom]] podlogom - zvane u skladu sa tradicijom [[Carska Rusija|Carske Rusije]] - '''červonci''' (''червонцы''), koje su bile konvertibilne. Nakon monetarne reforme provedene od [[1922.]] do [[1924.]] plaćanje poreza u naturi u poljoprivredi je zamijenjeno plaćanjem u novcu. Zbog pružanja povoljnijih [[kredit]]a seljacima, osnovana je u februar]]u [[1924.]] Centralna poljoprivredna banka. <ref name=rus/>

NEP je dao iznenađujuće brze rezultate, već se [[1922.]] povećala poljoprivredna proizvodnja i količina sirovina za preradu, oporavila se i industrija. Uz laku postupno je oživjela i teška, tako da je 11. kongres [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|Ruske komunističke partije]] proglasio fazu defanzive završenom. <ref name=rus/> Već se [[1922.]] / [[1923.]] pripremala ofenziva protiv privatnog poduzetništva i učvršćenje vodeće pozicije javnog (državnog) sektora u svim granama privrede. Za tri godine (od listopada [[1923.]] do listopada [[1926.]]) udio državnog i zadružnog sektora u ukupnoj razmjeni povećan je sa 44 na 76%, istovremeno se udio privatnog sektora smanjio sa 41-19%. U industriji, uloga privatnog kapitala od samog početka NEP-a bila je i ostala zanemariva, po popisu industrijskih poduzeća provedenog [[1925.]] – [[1926.]], privatna poduzeća su ostvarivala samo 4% ukupne proizvodnje i zapošljavala samo 2,6% radnika. Što se tiče koncesija davanih strancima njih je [[1925.]] bilo samo 92, od toga 43 u industriji, u njima je radilo je 54 000 radnika. Udio svih privatnih poduzetnika uključujući i zanatlije bio je [[1924.]] / [[1925.]] - 24,2%, ali najveći dio njih radili su sami, bez ijednog zaposlenog. <ref name=rus/>

S druge strane seoske [[Buržoazija|buržoazije]] (kulaka) je [[1924.]] / [[1925.]] bilo samo 3,3 % od svog seljačkog stanovništva, ali je na njihovim posjedima radilo 2 milijuna radnika. Socijalistička sektor u industriji je [[1925.]] bio zastupljen sa 73,3%, u trgovini na veliko 87,9%, u trgovini na malo 55,9%. Već [[1927.]] udio socijalističkog sektora u industriji popeo se na 86%, a udio privatnih trgovaca u trgovini na malo pao je od 35% na 5%. <ref name=rus/>

Sama [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza]] ovaj put na čelu sa Staljinom kao generalnim sekretarom, zaključila je da je NEP bio neophodni korak u izgradnji socijalizma, a da oportunisti nisu razumjeli objektivne ekonomske zakone razvoja proleterske države. Jer su ljevičarski kritičari (Trockisti) vidjeli u NEP-u obnovu kapitalizma i neuspjeh komunističke strategije i taktike, dok se desnim kritičarima sve to činilo premalim zaokretom, pa su predlagali da se privatnom kapitalu dozvoli rad i u velikim industrijama, te sa se odobri prodaja zemljišta i tako privuče strani kapital. Tako je partija dokazala i teorijski i praktični neutemeljenost tih kritika. <ref name=rus> {{cite web
|url=http://slovari.yandex.ru/%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/%D0%91%D0%A1%D0%AD/%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%8F%20%D1%8D%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%87%D0%B5%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F%20%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B8%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0/
|title=''Новая экономическая политика''
|publisher= Большая советская энциклопедия
|language= ruski
|accessdate = 05. 12. 2012}}</ref>
== Kraj NEP-a==
NEP je u očima same sovjetske vlade bio samo privremeno sredstvo, kako bi se omogućilo privredi da se oporavi, a [[Komunizam|komunistima]] da se učvrste na vlasti. Nakon smrti [[Lenjin]]a na početku [[1924.]] već tijekom [[1925.]] jedino je [[Nikolaj Buharin]] bio i ostao čvrsti pobornik NEP-a, dok je [[Lav Trocki]] postao veliki protivnik, s druge strane [[Josif Staljin|Staljin]] se držao rezervirano i nije se priklanjao ni jednoj strani. <ref name=brit/>

Veliki manjak [[Žitarice|žitarica]] za žetava [[1928.]] – [[1929.]] naveo je novog partijskog [[sekretar]]a [[Josif Staljin|Staljina]], da ukine privatne posjede i sprovede masovnu [[Kolektivizacija|kolhozizaciju]] - odnosno da uvede državnu (društvenu) upravu nad poljoprivrednim zemljištem, nadajući se da će tako uspjeti osigurati dovoljno hrane za industrijsko radništvo po gradovima koji su po njegovim planovima morali značajno porasti. <ref name=brit/>

Ova nagla promjena ekonomske politike, dovela je do uništenja nekoliko milijuna poljoprivrednih gazdinstva, i označila kraj NEP-a. Nakon tog uslijedilo je razdoblje do [[1931.]] kad su pod državnu kontrolu vraćena svi privatni pogoni i trgovine. <ref name=brit>{{cite web
|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP
| title =''New Economic Policy (NEP)''
| accessdate = 05. 11. 2012
| language=engleski
| publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref>
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/411387/New-Economic-Policy-NEP ''New Economic Policy (NEP)'' (na portalu Encyclopedia Britannica)] {{eng oznaka}}
* [http://www.marxists.org/archive/lenin/works/1921/oct/17.htm The New Economic Policy And The Tasks Of The Political Education Departments V.I Lenin 17 Oct. 1921] {{eng oznaka}}

[[Kategorija:Gospodarstvo Sovjetskoga Saveza]]
[[Kategorija:Povijest Sovjetskoga Saveza]]
[[Kategorija:Sovjetska frazeologija]]