WikiSysop: bmz

2022-03-20T10:12:09Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 10:12
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Njemački jezici'''-->'''~~Njemački jezici''', grana [[Visokonjemački jezici\|visokonjemačkih]] jezika šire [[zapadnogermanski jezici\|zapadnogermanske]] skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj [[Europa\|Europi]] a obuhvaća 19 jezika <ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=209-16 Ethnologue (16th)]</ref>, od kojih je jedan izumro, [[starofranački]].		Njemački jezici''', grana [[Visokonjemački jezici\|visokonjemačkih]] jezika šire [[zapadnogermanski jezici\|zapadnogermanske]] skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj [[Europa\|Europi]] a obuhvaća 19 jezika <ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=209-16 Ethnologue (16th)]</ref>, od kojih je jedan izumro, [[starofranački]].

	[[Datoteka:Hochdeutscher Sprachraum.png\|thumb\|desno\|300px\|Narječja njemačkog jezika]]		[[Datoteka:Hochdeutscher Sprachraum.png\|thumb\|desno\|300px\|Narječja njemačkog jezika]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:44:53Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Njemački jezici''', grana [[Visokonjemački jezici|visokonjemačkih]] jezika šire [[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanske]] skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj [[Europa|Europi]] a obuhvaća 19 jezika <ref>[http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=209-16 Ethnologue (16th)]</ref>, od kojih je jedan izumro, [[starofranački]].

[[Datoteka:Hochdeutscher Sprachraum.png|thumb|desno|300px|Narječja njemačkog jezika]]

== Raširenost njemačkih narječja ==
Narječja su prirodni dio njemačkog jezika i nekada su bili podloga za stvaranje današnjeg novog gornjenjemačkog pisanog jezika. Područja na kojima su danas u upotrebi njemačka narječja uglavnom su u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Luksemburg]]u, području koje nastanjuju njemački [[Švicarska|Švicarci]], [[Danska|Danskoj]] (u južnom Jütlandu, odnosno sjevernom [[Schleswig|Schleswigu]]) i u [[Lihtenštajn|Lihtenštajnu]].

Još uvijek postoje njemački jezični "otoci" u [[Poljska|Poljskoj]], [[Češka|Češkoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovenija|Sloveniji]] i [[Namibija|Namibiji]], kao i u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]].

Time su ugrubo ocrtana današnja područja u kojima se koriste njemačka narječja. Međutim, ako se pobliže promatra, pažljivi će promatrač uočiti, da se jezične granice iz povijesnih razloga u puno slučajeva ne podudaraju s državnim granicama.

Već na zapadu počinju odstupanja: belgijsko-francuska, odnosno njemačko-francuska granica ne poklapaju s jezičnim područjima. U [[Belgija|Belgiji]], u dijelu koji je francusko govorno područje govori se germanski [[nizozemski]], odnosno [[flamanski]] , a na njemačko-francuskoj granici njemačka narječja zadiru daleko preko njemačke granice. U Kantonu Eupen-St. Vith u istočnoj Belgiji danas živi 65.000 Nijemaca. Oni su u valonskoj regiji dio državno priznate Zajednice korisnika njemačkog jezika Belgije i u tom Kantonu je njemački službeni i školski jezik.

U jugoistočnom dijelu [[Nizozemska|Nizozemske]] također postoji njemačko govorno područje s oko 100.000 korisnika.

Na zapadnoj jezičnoj granici njemačka su narječja u povlačenju pred francuskim: samo u području [[Elzas|Elzasa]] i [[Lorena|Lotaringije]] područje je smanjeno za 30 km² - u staroj je njemačkoj Lotaringiji gotovo izumro, a u susjednom se Elzasu upravo odvija jezična svađa - mlađa generacija govori gotovo isključivo francuski.

[[Datoteka:Deutsche_Mundarten_seit_1945.png|center|800px|Narječja njemačkog jezika od 1945., potankije]]

== Današnji položaj njemačkih narječja ==

U Njemačkoj su narječja u teškom položaju. Na zapadu je potisnut polunarječima (narječjem obilježen gornjenjemački), a zadržao se samo na sjeveru (Schleswig-Holstein, Mecklenburg itd.). Veći broj korisnika jesu Saksonci i Tirinžani jer je njihovo narječje imalo "poseban status" u bivšem [[DDR]]u, koji inače nije bio naklonjen dijalektima. Međutim, i tamo se rijetko zadržao izvorni oblik narječja, uglavnom prevladava regionalno obojen izgovor gornjenjemačkog, a mnogi korisnici pokušavaju i to potisnuti. U [[Baden-Württemberg|Baden-Württembergu]] (i to prije svega na jugu) i u velikim dijelovima [[Bavarska|Bavarske]] još uvijek prevladava dijalekt.

Na zapadu su donjefranačko i frizijsko narječje započeli neku vrstu "vlastitog života" i sami sebe smatraju samostalnim jezikom. Isto se primjećuje i u [[Luksemburg]]u, gdje on sam sebe doživljava kao "franačku granu".

U [[Austrija|Austriji]] se uvriježena narječja i dalje redovno govore, istina prije svega u seoskim područjima. Značajno povlačenje narječja primjećuje se samo u [[Beč]]u, gdje prema procjenama još samo oko 10% govori tradicionalni [[Bečki njemački|bečki]]. Većina koristi neki drugi dijalekt ili govori njemački s austrijskim naglaskom. Ovakvo nazadovanje narječja nešto je manje izraženo u drugim pokrajinama osim u glavnim gradovima i u područjima gdje živi puno doseljenika.

U [[Švicarska|Švicarskoj]] su narječja osvojila teren na štetu književnog jezika. Do [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] narječja su bila u povlačenju pred književnim jezikom i koristila se samo privatno i u neformalnim razgovorima. S izbijanjem rata, švicarski su se Nijemci okrenuli svojim narječjima i ponovo ih oživili. U drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Švicarskoj se dogodio svojevrsni "val narječja" koji je doveo do toga, da je književni jezik potisnut iz svakodnevne upotrebe i koristi se još samo na formalnoj razini (parlament, školska nastava, najave u sredstvima javnog prijevoza i sl.) Taj val narječja ne može se objasniti isključivo obrambenim stavom u odnosu na Nijemce nakon izbijanja rata. Važnu ulogu je odigrala i kultura mladih koji su iznjedrili pokret roka na narječju, a također i podrška koju su narječjima dale lokalne radiostanice.

== Klasifikacija ==

Njemački jezici (19):
:A. [[srednjonjemački jezici]] (8):
::a1. [[istočni srednjonjemački jezici]] (4): Njemačka, Poljska: [[donjošleski jezik|donjošleski]], [[gornjosaksonski jezik|gornjosaksonski]], [[njemački standardni]]; novopriznati [[vilamovski jezik|vilamovski]].
::a2. [[Zapadnosrednjonjemački jezici|zapadni srednjonjemački jezici]] (4) [[Luksemburg]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[SAD]]:
:::a. Mozelski franački (1): [[luksemburški]].
:::b. rajnskofranački (1): [[Falački jezik]].
:::c. ripuarijski franački (1): kelnski.
:::d. [[pensilvanijski njemački]]. Pennsylvania.
:B. [[gornjonjemački jezici]] (8) Njemačka, [[Austrija]], [[Italija]], [[Švicarska]], [[Kanada]], Venezuela:
::b1. [[Alemanski jezici]] (4): [[alemán coloneiro]], [[alemanski jezik|alemanski]] ili švicarski njemački, [[švapski]], [[walserski]].
::b2. [[bavarsko-austrijski jezici]] (4): [[bavarski jezik|bavarski]], [[cimbrijski jezik|cimbrijski]], [[hutteritski jezik|hutteritski]], [[mócheno]].
:C. [[starofranački jezik]] †, Njemačka.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_family.asp?subid=750 Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_family.asp?subid=90073 Ethnologue (15th)]

[[Kategorija:Njemački jezici| ]]
[[Kategorija:visokonjemački jezici]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:N]]
[[Kategorija:Dijalektologija]]

Njemački jezici - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica