https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Nikola_Vitov_Gu%C4%8Deti%C4%87Nikola Vitov Gučetić - Povijest promjena2026-09-02T22:03:32ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Nikola_Vitov_Gu%C4%8Deti%C4%87&diff=52289&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-23T10:05:24Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Nikola Vitov Gučetić'''-->{{Filozof<br />
| regija = Hrvatska filozofija<br />
| era = Hrvatska filozofija 16.-19. stoljeća<br />
| slika =Nikola Vitov Gucetic.gif<br />
| opis_slike =<br />
| ime = Nikola Vitov Gučetić<br />
| rođenje = [[1549.]] [[Dubrovnik]]<br />
| smrt = [[1610.]]<br />
| škola_tradicija = [[renesansa]]<br />
| glavni_interesi = [[filozofija]], [[teologija]], [[ekonomija]]<br />
| poznate_ideje = <br />
| utjecaji = [[Aristotel]]<br />
| utjecao_na = <br />
}}<br />
<br />
'''Nikola Vitov Gučetić''' ([[1549.]] – [[1610.]]) dubrovački je plemić, filozof, političar i polihistor, te jedan od najumnijih i najvažnijih Dubrovčana svoga vremena. <br />
<br />
Vrijednost njegova rada potvrđuje činjenica da se sav njegov golemi opus danas čuva u arhivima u [[Vatikan|Vatikanu]] i [[Pesara|Pesaru]]. Sve svoje spise napisao je na [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Talijanski jezik|talijanskom]], jezicima učene Europe, što je bio i jedan od razloga zbog čega je dugo ostao nedostupan hrvatskoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti. Kao tipičan predstavnik [[Renesansa|renesanse]] široko je obrazovan, te već za života stječe visoka znanstvena priznanja, a naslov doktora filozofije i teologije dobiva od [[Klement VIII.|pape Klementa VIII]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
Rođen je u uglednoj i bogatoj obitelji iz koje su potjecali mnogi teolozi, pjesnici, slikari, filozofi, glazbenici i povjesničari, a koja je dugo godina aktivno sudjelovala u dubrovačkoj vlasti. U dubrovačkim školama stječe [[humanizam|humanističko]] znanje, te u svom ljetnikovcu u [[Trsteno]]m prikuplja vrijednu filozofsku i književnu biblioteku i okuplja dubrovačke renesansne pjesnike i mislioce. Bio je visoki upravni i politički dužnosnik u Dubrovačkoj Republici, sedam puta knez.<br />
Oženio se [[Mara Gundulić Gučetić|Marom Gundulić Gučetić]] (''Maria Gondola Gozze''), koja se također bavila filozofijom, te je napisala ''La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku''. Bio je član Akademije [[Insenthorum]] u [[Perugia|Perugi]] i premda nikada nije napuštao Dubrovačku Republiku, filozofski dijalozi s njegovim dubrovačkim prijateljima, čitali su se i na ondašnjim talijanskim sveučilištima.<br />
<br />
== Znanstveni rad ==<br />
Gučetić pokazuje interes za različite ogranke znanosti od kojih su mnoge, barem kao samostalne discipline, tada tek u začetku. Bavio se [[filozofija|filozofijom]], [[teologija|teologijom]], [[pedagogija|pedagogijom]], [[ekonomija|ekonomijom]], [[sociologija|sociologijom]], [[estetika|estetikom]], [[etika|etikom]], [[kozmologija|kozmologijom]] i [[politologija|politologijom]].<br />
<br />
Što se filozofije i teologije tiče, nastoji objediniti posebno platonističku i aristotelovsku struju mišljenja sa stajališta kršćanskog teologa i kritičara heretika i protestanata. Nastoji kristijanizirati [[Aristotel|Aristotela]], te prevladati teološke razlike. Tumači Aristotelovu ''Retoriku'', te raspravlja o govorništvu i srodnim disciplinama izvodeći tezu o zajedništvu retorike i dijalektike; obrazloženjem govorničkog umijeća, stvaralačke uporabe jezika i sl. označava pomak od tradicionalne aristotelovske i ciceronijanske retorike pa svojim idejama anticipira baroknu poetiku. Također, obrađuje problematiku moralne teologije, te razmatra pitanja biblijsko-teološkog sadržaja, u kojima u duhu provatikanske polemike s protestantima raspravlja temeljne teze i formulacije; napada [[Martin Luther|Luthera]], [[Jean Calvin|Calvina]] i [[Philipp Melanchthon|Melanchtona]].<br />
<br />
U ekonomskoj misli teoretičari ga smatraju utemeljiteljem radne teorije vrijednosti, koji je znatno prije od [[Adam Smith|Adama Smitha]] postulirao taj ekonomski princip. U djelu ''O upravljanju obitelji'' analizirao je i opisao sve obiteljske odnose koji se javljaju između muža i žene, roditelja i djece, kao i gospodara i slugu, te su ga stoga [[Đuro Basariček]] i [[Antun Radić]] opravdano proglasili prvim pedagoškim piscem u Hrvata. U politologiji on je prvi koji se bavi teorijom i praksom države, ali ne kao imaginarne utopije ili projicirane zajednice, nego konkretne empirijske činjenice, gradeći teoriju države i njezina ustroja, odnosno funkcioniranja.<br />
<br />
== Dialogo della Bellezza i Dialogo D'Amore (1581.) ==<br />
''O ljepoti'' i ''O ljubavi'' dva su Gučetićeva dijaloga pisana u duhu [[Platon|Platona]]. Glavni protagonisti navedenih spisa su [[Mara Gundulić Gučetić]], Gučetićeva supruga, te njena prijateljica, dubrovačka pjesnikinja, književnica i humanistica [[Cvijeta Zuzorić]]. Veličanje klasičnog ideala lijepog i ljepote (istoznačnice dobrote) dovodi se u spregu s kršćanskim idealom vjere u najviše – najljepše – moralno najsavršenije biće. Gučetić ostaje neoaristotelovac, te pokušava učitati u Aristotelovu doktrinu [[Plotin|Plotinova]] i [[Proklo|Proklova]] učenja. Kad je riječ o estetici, nije napravio cjelovit teorijski sustav, nego radije piše fragmentirano i razrađuje fenomenologiju ljubavi. Ljubav prema ljepoti izvorište je razgovora o ljubavi, a o ljubavi su dostojne i sposobne govoriti samo božanske duše; ljubav postaje načelo univerzuma kojim se u Jednom pomiruje mnoštvo razina [[bitak|bitka]] i sjedinjenjem s inteligibilnom idejom postiže najviše dobro i sreća.<br />
<br />
Dijalog ujedno predstavlja i oslikava Gučetićev portret filozofski i umjetnički obrazovane istaknute žene, te je taj književno-filozofski razgovor od velikog povijesnog i kulturnog značenja.<br />
<br />
== Dello Stato delle Republiche == <br />
Ovo Gučetićevo djelo je vjerna i dosljedna interpretacija aristotelove [[Aristotelova Politika|Politike]]. U njemu prikazuje aristotelovo shvaćanje države, ali primarna etička pitanja povezuje s [[Platon|Platonovom]] teorijom ideja i mislima o idealnoj državi. Cilj mu je osuvremeniti i razjasniti Aristotelovu doktrinu državnog uređenja i Aristotelovu praktičnu filozofiju. Djelo sadrži analize konkretnih oblika državnog uređenja, društvenih odnosa, vrline vladara, a na kraju daje naputke i upozorenja vladarima.<br />
<br />
Gučetić se zalaže za pučku (narodnu) državu u kojoj su vrhovna načela pravda i ravnopravnost građana pred zakonom. Osnova države počiva na slobodi. Nosioci vlasti ne smiju biti privilegirani kako se pojedinci ne bi osilili i pretvorili u tirane. Gučetićev opis ustrojstva vlasti je preuzet iz tadašnje organizacije vlasti Dubrovačke Republike, pa ima povijesnu vrijednost.<br />
<br />
Knjiga je tiskana u [[Venecija|Veneciji]] 1591. godine kod izdavača Aldo, te je postojeći primjerak još uvijek u odličnom stanju.<br />
<br />
== Djela ==<br />
*''Commentaria in sermonem Auer. De substantia orbis, et in propositiones de causis'' [[1580.]]<br />
*''Dialogo d'amore detto Antos, secondo la mente di Platone'' [[1581.]]<br />
*''Dialogo della Bellezza detto Antos, secondo la mente di Platone'' [[1581.]]<br />
* ''Sopra le Metheore d' Aristotile'', prvo izdanje [[1584.]] i drugo [[1585.]], u [[Venecija|Veneciji]].<br />
*''Dello stato delle republiche secondo la mente di Aristotele'' [[1591.]]<br />
*''Discorsi della penitenza'' [[1589.]]<br />
*''Governo della famiglia'' [[1589.]]<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Mara Gundulić Gučetić]]<br />
* [[Cvijeta Zuzorić]]<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
[http://hrcak.srce.hr/file/31738 Prikaz Gučetićeva glavnog djela ''O ustroju država'']<br /><br />
[http://www.matica.hr/Vijenac/Vij220.nsf/AllWebDocs/esej3 Članak u Vijencu]<br />
<br />
<br />
{{Matica hrvatska}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Gučetić, Nikola Vitov}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]<br />
[[Kategorija: Hrvatski filozofi 16.-19. stoljeća]]<br />
[[Kategorija:Gučetići]]</div>WikiSysop