Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:14:56Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:14
Redak 38:		Redak 38:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{commons\|Nova\|Nova}}~~

	[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]		[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]
	[[Kategorija:Astronomske pojave]]		[[Kategorija:Astronomske pojave]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T21:35:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz}}
[[Datoteka:V404Cyg XRT halo fullsize.jpg|mini|V404 Labuda - dvojni sustav crni rupa koji periodično erumptira kao nova. ]]
[[Datoteka:Nova cygni 1992.jpg|mini|Nova Cygni 1992 ]]
'''Nova''' (lat.) je naziv za [[promjenjive zvijezde]] koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).

Naziv je u osnovi netočan, jer nova nastaje eksplozijom već postojeće zvijezde slaba sjaja, koja prilikom [[eksplozija|eksplozije]], za nekoliko [[sat]]i ili [[dan]]a, postane zvijezda sjajnija i za 12 [[prividna magnituda|magnituda]]. Sjaj joj poslije toga slabi do prijašnje veličine.

==Opis fenomena==
Po gore navedenom se vidi da nova ne predstavlja eksploziju zvijezde u cjelini, nego eksploziju u njenim vanjskim slojevima. Odbačena [[masa]] [[plin]]ova iznosi tek jednu stotisućinu mase cijele zvijezde.

U spektru nove je vidljiv jak pomak [[apsorpcijske linije|apsorpcijskih linija]] prema ljubičastom dijelu [[spektar|spektra]], što govori o nagloj ekspanziji plinova, koja se zbiva brzinom većom od 1000 [[km/s]], pa je i [[spektralna klasa]] ovih zvijezda nestalna - [[promjer]] zvijezde se poveća za 100 do 400 puta.

Energija im prvih dana iznosi od 1{{e|38}} do 1{{e|39}} [[džul]]a, što odgovara sveukupnom zračenju našeg Sunca u toku od 10 do 100 tisuća godina.

Prema slabljenju intenziteta sjaja nove se dijele u '''brze''' (sjaj im postaje deset puta slabiji u toku nekoliko dana) i '''spore''' (kod kojih se to događa u nekoliko godina).

Nekoliko desetljeća poslije pojave nove se na njenom mjestu vidi [[maglica]], koja se i dalje širi.

Najstariji podatak o pojavi nove je Hiparhovo promatranje (131. pr. Kr.) u [[zviježđe|zviježđu]] [[Škorpion (zviježđe)|Škorpiona]]. U našoj [[galaksija|galaksiji]], [[Mliječni put|Mliječnom putu]], otkrivaju se godišnje jedna do tri nove, što je malo i povećano osjetljivijim teleskopom [[Svemirski teleskop Hubble|Hubble]]. Međutim, vjerojatnost njihovih pojava mnogo je veća i ide do sto na godinu.

Utvrđeno je da neke nove ponovno bljesnu, pa su zbog toga nazvane '''povratne nove'''.

Mnogo rjeđe nego nove pojavljuju se ''supernove'', kojima je sjaj 10 tisuća puta veći od nove. [[Supernova]] nastaje '''eksplozijom zvijezde u cjelini'''. U maksimumu sjaja je -14 do -16 veličine, te se može uspoređivati sa sjajem cijele galaktike! Energija koju emitira u nekoliko dana je oko 1{{e|42}} đžula, što odgovara energiji Sunca u toku jedne milijarde godina.

U spektru supernovâ linije su tako široke ([[Dopplerov efekt]]) da se međusobno slijevaju, pa je spektar kontinuiran.

Vjerovatnost supernova u našoj galaktici je procijenjena na tri u tisuću godina. Do sad su opažene tri supernove. Prva je prema kineskim podacima [[1054.]] u zviježđu [[Bik (zviježđe)|Bika]], koja je nakon jedne godine postala nevidljiva, ali je na njenom mjestu kasnije otkrivena maglica [[Messier 1|Rakovica]] i još se uvijek širi brzinom od 1100 km/s. Druga je [[1572.]] u zviježđu [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeje]]. Pojavu treće je u zviježđu [[Zmijonosac]] promatrao [[1604.]] [[Johannes Kepler]]. Do danas je nabrojeno preko 200 supernova u stotinjak galaktika.

==Uzrok i mehanizam nastanka==
Do danas nije jednoznačno određen mehanizam koji dovodi do pojave nove ili [[supernova|supernove]], jer kod svih zabilježenih pojava nedostaju podaci o stanju zvijezde prije eksplozije.
Teoretski proračuni pokazuju da je moguća pojava supernove kod zvijezda koje prelaze iz stanja [[crveni div|crvenog diva]] u stanje [[bijeli patuljak|bijelog patuljka]], ako u tijeku tog prijelaza [[fuzija]] [[kisik|kisika]] (<sup>16</sup>O+<sup>16</sup>O) ne nastaje dovoljno postupno, nego naglo, kada je zvijezda već dosegla veliku [[gustoća|gustoću]].

Za nove je najpovoljniji model [[binarne zvijezde]], bijelog patuljka i divovskog pratitelja, gdje bijeli patuljak na račun svoje velike gustoće i mase izvlači sa površine diva [[vodik]], koji na površini patuljka [[fuzija|fuzijom]] prelazi u [[helij]]. Proces je kumulativan, [[temperatura]] se oslobađa na račun oslobođene [[energija|energije]], vodik stalno dolazi, pa u određenom trenutku nestaje i daljnja fuzija i stvaranje novih elemenata (npr. ciklus [[ugljik]]-dušik), što uzrokuje još brže i veće povišenje temperature, dok ne dođe do eksplozivnog širenja gornjih slojeva bijelog patuljka, slično kao i kod modela supernove, ali gdje tamo eksplodira praktički cijela zvijezda. Proračuni pokazuju da je za eksploziju tipa supernove potrebna masa od najmanje 10 masa Sunca, a za pojavu nove, prema opisanom modelu, dovoljno je da sloj koji sudjeluje u eksploziji ima jednu tisućinu mase Sunca.

==Vidi još==
*[[Zvijezda]]
*[[Evolucija zvijezda]]

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Nova|Nova}}

[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]
[[Kategorija:Astronomske pojave]]

Nova - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica