Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:04:43Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:04
Redak 67:		Redak 67:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~wikizvor~~\|O upravljanju carstvom/Gl. XXXVI. O Paganima koji se takođe zovu Neretvljani i zemlji u kojoj sada stanuju}}		{{HIEizvor\|O upravljanju carstvom/Gl. XXXVI. O Paganima koji se takođe zovu Neretvljani i zemlji u kojoj sada stanuju}}
	*[http://www.bacina.com/o_selu.htm Baćina] Povijest Baćine		*[http://www.bacina.com/o_selu.htm Baćina] Povijest Baćine
	*[http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/09/18/NDD.html O bitci kod Makarske]		*[http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/09/18/NDD.html O bitci kod Makarske]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-25T01:13:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Hrvatska povijest}}
'''Neretvanska kneževina''' je bila [[Hrvati|starohrvatska]] država na području današnje južne Hrvatske ([[splitsko-dalmatinska županija]] i [[dubrovačko-neretvanska županija]]). To je povijesno područje između rijeka [[Cetina|Cetine]] i [[Neretva|Neretve]]. U 10. stoljeću spominje se kao '''Paganija''' (zemlja pogana) i Arenta (Narenta), a od početka 12. stoljeća kao Maronia ili Mariania (zemlja uz more, Pomorje) te '''Krajina''' (nakon priključenja [[Zahumlje|Humskoj zemlji]]).<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27482 Hrvatska enciklopedija] Neretljanska krajina</ref>

[[Neretvani]], su staro [[hrvat]]sko pleme. U 7. stoljeću naselili područje od Neretve do Cetine i susjedne otoke.<ref name="LZMK">[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27481 Hrvatska enciklopedija] Neretljani</ref> Vladali su [[Mljet]]om, [[Korčula|Korčulom]], [[Brač]]em i [[Hvar]]om. Tijekom prvih stoljeća opstojnosti imaju samosvojan razvoj. Slovili kao umješni gusari i nepremostiva prepreka mletačkoj prevlasti na ovom dijelu Jadrana.<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/38733/ Proleksis enciklopedija] Neretvani</ref> Od 9. stoljeća spominju ih mletački izvori kao gusare koji pljačkaju mletačke lađe.<ref name="LZMK" /> Godine 840. neretvanski knez Diudit nanio je težak poraz mletačkoj mornarici. U vrijeme hrvatskog kneza [[Domagoj]]a postoji i bliska suradnja između hrvatskih i neretvanskih gusara. U [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kraj Makarske 887.]] teško je poražena mornarica mletačkog dužda Pietra Candiana, koji je tom prilikom i poginuo. U vrijeme slabljenja [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskog Kraljevstva]] obnovljeni su [[Hrvatsko-mletački ratovi|mletačko-neretvanski sukobi]], a nakon višestrukih neuspjelih pokušaja, Mlečani su sredinom 10. stoljeća prisiljeni sklopiti mir i plaćati godišnji danak za slobodan prolaz Jadranom.<ref name="Proleksis" /> U 11. stoljeću Neretvani se vezuju uz Hrvatsku s kojom dolaze pod Arpadoviće. Od XII. st., u drugačijim [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|državno-političkim okolnostima]], Neretvani se javljaju ponovno kao gusari pod imenom [[Kačići|Kačića]] i [[Omiš]]ana.<ref name="Proleksis" /> Njihovo područje bilo je u [[Zahumlje|sastavu zemalja hercega]] [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana]] do 1456., pod Venecijom do 1498., pod Turskom do 1646. te opet pod Venecijom do njezina pada 1797.<ref name="LZMK" />

== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:PaganiaSigloIX hr.svg|350px|thumb|Zemljovid Paganije]]
Prostor Neretvanske kneževine bio je sastavljen od [[Starohrvatske županije#Županije u Paganiji|tri županije]]; [[Rastoka (županija)|Rastoke]], [[Mokro (starohrvatska županija)|Mokra]] i [[Dalen]]a. Prve su dvije bile pomorske županije s otocima, dok je teritorijalno najveća županija Dalen zauzimala prostor iza [[Mosor]]a, [[Biokovo|Biokova]] i [[Rilić]]a sve do visokih [[Rama|ramskih]] planina. Gradovi utvrde koji se tada spominju, bili su: Mucrum ili Mokron (danas [[Makar]], čija je povijesna luka danas poznatija kao grad [[Makarska]]), Beroullia ili [[Vrulja]] (između današnjih [[Brela]] i prijevoja [[Dubci|Dubaca]]), Ostrok ili Ostrog (između današnjega [[Zaostrog]]a i [[Podaca|Podace]]), Labinetza ili [[Lapčanj]] (današnji [[Gradac]]).

== Stanovništvo ==
Stanovništvo je bilo nazvano po rijeci [[Neretva|Neretvi]], ''[[Neretvani]]ma''. U latinskim izvorima ih se naziva ''Narentani'', a u grčkima ''Arentanoi''.

Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici Neretvanske kneževine su zbog jake izoliranosti i smatranja da je kršćanstvo sredstvo prisile, imali raširenu pogansku, nekršćansku vjeru, tako da su ovi Hrvati dobili ime "pogani", a zemlja "Poganska", lat. Pagania.

Stanovništvo se većinom bavilo ribolovom te uzgojem [[smokva|smokava]] i [[maslina]]. Međutim najunosniji posao je bilo gusarenje. Mletački trgovački brodovi prolazili su Jadran hrvatskom obalom jer je lakša za plovidbu od talijanske, a to iskoristili [[Neretvani]] i svojim brzim [[sagena]]ma pljačkali sve strane brodove, pogotovo mletačke, a to je par puta uzrokovalo rat. Neretvane je tek smirio kralj [[Petar Krešimir IV.]]

== Dolazak Hrvata ==
[[Datoteka:Dolazak Hrvata Celestin Medović.JPG|mini|[[Celestin Medović]], ''[[Dolazak Hrvata]]'']]
Hrvati su rubno naselili i krajeve južno od rijeke Cetine, tj. Crvenu Hrvatsku (Neretvanska kneževina, [[Zahumlje|Hum ili Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]]) gdje se poslije razvila posebna hrvatska državica, [[Dubrovačka Republika]], i hrvatski gradovi u Boki ([[Kotor]]), zatim Bosnu, gdje je u srednjem vijeku [[Srednjovjekovna bosanska država|postojala zasebna država]] s katoličkim pučanstvom zapadne orijentacije, te Istru preko rijeke Raše, gdje su Hrvati od doseljenja činili većinu.<ref name="Pavličević 2007">[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada Pavičić, Zagreb, 2007.</ref>{{is|str. 19.}}

Hrvati su naselili također i južne predjele između Cetine i Neretve, koji su se nazivali Pomorjem ili Paganijom, a nastavali su ih [[Neretvani]]. Od Neretve do Dubrovnika, prostirala se oblast [[Zahumlje]], od Dubrovnika do Kotora s Konavlima [[Travunja]], a dalje prema jugu [[Duklja]] te u zaleđu, oko istoimene rijeke, [[Vrhbosna|Bosna]]. U tim južnim krajevima, koje povijesni izvori nazivaju [[Crvena Hrvatska|Crvenom Hrvatskom]], vladajući, plemenski sloj Hrvata nije bio tako brojan kao na području od Raše do Cetine, pa su tu, u imenovanju društvenih zajednica, prevladala lokalna, pretežno zemljopisna imena. Međutim, ta su područja bila i dalje više ili manje vezana uz Hrvatsku, osobito kad je [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatska država]] bila snažna. Naime, žitelji svih tih krajeva uskoro su, kao i ostali Hrvati, preuzeli kršćanstvo i okrenuli se prema Zapadu. Stoga ih visoki svećenik iz Bara (možda Grgur Zadranin), nazvan [[Ljetopis popa Dukljanina|popom Dukljaninom]], posve opravdano naziva [[Crvena Hrvatska|Crvenom (dakle, Južnom) Hrvatskom]].<ref name="Pavličević 2007"/>{{is|str. 35.}}

== Povijest ==

[[Datoteka:Pagania_Zahumlje_Travunia_Duklja.png|220px|mini|desno|Neretva i druge južnohrvatske kneževine u 10. stoljeću]]

Nakon doseljavanja Hrvata u novu domovinu, na prostor rimske provincije Ilirika i susjednih provincija, isti su se teritorijalno i upravno organizirali u nekoliko država, koje se da podijeliti u dvije skupine: [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Bijela Hrvatska]] i [[Crvena Hrvatska]]. Potonja je bila podijeljena na nekoliko državica "sklavinija," odnosno zemlja slavena, kojima je vladao knez: Neretvanska kneževina, [[Zahumlje]], [[Travunja]] i [[Duklja]].

Ista je bila ustrajna i tvrda u međunarodnoj politici, suprotstavljajući se moćnim susjedima kao što su bili [[Mletačka Republika|Mletci]]. Oslonac su imali u velikom pomoračkom i ratnom umijeću svoje ratne mornarice. Bili su u tijesnoj vezi sa [[Primorska Hrvatska (kneževina)|primorskim Hrvatima]], što dokazuje uzajamno pomaganje primorskog kneza [[Mislav]]a i neretvanskog [[Družak]]a, ponegdje i Družac. Tako su oni skupa pobijedili mletačkog dužda [[Petar Tradonik|Petra Tradonika]], a o tom govore spisi [[Ivan Đakon|Ivana Đakona]] koji Mislava naziva ''dux'', a Družaka ''iudex''.
[[Datoteka:Domagojevi strijelci 3.JPG|mini|Spomenik "[[Domagoj]]evi strijelci" u Vidu kod Metkovića, djelo [[Stjepan Skoko|Stjepana Skoke]]]]
Prema mletačkim zapisima, pomorski prostor između ušća rijeka Neretve i Cetine, spominje se kao strah i trepet njihovu brodovlju. Mlečani su poduzimali cijeli niz vojno-pomorskih akcija protiv Neretvana (Morjana) i morjanskog brodovlja, a uglavnom su završavale neuspješno. Za odmazdu su se Neretvani zalijetali sve do [[Istra|Istre]] i prekojadranske pokrajine [[Apulija|Apulije]] do obala [[Monte Gargano|Monte Gargana]]. [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]] [[Ivan Particijak]] bio je prisiljen sklopiti mirovni ugovor s Neretvanima [[830.]] godine, a trajao je tek nekoliko godina.Već godine [[835.]] Neretvani su zaplijenili nekoliko mletačkih brodova.

Nakon toga, [[839.]] godine ponovo je sklopljen mir između hrvatskoga kneza [[Mislav]]a i neretvanskoga kneza [[Družak]]a s jedne, te mletačkoga dužda [[Petar Tradonik|Petra Tradonika]] s druge strane.Međutim, već sljedeće godine ([[840.]]) dužd Petar se morao vratiti osramoćen u Mletke nakon poraza koji su mu nanijeli Neretvani predvođeni knezom Deodatom. Zbog istih je razloga mletački dužd [[Urso Patricijak]] u siječnju 880. bio prinuđen na obnovu savezništva sa [[Franci]]ma, sklopivši ugovor sa kraljem [[Karlo III. Debeli|Karlom III. Debelim]], sve u cilju borbe protiv Neretvana.

Godine [[887.]], 18. rujna, pokraj tadašnje luke [[Mokron]] ([[Makarska]]) odigrala se legendarna [[bitka kod Makarske|bitka]]. Ambiciozni dužd [[Petar Kandijan]] krenuo je s 12 borbenih brodova na Paganiju. Mlečani su u početku pritisnuli Neretvane, ali se onda ratna sreća okrenula i Neretvani su nanijeli dotad nezapamćen poraz Mlečanima. Neretvanski Hrvati u žestokom protuudaru razbijaju mletačku plovu i postrojbe na kopnu. Kandijan je u toj bitki izgubio glavu. Njegovo je tijelo ostalo u rukama Neretvana, tako da ga je venecijanski tribun Andrija morao ukrasti kako bi ga pokopao u stolnoj gradskoj crkvi. Ova je bitka značajna jer se Mlečani nisu više nikada usudili tako jako napasti Neretvane.

Ovaj datum se obilježeva kao Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]], čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija. Gotovo cijelo stoljeće Mlečani pokušavaju pokoriti Neretvane, ali im to nikako ne uspijeva. Tako, po tko zna koji put [[948.]] godine pod vodstvom dužda [[Petar III. Kandijan|Petra III. Kandijana]] (unuk gore navedenog) Mlečani u pokušaju osvajanja trpe teške poraze od Neretvana. Nakon toga [[Mletačka Republika|Mlečani]] konačno pristaju plaćati danak Neretvanima za slobodnu plovidbu njihovim vodama, što će potrajati sve do [[996.]] godine, do mletačkog otimanja otoka [[Hvar]]a i [[Korčula|Korčule]] pod vodstvom mletačkog dužda [[Petar II. Orseolo|Petra II. Orseola]] i početka slabljenja Paganije i njezine moći.

==Plovila==
[[Datoteka:Neretvanska ladja iz 1895.jpg|mini|Najstarija "aktivna" lađa, iz 1895.]]
Neretvani, u ratu se nisu koristili velikim velikim brodovima, nego malim lađama tzv. [[sagena|sagene]]. One su, pretpostavlja se, bile varijacija [[Drakkar|vikinških lađa]], a nosile su do najviše 40 ljudi. Međutim imali su još manja plovila [[kondura|kondure]], koje su nosile oko 15 mornara.
Za svakidašnje poslove koristili su, i još uvijek koriste svoje autohtono plovilo [[neretvanska lađa|neretvansku lađu]].

==Popis vladara==
*[[Družak]] (Drosaico) ? – oko 839/840.<ref>Ernst Dümmler, Über die älteste Geschichte der Slaven in Dalmatien: (549-928), 1856.</ref>
*[[Ljudislav]] (839./840. – ?), mogući nasljednik [[Družak]]a ili njegov suvladar.<ref>Ferdo Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990., {{ISBN|978-86-401-0080-9}}.</ref>
*Unusclavus i Diodurus, vođe napada na [[Caorle]] [[846.]] godine.<ref>Johann Christian von Engel: Kroatien Slavonien, Gebauer, 1798.</ref>[[Pavel Josef Šafařík|Šafařík]] ih navodi kao Uneslaw i Diodur.<ref>Pavel Jozef Šafařík: Slowanské Starožitnosti, 1837.</ref>
*[[Domagoj]]? 864. – 876. Domagoja se navodi kao „Domoghoi, prinze de Narentani“ u [[Venetska kronika|Venetskoj kronici]]<ref>Jakov Stipišić, Corona Venetorum. Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, god. I./1972, br. 1/2, str. 128 - 135.</ref>
*[[Berigoj]] oko 1050., sudac Morjana (iudex Maranorum), kralj Morjana (rex Marianorum)<ref name="LKMZ">{{Citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43454|title= LKMZ: Neretvani}}</ref><ref name="Fine">John Van Antwerp Fine Jr.: The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century, University of Michigan Press, 1991., {{ISBN|978-0-472-08149-3}}.</ref><ref>Ildar H. Garipzanov; Patrick J. Geary; Przemysław Urbańczyk: Franks, Northmen, and Slavs: Identities and State Formation in Early Medieval Europe, 2008., {{ISBN|978-2-503-52615-7}}.</ref>
*[[Jakov (neretvanski vladar)|Jakov]], sudac ili vojvoda (dux) Morjana, odnosno morstika (morsticus)<ref name="LKMZ" />
*[[Rusin (neretvanski vladar)|Rusin]], sudac ili vojvoda (dux) Morjana, odnosno morstika (morsticus)<ref name="LKMZ"/>
*[[Slavac, hrvatski kralj|Slavac/Slavić]]?<ref name="LKMZ"/>

== Zanimljivosti ==
Postoji legenda o neretvanskom podrijetlu kneza [[Domagoj]]a, što zvuči logično, s obzirom da se Domagoj usredotočio na osnaživanje mornarice zbog čestih sukoba s mletačkim duždom [[Urso Particijak|Ursom Particijakom]]. Samo dva neretvanska imena iz toga razdoblja imaju završetak -goj, Domagoj i [[Berigoj]], a obojica su bili knezovi.

Dan [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne mornarice]] obilježava se '''[[18. rujna]]''', kada su hrvatski mornari - Neretvani davne [[887.]] godine u bitki kod [[Makarska|Makarske]] porazili [[Mleci|mletačku]] flotu dužda Kandijana, čime se želi posebno istaknuti hrvatska pomorska tradicija. Danas se u čast neretvanskih gusara vozi [[Maraton lađa]] od Metkovića do Ploča u atohtonim plovilima.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Unutarnje poveznice ==
*[[Neretvani]]
*[[Zahumlje]]
*[[Travunja]]
*[[Hrvatsko-mletački ratovi]]

== Vanjske poveznice ==
{{wikizvor|O upravljanju carstvom/Gl. XXXVI. O Paganima koji se takođe zovu Neretvljani i zemlji u kojoj sada stanuju}}
*[http://www.bacina.com/o_selu.htm Baćina] Povijest Baćine
*[http://vijesti.hrt.hr/arhiv/98/09/18/NDD.html O bitci kod Makarske]
*[http://hr.wikisource.org/wiki/Povijest_Hrvatske_I._%28R._Horvat%29/Mislav_i_Trpimir Povijest Hrvatske]
*[http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/srp_port.html Hercegbosna.org] Mit o srpstvu srednjovjekovne Bosne
*[http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest_9_stoljeca.pdf Ivan Mužić] Hrvatska povijest 9. stoljeća {{pdf}}, veličine 1,7 MB

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Metković]]
[[Kategorija:Opuzen]]

Neretvanska kneževina - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica