Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ukr icon}}' u '{{ukr oznaka}}'

2025-05-27T03:29:09Z

Zamjena teksta - '{{ukr icon}}' u '{{ukr oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 27. svibanj 2025. u 03:29
Redak 47:		Redak 47:

	*[http://www.sovlit.com/bios/ostrovsky.html O Ostrovskom na Enciklopediji Sovjetskih pisaca] {{eng oznaka}}		*[http://www.sovlit.com/bios/ostrovsky.html O Ostrovskom na Enciklopediji Sovjetskih pisaca] {{eng oznaka}}
	*[http://www.day.kiev.ua/124732/ Petro Kraljuk: “Čelični čovjek” iz Šepetivke] {{ukr ~~icon~~}}		*[http://www.day.kiev.ua/124732/ Petro Kraljuk: “Čelični čovjek” iz Šepetivke] {{ukr oznaka}}
	*[http://www.zn.kiev.ua/nn/show/333/30248/ Svjetlana Kabačjanskaja: Život bez srama] {{rus oznaka}}		*[http://www.zn.kiev.ua/nn/show/333/30248/ Svjetlana Kabačjanskaja: Život bez srama] {{rus oznaka}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

2025-04-24T03:32:16Z

Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 24. travanj 2025. u 03:32
Redak 48:		Redak 48:
	*[http://www.sovlit.com/bios/ostrovsky.html O Ostrovskom na Enciklopediji Sovjetskih pisaca] {{eng oznaka}}		*[http://www.sovlit.com/bios/ostrovsky.html O Ostrovskom na Enciklopediji Sovjetskih pisaca] {{eng oznaka}}
	*[http://www.day.kiev.ua/124732/ Petro Kraljuk: “Čelični čovjek” iz Šepetivke] {{ukr icon}}		*[http://www.day.kiev.ua/124732/ Petro Kraljuk: “Čelični čovjek” iz Šepetivke] {{ukr icon}}
	*[http://www.zn.kiev.ua/nn/show/333/30248/ Svjetlana Kabačjanskaja: Život bez srama] {{~~ru icon~~}}		*[http://www.zn.kiev.ua/nn/show/333/30248/ Svjetlana Kabačjanskaja: Život bez srama] {{rus oznaka}}

	{{GLAVNIRASPORED:Ostrovski, Mikola Oleksijovič}}		{{GLAVNIRASPORED:Ostrovski, Mikola Oleksijovič}}

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T06:21:59Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 06:21
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Nikolaj Ostrovski'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''Nikolaj Ostrovski'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = Nikolaj Aleksejevič Ostrovski<br><small>Николай Алексеевич Островский</small>\|		Ime = Nikolaj Aleksejevič Ostrovski<br><small>Николай Алексеевич Островский</small>\|
	boja = #B0C4DE\|		boja = #B0C4DE\|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-22T03:49:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = Nikolaj Aleksejevič Ostrovski Николай Алексеевич Островский|
boja = #B0C4DE|
slika = N Ostrovskiy.jpg|
opis slike = |
puno ime = |
rođenje = [[29. rujna]] [[1904.]] selo Vilija pored [[Ostrog]]a, [[Ukrajina]]|
smrt = [[22. prosinca]] [[1936.]] [[Moskva]], [[SSSR]]|
nagrade = [[Orden Lenjina]]|
supruga = |
djeca = |
period = [[Socrealizam|socijalistički realizam]] |
djela = ''Kako se kalio čelik''|
potpis =|
}}
'''Nikolaj Aleksejevič Ostrovski''' (ukr. ''Мико́ла Олексі́йович Остро́вський'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Николай Алексеевич Островский'') (selo Vilija pored [[Ostrog]]a, [[Ukrajina]] [[29. rujna]] [[1904.]] - [[Moskva]], [[SSSR]], [[22. prosinca]] [[1936.]]), bio je književnik [[Socrealizam|socijalističkog realizma]] iz Ukrajine, jedan od najpoznatijih za [[Staljinizam|staljinove]] ere. Njegovo najslavnije djelo je [[Autobiografija|autobiografski]] [[roman]] ''[[Kako se kalio čelik]]'' u kojem je opisao [[Ruski građanski rat]] i sovjetsku revoluciju. Stvarao je na [[ruska književnost|ruskom jeziku]].

== Životopis ==
Nikolaj je rođen u skromnoj radničkoj obitelji, kratko osnovno školovanje pohađao je u crkvenoj školi. Nakon što mu se obitelj preselila u grad Šepetivka [[1914.]] mali Nikolaj je počeo raditi kao pomoćni radnik u kuhinji željezničke stanice, zatim kao ložač i na kraju kao električar.
Tu se približio [[Boljševizam|boljševicima]] i postao njihov aktivist [[1917.]],<ref name="nikolaj">Dan Richardson: The rough guide to Moscow, Rough Guides, 2001., str. 135, {{ISBN|1858287006}}</ref> ali je tu istovremeno zaradio - ''ankilozantni spondilitis'', opaku bolest koja ga je kasnije dovela do paralize i sljepoće.<ref name="nikolaj"/>
Po njegovoj službenoj biografiji, Ostrovski se pridružio lokalnim [[Boljševizam|boljševicima]] u proljeće [[1918.]] kad je [[Njemačko Carstvo|njemačka]] vojska zauzela grad. U srpnju [[1918.]] postao je [[komsomol]]ac a već u kolovozu prijavio se u [[Crvena armija|Crvenu armiju]], postao je borac ''Konjičke brigade Kotovskog''. Tad je navodno ranjen [[1920.]] pored [[Lavov]]a a obolio je i od [[tifus]]a. Nakon oporavka vratio se u jedinicu, da bi bio ponovno ranjen i trajno otpušten iz vojske zbog zdravstvenih razloga. Interesantno je da sam Ostrovski u svojoj autografiji uopće ne navodi da je bio vojnik Crvene armije. Od [[1921.]] radi kao električar na [[Željeznica|željeznici]] u [[Kijev]]u i postaje sekretar mjesnog [[Komsomol]]a.

Kako je bolovao od kroničnog [[MKB-10 poglavlje XIII: Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva|reumatizma]] i posljedica [[tifus]]a, u kolovozu [[1922.]] je poslat na oporavak u Berdjansk, liječilište na obali [[Azovsko more|Azovskog mora]]. Od listopada [[1922.]] i službeno je proglašen invalidom, no on i nadalje radi. Od [[1923.]] postavljen je za [[komesar]]a ''Nastavnog [[Bojna|bataljona]] [[Crvena armija|Crvene armije]]'' u Berezdovu (zapadna Ukrajina) tu je bio i tajnik (''sekretar'') [[Komsomol]]a. Od siječnja [[1924.]] je tajnik (''sekretar'') ''Izjaslavskog oblasnog komiteta komsomola'', od kolovoza [[1924.]] postao je član [[komunist]]a. Od [[1925.]] njegovo zdravlje se stalo rapidno pogoršavati, zbog tog je poslat na lječenje u [[Harkiv]] a u svibnju [[1926.]] na [[Krim]]. Od prosinca [[1926.]] artritis ga je prikovao za krevet. Od studenog [[1927.]] Nikolaj se upisao na dopisno sveučilište Sverdlovskog komunističkog sveučilišta, kojeg je završio u lipnju [[1929.]] u [[Moskva|Moskvi]], ali je već u kolovozu oslijepio.

No nepokretnost i slijepoća nisu ga dotukli, pa je već [[1930.]], otpočeo pisati svoj prvi roman ''Kako se čelio čelik'', koji je po izlasku postao jedno od najutjecajnih djela među tadašnjim [[komunist]]ima širom svijeta. Piše i brojne članke po novinama i časopisima, i nastupa u radio emisijima. Od travnja [[1932.]] postao je član ''[[RAPP|Saveza ruskih proleterskih pisaca]]'', a od lipnja [[1934.]] i član ''Saveza pisaca SSSR-a''. Za svoj književni doprinos dobio je [[1. listopada]] [[1935.]], najviše odlikovanje SSSR-a [[Orden Lenjina]].

No godine teške bolesti učinile su svoje, - [[22. prosinca]] [[1936.]], u dobi od svega 32 godine Nikolaj je umro, smrt ga je prekinula te nije uspio završiti svoju drugu novelu ''Rađanje bure'', također na temu [[Ruski građanski rat|Ruskog građanskog rata]] i sovjetske revolucije.

==Ostavština Ostrovskog==
Za [[SSSR|sovjetskih]] vremena je Ostrovski bio kultni pisac. Nakon smrti podignut mu je ''Muzej i Humanitarni centar Ostrovski'' u [[Moskva|Moskvi]] <ref name="nikolaj"/> i brojni spomenici. Po njegovu romanu ''Kako se kalio čelik'' snimljena su tri filma, i izvedene brojne
kazališne adaptacije. On je diviniziran kao pravi primjer ''sovjetskog čovjeka'' - koji nikad ne skreće sa svog puta, njegove riječi citirane su kao primjer, kako treba živjeti.
{{Citat3||''Čovjekovo najveće bogatstvo je život, koji mu je dan samo jednom. Zato ga treba proživjeti tako, da se nikada ne požali za profućkanim godinama sramno provedene prošlosti. Treba živjeti tako, da bi se na samrti moglo reći; sav moj život i svu svoju snagu iskoristio sam za najplemenitiji cilj na svijetu, borbu za oslobođenje čovjeka.''}}



==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice==

*[http://www.sovlit.com/bios/ostrovsky.html O Ostrovskom na Enciklopediji Sovjetskih pisaca] {{eng oznaka}}
*[http://www.day.kiev.ua/124732/ Petro Kraljuk: “Čelični čovjek” iz Šepetivke] {{ukr icon}}
*[http://www.zn.kiev.ua/nn/show/333/30248/ Svjetlana Kabačjanskaja: Život bez srama] {{ru icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Ostrovski, Mikola Oleksijovič}}
[[Kategorija:Ruski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Ukrajina]]
[[Kategorija:Novelisti]]

Nikolaj Ostrovski - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ukr icon}}' u '{{ukr oznaka}}'

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{ru icon}}' u '{{rus oznaka}}'

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica