WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T06:29:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Niklaus E. Wirth
| slika = Niklaus Wirth, UrGU.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[15. veljače]], [[1934.]]
| mjesto_rođenja = [[Winterthur]], [[Švicarska]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Računarstvo]]
| radna_institucija = [[Stanford sveučilište]] [[Sveučilište u Zurichu]] [[Xerox PARC]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Euler [[Algol W]] [[Pascal (programski jezik)|Pascal]] [[Modula]] [[Modula-2]] [[Oberon (programski jezik)|Oberon]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Turingova nagrada]]
| religija =
| fusnote =
}}
'''Niklaus E. Wirth''' (rođen [[15. veljače]], [[1934.]]) je [[Švicarska|švicarski]] [[računalni znanstvenik]], poznat po dizajniranju nekolicine [[programski jezik|programskih jezika]], uključujući [[Pascal (programski jezik)|Pascal]], te po pionirskom radu u nekoliko klasičnih tema [[programsko inženjerstvo|programskog inženjerstva]]. 1984. je dobio [[Turingova nagrada|Turingovu nagradu]] za razvijanje niza inovativnih računalnih jezika.

== Životopis ==

Rođen je u [[Winterthur]]u, [[Švicarska]], [[1934.]] 1959. diplomira elektroničko inženjerstvo na Švicarskom saveznom institutu za tehnologiju (ETH) u [[Zurich]]u. [[1960.]] je stekao magisterij na ''Université Laval'' u [[Kanada|Kanadi]]. [[1963.]] doktorira na električnom inženjerstvu i računarstvu na Sveučilištu Kalifornije u Berkeleyu, pod mentorstvom pionira dizajna računala [[Harry Huskey|Harryja Huskeyja]].

Od [[1963.]] do [[1967.]] je obnašao dužnost pomoćnog profesora [[računarstvo|računarstva]] na Sveučilištu Stanford, te potom opet na Sveučilištu u Zurichu. [[1968.]] postaje profesor [[informatika|informatike]] na [[ETH]] u [[Zurich]]u, uz dvogodišnji sabatski dopust u [[Xerox PARC]]-u u [[Kalifornija|Kaliforniji]].

Umirovljen je [[1999.]]

== Radovi ==

Wirth je bio glavni dizjner programskih jezika [[Euler (programski jezik)|Euler]], [[Algol W]], [[Pascal (programski jezik)|Pascal]], [[Modula]], [[Modula-2]] te [[Oberon (programski jezik)|Oberon]]. Bio je jedan od glavnih kotača u timu koji je dizajnirao i implementirao operacijske sustave [[Lilith (računalo)|Lilith]] i [[Oberon (operacijski sustav)|Oberon]], te [[Lola (jezik za opis sklopovlja)|Lola]] sustav za dizajn i simulaciju digitalnog sklopovlja. Dobio je ''[[Association for Computing Machinery|ACM]] [[Turingova nagrada|Turingovu nagradu]]'' za razvoj tih jezika.

Njegov se članak [http://www.acm.org/classics/dec95/ ''Program Development by Stepwise Refinement''] o učenju programiranja smatra klasičnim tekstom [[programsko inženjerstvo|programskog inženjerstva]].
1975. je piše knjigu ''[[Algorithms + Data Structures = Programs]]'' koja je steće široko priznanje a korisna je i dan danas.

Dizajnirao je jednostavni programski jezik [[PL/0]] kako bi ilustrirao dizajn jezičnog procesora, i na kojem su zasnovani mnogi sveučilišni kolegiji o dizajniranju jezičnih procesora.

[[1955.]] je popularizirao izreku danas poznatu kao [[Wirthov zakon]]: [[Programska podrška]] se usporava brže nego što [[sklopovska podrška]] ubrzava", iako je u svojem papiru iz 1995. ''A Plea for Lean Software'' pripisuje [[Martin Reiser|Martinu Reiseru]].<ref>{{cite journal |title= A Plea for Lean Software |author= Niklaus Wirth |url= http://csdl2.computer.org/persagen/DLAbsToc.jsp?resourcePath=/dl/mags/co/&toc=comp/mags/co/1995/02/r2toc.xml&DOI=10.1109/2.348001 |accessdate= 2007-01-13 |journal= [[Computer (magazine)|Computer]] |year=1995 | month=February |volume=28 |issue=2 |pages=pp. 64-68}}</ref>

== Citati ==

{{Citat|"Dok europljani uglavnom izgovaraju moje ime na pravi način ('Ni-klows Wirt'), amerikanci ga uvijek smuljaju u 'Nick-les Worth' Ovo je kao da se kaže da me Europljani zovu po imenu (''call by name''), a Amerikanci po vrijednosti (''call by value'')."}}
{{Citat|"[[C++]] je uvreda za ljudski mozak."}}
{{Citat|"Pouzdani i transparentni programi obično nisu u žiži zanimanja dizajnera."||(1999)}}
{{Citat|"U našoj profesiji, preciznost i savršenstvo nisu nepotrebni luksuz, već nužna potrebitost."||(1997)}}

== Trivia ==

[[Philippe Kahn]], istaknuti bežični i programski tehnologist i osnivač [[Borland]]a, je studirao pod Wirthom pri [[ETH Zürich]].

== Vidi još ==

* [[Prošireni Backus-Naurov oblik]]
* [[Wirthova sintaksna notacija]]

== Reference ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.verw.ethz.ch/cgi-win/whoShow.exe/ws7?ID=806&lang=engl Biografija] pri [[ETH Zürich]].
* [http://www.cs.inf.ethz.ch/~wirth/ Osobna web stranica] pri ETH Zürich.
* [http://www.acm.org/classics/dec95/ Program Development by Stepwise Refinement], ''[[Communications of the ACM]]'', 14(4):221–227, April [[1971.]]
* [http://www.swissdelphicenter.ch/en/niklauswirth.php Pascal and its Successors] papir Niklausa Wirtha – uključuje i kratku biografiju.
* [http://www.eptacom.net/pubblicazioni/pub_eng/wirth.html Nekoliko riječi sa Niklausom Wirthom]
* ''[http://www.informatik.uni-trier.de/~ley/db/conf/birthday/wirth2000.html Škola Niklausa Wirtha: Umjetnost jednostavnosti]'', autori su László Böszörményi, Jürg Gutknecht, Gustav Pomberger (urednik). [[dpunkt.verlag]] / [[Morgan Kaufmann Publishers]], [[2000.]] {{ISBN|3-932588-85-1}} / {{ISBN|1-55860-723-4}}.
* Knjiga o jeziku i operacijskom sustavu Oberon je sad dostupna besplatno kao PDF datoteka ''[http://www.oberon.ethz.ch/WirthPubl/ProjectOberon.pdf Project Oberon - The Design of an Operating System and Compiler]'' PDF datoteka ima dodatak koji knjiga nema: ''Ten Years After: From Objects to Components''.
* Knjiga ''[http://www.oberon.ethz.ch/WirthPubl/CBEAll.pdf Compiler Construction]''

{{Turingova nagrada}}

[[Kategorija:Pioniri računarstva|Wirth, Niklaus]]
[[Kategorija:Dobitnici Turingove nagrade|Wirth, Niklaus]]
[[Kategorija:Računalni znanstvenici|Wirth, Niklaus]]
[[Kategorija:Švicarski znanstvenici|Wirth, Niklaus]]

Niklaus Wirth - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica