Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

2026-03-10T03:40:14Z

Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 03:40
Redak 33:		Redak 33:
	Neon nije toksičan. Bezopasan je plin, iako može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.		Neon nije toksičan. Bezopasan je plin, iako može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.

	{{~~Wječnik~~}}		{{HIEslovar}}

	{{Kemijski elementi}}		{{Kemijski elementi}}

	[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]		[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:10:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
|ime = neon
|simbol = Ne
|redni_broj = 10
|kemijska_skupina = plemeniti plinovi
|grupa = 18
|perioda = 2
|blok = p
|izgled = bezbojni [[plin]], na fotografiji u visokonaponskom el. polju [[Datoteka:NeTube.jpg|200px]]
|gustoca = 0,9002
|tvrdoca = -
|atomska_masa = 20,1797(6)
|specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 20,786
|taliste = -248,59
|vreliste = -246,08
|toplina_taljenja = 0,335
|toplina_isparivanja = 1,71
|EK1 = Helij
|EK2 = He
|e_konfiguracija = 2s22p6
}}

Neon su [[1898.]] godine otkrili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] kemičari [[William Ramsay|Sir William Ramsay]] i [[Morris Travers]]. Ime je dobio od [[Starogrčki jezik|grčke]] riječi ''neos'', što znači "nov". To je kemijski inertan, jednoatomni, nezapaljivi [[plin]] bez [[boja|boje]] i [[miris]]a. Spada u skupinu plemenitih plinova.

Neon se može dobiti umjetnim putem, [[frakcijska destilacija|frakcijskom destilacijom]] tekućeg [[zrak]]a. Gustoća neona u tekućem stanju je 1,2 gcm^-3, specifične težine u odnosu na zrak 0,674. Komercijalno se dobiva kao [[nusproizvod]] frakcijske destilacije tekućeg zraka pri proizvodnji kisika i dušika. Upotrebljava se u svijetlećim napravama ([[Neonska cijev|neonske cijevi]]), u elektronskoj industriji i [[laser]]skoj tehnici.

Za većinu primjena nije potreban potpuno čist neon, stoga neon tehničke čistoće obično sadrži primjese argona i kriptona. Pri standardnim uvjetima, neon je jednoatoman plin bez boje, mirisa i okusa. U čvrstom stanju ima plošno centriranu kubičnu strukturu. U prirodi postoji kao smjesa tri stabilna izotopa: [[Ne-20]], [[Ne-21]] i [[Ne-22]], a registrirano je postojanje još deset izotopa (neki su umjetno dobiveni i svi imaju kratka vremena poluraspada - najduže živući izotop ima vrijeme [[poluraspad]]a 3,38 minuta). Ako kroz plinoviti neon pri sniženom tlaku dođe do [[električno pražnjenje|električnog pražnjenja]], javlja se intenzivna narančasta svjetlost kao posljedica brojnih emisijskih linija u tom dijelu spektra. Stoga se neon najviše upotrebljava za punjenje reklamnih svijetlećih cijevi (neonske svijetleće reklame).

Neon tek pri posebnim uvjetima (prisutnost električnog pražnjenja, povišeni tlak, prisutnost jakih dipolnih molekula u smjesi) može dati mali broj nestabilnih "spojeva", prvenstveno s fluorom. [[Hidridi]] neona nisu registrirani niti pri visokim tlakovima.

Pored navedene primjene za punjenje [[svijetleća reklama|svijetlećih reklama]], neonom se pune neki [[laser|laseri]]. Smjesa [[Helij|He]]-Ne bila je upotrijebljena u prvom laseru, a i danas ima relativno veliku primjenu. Koristi se za [[visokonaponski indikator|visokonaponske indikatore]], a katkad i kao [[rashladno sredstvo]] umjesto skupog helija.

Neon nije toksičan. Bezopasan je plin, iako može izazvati gušenje ako istisne kisik iz pluća.

{{Wječnik}}

{{Kemijski elementi}}

[[Kategorija:Plemeniti plinovi]]

Neon - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ječnik' u '{{HIEslovar'

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica