WikiSysop: bmz

2022-03-20T09:45:12Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 09:45
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nikola Kujundžić'''-->'''~~Nikola Kujundžić Mišakov''' ([[Subotica]], [[9. veljače]] [[1861.]] - [[Bajmak]], [[22. siječnja]] [[1906.]]) bio je [[Bačka\|bački]] [[Hrvat]], [[hrvatska književnost\|hrvatski književnik]], [[pjesnik]], pisac, [[publicist]], [[prevoditelj]] <ref name="nadanasnjidan">Radio Subotica na hrvatskom jeziku. Na današnji dan. 9. veljače. 1861. Priredio: [[Lazar Merković]].</ref> , društveni i kulturni radnik.		Nikola Kujundžić Mišakov''' ([[Subotica]], [[9. veljače]] [[1861.]] - [[Bajmak]], [[22. siječnja]] [[1906.]]) bio je [[Bačka\|bački]] [[Hrvat]], [[hrvatska književnost\|hrvatski književnik]], [[pjesnik]], pisac, [[publicist]], [[prevoditelj]] <ref name="nadanasnjidan">Radio Subotica na hrvatskom jeziku. Na današnji dan. 9. veljače. 1861. Priredio: [[Lazar Merković]].</ref> , društveni i kulturni radnik.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-24T05:01:28Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Nikola Kujundžić Mišakov''' ([[Subotica]], [[9. veljače]] [[1861.]] - [[Bajmak]], [[22. siječnja]] [[1906.]]) bio je [[Bačka|bački]] [[Hrvat]], [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]], [[pjesnik]], pisac, [[publicist]], [[prevoditelj]] <ref name="nadanasnjidan">Radio Subotica na hrvatskom jeziku. Na današnji dan. 9. veljače. 1861. Priredio: [[Lazar Merković]].</ref> , društveni i kulturni radnik.

== Životopis ==
Rodio se u uglednoj subotičkoj obitelji [[Kujundžić]] koja je dala niz društvenih radnika ([[Ilija Kujundžić]], [[Radoslav Kujundžić]], [[Efrem Stipan Kujundžić]], [[Ivan Kujundžić]],<ref name="oko naziva jezika">[http://hrcak.srce.hr/file/104009 RASPRAVE ZJ, SV. 16 _(1990), str. 249] [[Ante Sekuli]]ć: OKO NAZIVA JEZIKA I PRAVOPISA BAČKIH HRVATA</ref>[[Ivan Jesse Kujundžić]], [[Pavao Kujundžić]])<ref>[[Ante Sekulić]]: Rasprave o jeziku bačkih Hrvata, Matica hrvatska, str. 189)</ref>

U književnosti se javio [[1879.]] rodoljubnim stihovima, stekavši brzu slavu, postavši najpoznatijim pjesnikom svoga kraja.

Postoje mišljenja da je tome pridonijelo to što su njegove pjesme imale prigodničarsko obilježje. Naime, Kujundžić je pisao pjesme za „[[velika bunjevačka prela]]" ("preljske pjesme"<ref name="nadanasnjidan"/>), manifestacije koja se održavala svake godine, od [[1879.]] do [[1942.]], na [[2. veljače]].

Najpoznatija mu je pjesma „Na veliko prelo 1879.".

Pripadao je struji hrvatskih kulturnih radnika koji su bili pristaše [[ikavica|ikavice]],<ref name="oko naziva jezika"/> točnije, struji intelektualaca među bunjevačkim Hrvatima (među ostalima su bili i [[Kalor Milodanović]] i [[Mijo Mandić]]), koja je smatrala da podunavski Hrvati trebaju formirati svoj književni standard utemeljen na štokavskoj ikavici <ref name="Uloga jezika">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/11688.pdf Centar za politološka istraživanja] Robert Skenderović: Uloga jezika u nacionalnim integracijama Hrvata i Srba u ugarskom Podunavlju {{pdf}}</ref>. Poznato je da se 1885. suprotstavio uvođenju [[ijekavica|ijekavice]] umjesto dotada korištene ikavice u časopisu "[[Neven (časopis)|Nevenu]]", protiv prijedloga [[Stipan Vujević|Stipana Vujevića]].

Među najznačajnijim je hrvatskim književnicima iz Bačke do pojave [[Miroljub Ante Evetović|Miroljuba Ante Evetovića]], koji je preuzeo čelnu ulogu, a i koji je za razliku od Kujundžića, bio prvi bački Hrvat koji je pisao književnim hrvatskim.

Svojim djelima je ušao u antologije proze i poezije [[Bunjevci|bunjevačkih]] Hrvata iz [[1971.]], sastavljača Geze Kikića, u izdanju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]].

Prevodio je s mađarskog, njemačkog i talijanskog jezika.<ref name="nadanasnjidan"/>

Živio je i radio u Bajmaku kao svećenik i župnik.<ref name="nadanasnjidan"/>

== Djela ==
Među ostalim, autorom je "himne" [[Bunjevci|bunjevačkih Hrvata]] ''Kolo igra tamburica svira''<ref name="nadanasnjidan"/>, ''Pisme preljske'' (1893.)koju je napisao za [[Veliko prelo|Veliko bunjevačko prelo]] [[1879.]] u Subotici <ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik3.pdf Hrvatski glasnik br.3/2005] Prvo bunjevačko prelo {{pdf}}</ref> (uglazbio [[Stipan Mukić]]), ''Dvi mlade algaševe'', ''Kolo igra'' (1879.), ''Rodu''<ref>Đuro Vidmarović: VezaRodoljubivost kao sastavni dio suvremenog pjesništva Hrvata u susjednim državama, Hrvatski iseljenički zbornik, (Tisak). - (1992) ; str. 132-134</ref>

Knjige: ''Na Prelu velikom'', 19??, ''Turci ili Izbori poslanički dolaze!'' (kao "Jedan član Pučke stranke"), 1896., ''Put križa'' 1891.

Prijevodi: ''Svete pisme za jubilarnu godinu'' (preveli Nikola Kujundžić i Krunoslav Mukić), 1900., ''Pisma Bl. D. Marije: prigodom loretskog hodočašća 1896.'' 1896.

== Izvori ==
*[[Ante Sekulić]]: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata, Matica hrvatska, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-150-167-X}}, str. 15.
* [[Geza Kikić]]: ''Antologija proze bunjevačkih Hrvata'', Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
* Geza Kikić: ''Antologija poezije bunjevačkih Hrvata'', Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20070621214321/http://www.maticahr-klasje.co.yu/3-4/3.htm Članak u "Klasju naših ravni"]
*[http://knjiznice.ffzg.hr/webpac/?rm=results&last_PAGER_offset=0&f3=TitleAndResponsibility&show_full=1&v3=Antologija%20proze%20bunjevačkih%20Hrvata&persist_search=10,11&path=ffsf-b-libri%2314073 Antologija proze bunjevačkih Hrvata]
*[http://knjiznice.ffzg.hr/webpac/?rm=results&last_PAGER_offset=0&f3=TitleAndResponsibility&show_full=1&v3=Antologija%20poezije%20bunjevačkih%20Hrvata&persist_search=10,11&path=ffsf-b-libri%2314073 Antologija poezije bunjevačkih Hrvata]

{{mrva-biog-knjiž-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Kujundžić, Nikola}}
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Životopisi, Subotica‎]]
[[Kategorija:Bunjevci]]

Nikola Kujundžić - Povijest promjena

WikiSysop: bmz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica