Neoliberalizam - Povijest promjena

WikiSysop: file->datoteka

2022-04-30T22:28:21Z

file->datoteka

←Starija inačica		Inačica od 30. travanj 2022. u 22:28
Redak 11:		Redak 11:
	==Terminologija==		==Terminologija==
	===Porijeklo===		===Porijeklo===
	[[~~File~~:Friedrich Hayek portrait.jpg\|thumb\|upright\|[[Friedrich Hayek]]]]		[[Datoteka:Friedrich Hayek portrait.jpg\|thumb\|upright\|[[Friedrich Hayek]]]]
	Pojam "neoliberalizam" postojao je u [[Francuski jezik\|francuskom jeziku]] u 19. stoljeću (''néo-libéralisme'', kasnije su ga koristili i drugi, uključujući klasičnoliberalnog ekonomista [[Milton Friedman\|Miltona Friedmana]] koji je jedan od svojih eseja iz 1951. naslovio "Neo-Liberalism and its Prospects" ("Neoliberalizam i njegovi izgledi").<ref name="Burgin2012">{{Citiranje knjige\|author=Angus Burgin\|title=The Great Persuasion: Reinventing Free Markets since the Depression\|url=https://books.google.com/books?id=BnZ1qKdXojoC&pg=PA170\|date=2012\|publisher=Harvard University Press\|isbn=978-0-674-06743-1\|page=170}}</ref>		Pojam "neoliberalizam" postojao je u [[Francuski jezik\|francuskom jeziku]] u 19. stoljeću (''néo-libéralisme'', kasnije su ga koristili i drugi, uključujući klasičnoliberalnog ekonomista [[Milton Friedman\|Miltona Friedmana]] koji je jedan od svojih eseja iz 1951. naslovio "Neo-Liberalism and its Prospects" ("Neoliberalizam i njegovi izgledi").<ref name="Burgin2012">{{Citiranje knjige\|author=Angus Burgin\|title=The Great Persuasion: Reinventing Free Markets since the Depression\|url=https://books.google.com/books?id=BnZ1qKdXojoC&pg=PA170\|date=2012\|publisher=Harvard University Press\|isbn=978-0-674-06743-1\|page=170}}</ref>

WikiSysop: bmz

2022-03-20T08:22:59Z

bmz

←Starija inačica		Inačica od 20. ožujak 2022. u 08:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Neoliberalizam'''-->'''~~Neoliberalizam''' je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja [[Ekonomski liberalizam\|ekonomskog liberalizma]] i [[Kapitalizam\|kapitalizma]] [[Slobodno tržište\|slobodnog tržišta]].<ref name="Haymes">{{Citiranje knjige\|editor1-last= Haymes\|editor1-first=Stephen \|editor2-last= Vidal de Haymes\|editor2-first= Maria\|editor3-last= Miller\|editor3-first= Reuben\|title= The Routledge Handbook of Poverty in the United States \|url= http://www.routledge.com/books/details/9780415673440\|location=London \|publisher= [[Routledge]]\|date=2015\|isbn= 978-0415673440}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last=Bloom \|first=Peter \|date=2017\|title=The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral\|url=https://www.routledge.com/The-Ethics-of-Neoliberalism-The-Business-of-Making-Capitalism-Moral/Bloom/p/book/9781138667242\|publisher=[[Routledge]]\|pages=3, 16 \|isbn=978-1138667242}}</ref>		Neoliberalizam''' je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja [[Ekonomski liberalizam\|ekonomskog liberalizma]] i [[Kapitalizam\|kapitalizma]] [[Slobodno tržište\|slobodnog tržišta]].<ref name="Haymes">{{Citiranje knjige\|editor1-last= Haymes\|editor1-first=Stephen \|editor2-last= Vidal de Haymes\|editor2-first= Maria\|editor3-last= Miller\|editor3-first= Reuben\|title= The Routledge Handbook of Poverty in the United States \|url= http://www.routledge.com/books/details/9780415673440\|location=London \|publisher= [[Routledge]]\|date=2015\|isbn= 978-0415673440}}</ref><ref>{{Citiranje knjige \|last=Bloom \|first=Peter \|date=2017\|title=The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral\|url=https://www.routledge.com/The-Ethics-of-Neoliberalism-The-Business-of-Making-Capitalism-Moral/Bloom/p/book/9781138667242\|publisher=[[Routledge]]\|pages=3, 16 \|isbn=978-1138667242}}</ref>
	Općenito ga se povezuje s politikom [[ekonomska liberalizacija\|ekonomske liberalizacije]], što uključuje [[Privatizacija\|privatizaciju]], [[deregulacija\|deregulaciju]], [[Globalizacija\|globalizaciju]], [[Slobodna trgovina\|slobodnu trgovinu]], [[Politika rezova\|politiku rezova]] i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.<ref name="Handbook2"/><ref name=Boas2009/><ref name = "For Business Ethics">Campbell Jones, Martin Parker, Rene Ten Bos (2005). ''For Business Ethics.'' [[Routledge]]. {{ISBN\|0415311357}}. p. 100:		Općenito ga se povezuje s politikom [[ekonomska liberalizacija\|ekonomske liberalizacije]], što uključuje [[Privatizacija\|privatizaciju]], [[deregulacija\|deregulaciju]], [[Globalizacija\|globalizaciju]], [[Slobodna trgovina\|slobodnu trgovinu]], [[Politika rezova\|politiku rezova]] i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.<ref name="Handbook2"/><ref name=Boas2009/><ref name = "For Business Ethics">Campbell Jones, Martin Parker, Rene Ten Bos (2005). ''For Business Ethics.'' [[Routledge]]. {{ISBN\|0415311357}}. p. 100:
	* "Neoliberalism represents a set of ideas that caught on from the mid to late 1970s, and are famously associated with the economic policies introduced by Margaret Thatcher in the United Kingdom and Ronald Reagan in the United States following their elections in 1979 and 1981. The 'neo' part of neoliberalism indicates that there is something new about it, suggesting that it is an updated version of older ideas about 'liberal economics' which has long argued that markets should be free from intervention by the state. In its simplest version, it reads: markets good, government bad."</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Goldstein\|first=Natalie\|url=https://books.google.com/books?id=bkotGqoG0u0C&pg=PA30\|title=Globalization and Free Trade\|date=2011\|publisher=[[Infobase Publishing]]\|isbn=978-0-8160-8365-7\|page=30}} {{citation \|editor1-last= Springer\|editor1-first= Simon \|editor2-last= Birch\|editor2-first= Kean \|editor3-last= MacLeavy\|editor3-first= Julie\|date= 2016 \|title= The Handbook of Neoliberalism\|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001\|publisher= [[Routledge]] \|page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] \|isbn= 978-1138844001\|quote= Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.}}</ref> Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg [[Kejnezijanizam\|kejnzijanskog]] ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne [[Stagflacija\|stagflacije]] 1970-ih.		* "Neoliberalism represents a set of ideas that caught on from the mid to late 1970s, and are famously associated with the economic policies introduced by Margaret Thatcher in the United Kingdom and Ronald Reagan in the United States following their elections in 1979 and 1981. The 'neo' part of neoliberalism indicates that there is something new about it, suggesting that it is an updated version of older ideas about 'liberal economics' which has long argued that markets should be free from intervention by the state. In its simplest version, it reads: markets good, government bad."</ref><ref>{{Citiranje knjige\|last=Goldstein\|first=Natalie\|url=https://books.google.com/books?id=bkotGqoG0u0C&pg=PA30\|title=Globalization and Free Trade\|date=2011\|publisher=[[Infobase Publishing]]\|isbn=978-0-8160-8365-7\|page=30}} {{citation \|editor1-last= Springer\|editor1-first= Simon \|editor2-last= Birch\|editor2-first= Kean \|editor3-last= MacLeavy\|editor3-first= Julie\|date= 2016 \|title= The Handbook of Neoliberalism\|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001\|publisher= [[Routledge]] \|page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] \|isbn= 978-1138844001\|quote= Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.}}</ref> Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg [[Kejnezijanizam\|kejnzijanskog]] ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne [[Stagflacija\|stagflacije]] 1970-ih.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T04:20:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 04:20
Redak 55:		Redak 55:
	Neoliberalizam se također prema nekim znanstvenicima uobičajeno koristi kao pejorativan izraz od strane kritičara, pri čemu je po popularnosti u velikom dijelu stručnih radova prestigao pojmove kao što su [[monetarizam]], [[neokonzervativizam]], [[Washingtonski konsenzus]] i "tržišne reforme".<ref name="Boas2009" /> "Priručnik za neoliberalizam" na primjer tvrdi da je taj izraz "postao sredstvo za identificiranje naizgled sveprisutnog niza tržišno orijentiranih politika koje su u velikoj mjeri odgovorne za širok spektar socijalnih, političkih, ekoloških i ekonomskih problema".<ref name="Handbook2"/> Njegova uporaba je na ovakav način kontroverzna<ref>{{Cite news\|url=https://fee.org/articles/neoliberalism-making-a-boogeyman-out-of-a-buzzword/\|title=Neoliberalism: Making a Boogeyman Out of a Buzzword {{!}} Max Borders\|last=Borders\|first=Max\|date=2015-06-26\|access-date=2017-01-24\|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news\|url=https://reason.com/archives/2001/07/01/global-village-or-global-pilla\|title=Global Village or Global Pillage?\|date=2001-07-01\|newspaper=Reason.com\|access-date=2017-01-24\|language=en}}</ref> i pogotovo je kritiziraju oni koji promiču politiku koja se karakterizira neoliberalnom.<ref name="kotz">David M Kotz, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674980013 The Rise and Fall of Neoliberal Capitalism],'' ([[Harvard University Press]], 2015), {{ISBN\|0674725654}}</ref> Takav nedostatak značenjske specifičnosti smanjuje njegovo analitički kapacitet i njegova korisnost u pokušajima razumijevanja tranformacije kroz koju su društva u prošlim desetljećima prošla.<ref name =Masters>{{Citiranje knjige\|url=http://press.princeton.edu/titles/9827.html\|title=Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics\|last=Stedman Jones\|first=Daniel\|publisher=Princeton University Press\|year=2012\|isbn=978-0691151571}}</ref>{{Is\|2}}		Neoliberalizam se također prema nekim znanstvenicima uobičajeno koristi kao pejorativan izraz od strane kritičara, pri čemu je po popularnosti u velikom dijelu stručnih radova prestigao pojmove kao što su [[monetarizam]], [[neokonzervativizam]], [[Washingtonski konsenzus]] i "tržišne reforme".<ref name="Boas2009" /> "Priručnik za neoliberalizam" na primjer tvrdi da je taj izraz "postao sredstvo za identificiranje naizgled sveprisutnog niza tržišno orijentiranih politika koje su u velikoj mjeri odgovorne za širok spektar socijalnih, političkih, ekoloških i ekonomskih problema".<ref name="Handbook2"/> Njegova uporaba je na ovakav način kontroverzna<ref>{{Cite news\|url=https://fee.org/articles/neoliberalism-making-a-boogeyman-out-of-a-buzzword/\|title=Neoliberalism: Making a Boogeyman Out of a Buzzword {{!}} Max Borders\|last=Borders\|first=Max\|date=2015-06-26\|access-date=2017-01-24\|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news\|url=https://reason.com/archives/2001/07/01/global-village-or-global-pilla\|title=Global Village or Global Pillage?\|date=2001-07-01\|newspaper=Reason.com\|access-date=2017-01-24\|language=en}}</ref> i pogotovo je kritiziraju oni koji promiču politiku koja se karakterizira neoliberalnom.<ref name="kotz">David M Kotz, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674980013 The Rise and Fall of Neoliberal Capitalism],'' ([[Harvard University Press]], 2015), {{ISBN\|0674725654}}</ref> Takav nedostatak značenjske specifičnosti smanjuje njegovo analitički kapacitet i njegova korisnost u pokušajima razumijevanja tranformacije kroz koju su društva u prošlim desetljećima prošla.<ref name =Masters>{{Citiranje knjige\|url=http://press.princeton.edu/titles/9827.html\|title=Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics\|last=Stedman Jones\|first=Daniel\|publisher=Princeton University Press\|year=2012\|isbn=978-0691151571}}</ref>{{Is\|2}}

	No mnogi još vjeruju kako pojam ''neoliberalizam'' i dalje posjeduje smislenu definiciju. Pišući za dnevne novine [[The Guardian]], Stephen Metcals iznosi tvrdnju da je objavljivanje [[MMF]]-ovog rada "Neoliberalizam: Oversold?" (''Neoliberalizam: preprodan?'') pomaže ostaviti iza sebe zamisao kako je u pitanju politička uvreda ili pojam bez ikakve analitičke moći.<ref>{{~~cite news~~ \|last=Metcalf\|first=Stephen \|date=August 18, 2017 \|title=Neoliberalism: the idea that swallowed the world\|url=https://www.theguardian.com/news/2017/aug/18/neoliberalism-the-idea-that-changed-the-world\|work= [[The Guardian]]\|access-date=August 22, 2017}}</ref>		No mnogi još vjeruju kako pojam ''neoliberalizam'' i dalje posjeduje smislenu definiciju. Pišući za dnevne novine [[The Guardian]], Stephen Metcals iznosi tvrdnju da je objavljivanje [[MMF]]-ovog rada "Neoliberalizam: Oversold?" (''Neoliberalizam: preprodan?'') pomaže ostaviti iza sebe zamisao kako je u pitanju politička uvreda ili pojam bez ikakve analitičke moći.<ref>{{Citiranje novina \|last=Metcalf\|first=Stephen \|date=August 18, 2017 \|title=Neoliberalism: the idea that swallowed the world\|url=https://www.theguardian.com/news/2017/aug/18/neoliberalism-the-idea-that-changed-the-world\|work= [[The Guardian]]\|access-date=August 22, 2017}}</ref>

	==Vidi još==		==Vidi još==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T22:22:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 22:22
Redak 20:		Redak 20:
	Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu\|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet\|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta\|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola\|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki\|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija\|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvenih članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ\|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>		Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu\|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet\|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta\|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola\|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki\|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija\|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvenih članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ\|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>

	Drugi pokret [[Lijevi centar\|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks\|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{~~Citiraj web~~ \|url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/\|title=The First Neoliberals\|last= Robin\|first=Corey\|date= April 28, 2016\|website=[[Jacobin (magazine)\|Jacobin]]\|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>		Drugi pokret [[Lijevi centar\|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks\|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{Citiranje weba \|url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/\|title=The First Neoliberals\|last= Robin\|first=Corey\|date= April 28, 2016\|website=[[Jacobin (magazine)\|Jacobin]]\|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>

	===Trenutna upotreba===		===Trenutna upotreba===
Redak 45:		Redak 45:
	[[Lester Spence]] pojam koristi za kritiku trendova u crnačkoj politici u Sjedinjenim Državama, te definira neoliberalizam kao "opću ideju da društvo najbolje funkcionira kada su unutar njega narod i institucije oblikovani za funkcioniranje prema principima tržišta".<ref>[[Lester Spence]], ''Knocking the Hustle: Against the Neoliberal Term in Black Politics''. (Punctum Books, 2016), 3.</ref>		[[Lester Spence]] pojam koristi za kritiku trendova u crnačkoj politici u Sjedinjenim Državama, te definira neoliberalizam kao "opću ideju da društvo najbolje funkcionira kada su unutar njega narod i institucije oblikovani za funkcioniranje prema principima tržišta".<ref>[[Lester Spence]], ''Knocking the Hustle: Against the Neoliberal Term in Black Politics''. (Punctum Books, 2016), 3.</ref>

	Prema [[Philip Mirowski\|Philipu Mirowskom]] neoliberalizam na tržište gleda kao na najbolji informacijski procesor koji je nadmoćan bilo kojem ljudskom biću i prema tome ga se treba smatrati arbitrom istine. Neolibearlizam je dotle različit od liberalizma jer ne zagovara ekonomsku politiku ''laissez-faire'', nego izrazito konstruktivističku, te zagovara snažnu državu koja bi uvela tržištu slične reforme u svakom društvenom pogledu.<ref>{{~~Citiraj web~~\|url=http://www.the-utopian.org/post/53360513384/the-thirteen-commandments-of-neoliberalism\|title=The Thirteen Commandments of Neoliberalism\|last1=Mirowski\|first1=Philip\|website=The Utopian\|access-date=26 March 2018}}</ref>		Prema [[Philip Mirowski\|Philipu Mirowskom]] neoliberalizam na tržište gleda kao na najbolji informacijski procesor koji je nadmoćan bilo kojem ljudskom biću i prema tome ga se treba smatrati arbitrom istine. Neolibearlizam je dotle različit od liberalizma jer ne zagovara ekonomsku politiku ''laissez-faire'', nego izrazito konstruktivističku, te zagovara snažnu državu koja bi uvela tržištu slične reforme u svakom društvenom pogledu.<ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.the-utopian.org/post/53360513384/the-thirteen-commandments-of-neoliberalism\|title=The Thirteen Commandments of Neoliberalism\|last1=Mirowski\|first1=Philip\|website=The Utopian\|access-date=26 March 2018}}</ref>

	Antropolog [[Jason Hickel]] također odbacuje predodžbu po kojoj neoliberalizam nužno zahtijeva povlačenje države u korist sasvim slobodnog tržišta, tvrdeći da je za širenje ideja neoliberalizma zahtijevalo znatnu državnu intervenciju kako bi se ostvarilo globalno "slobodno tržište".<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Divide: A Brief Guide to Global Inequality and its Solutions\|last=Hickel\|first=Jason\|date=2018\|publisher=Windmill Books\|isbn=978-1786090034\|page=218\|quote="People commonly think of neoliberalism as an ideology that promotes totally free markets, where the state retreats from the scene and abandons all interventionist policies. But if we step back a bit, it becomes clear that the extension of neoliberalism has entailed powerful new forms of state intervention. The creation of a global 'free market' required not only violent coups and dictatorships backed by Western governments, but also the invention of a totalizing global bureaucracy – the World Bank, the IMF, the WTO and bilateral free-trade agreements – with reams of new laws, backed up by the military power of the United States."}}</ref>		Antropolog [[Jason Hickel]] također odbacuje predodžbu po kojoj neoliberalizam nužno zahtijeva povlačenje države u korist sasvim slobodnog tržišta, tvrdeći da je za širenje ideja neoliberalizma zahtijevalo znatnu državnu intervenciju kako bi se ostvarilo globalno "slobodno tržište".<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Divide: A Brief Guide to Global Inequality and its Solutions\|last=Hickel\|first=Jason\|date=2018\|publisher=Windmill Books\|isbn=978-1786090034\|page=218\|quote="People commonly think of neoliberalism as an ideology that promotes totally free markets, where the state retreats from the scene and abandons all interventionist policies. But if we step back a bit, it becomes clear that the extension of neoliberalism has entailed powerful new forms of state intervention. The creation of a global 'free market' required not only violent coups and dictatorships backed by Western governments, but also the invention of a totalizing global bureaucracy – the World Bank, the IMF, the WTO and bilateral free-trade agreements – with reams of new laws, backed up by the military power of the United States."}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:54:30Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

←Starija inačica		Inačica od 1. prosinac 2021. u 02:54
Redak 20:		Redak 20:
	Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu\|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet\|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta\|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola\|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki\|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija\|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvenih članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ\|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>		Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu\|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet\|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta\|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola\|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki\|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija\|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvenih članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ\|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>

	Drugi pokret [[Lijevi centar\|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks\|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{~~cite~~ web \|url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/\|title=The First Neoliberals\|last= Robin\|first=Corey\|date= April 28, 2016\|website=[[Jacobin (magazine)\|Jacobin]]\|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>		Drugi pokret [[Lijevi centar\|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države\|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks\|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{Citiraj web \|url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/\|title=The First Neoliberals\|last= Robin\|first=Corey\|date= April 28, 2016\|website=[[Jacobin (magazine)\|Jacobin]]\|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>

	===Trenutna upotreba===		===Trenutna upotreba===
Redak 45:		Redak 45:
	[[Lester Spence]] pojam koristi za kritiku trendova u crnačkoj politici u Sjedinjenim Državama, te definira neoliberalizam kao "opću ideju da društvo najbolje funkcionira kada su unutar njega narod i institucije oblikovani za funkcioniranje prema principima tržišta".<ref>[[Lester Spence]], ''Knocking the Hustle: Against the Neoliberal Term in Black Politics''. (Punctum Books, 2016), 3.</ref>		[[Lester Spence]] pojam koristi za kritiku trendova u crnačkoj politici u Sjedinjenim Državama, te definira neoliberalizam kao "opću ideju da društvo najbolje funkcionira kada su unutar njega narod i institucije oblikovani za funkcioniranje prema principima tržišta".<ref>[[Lester Spence]], ''Knocking the Hustle: Against the Neoliberal Term in Black Politics''. (Punctum Books, 2016), 3.</ref>

	Prema [[Philip Mirowski\|Philipu Mirowskom]] neoliberalizam na tržište gleda kao na najbolji informacijski procesor koji je nadmoćan bilo kojem ljudskom biću i prema tome ga se treba smatrati arbitrom istine. Neolibearlizam je dotle različit od liberalizma jer ne zagovara ekonomsku politiku ''laissez-faire'', nego izrazito konstruktivističku, te zagovara snažnu državu koja bi uvela tržištu slične reforme u svakom društvenom pogledu.<ref>{{~~cite~~ web\|url=http://www.the-utopian.org/post/53360513384/the-thirteen-commandments-of-neoliberalism\|title=The Thirteen Commandments of Neoliberalism\|last1=Mirowski\|first1=Philip\|website=The Utopian\|access-date=26 March 2018}}</ref>		Prema [[Philip Mirowski\|Philipu Mirowskom]] neoliberalizam na tržište gleda kao na najbolji informacijski procesor koji je nadmoćan bilo kojem ljudskom biću i prema tome ga se treba smatrati arbitrom istine. Neolibearlizam je dotle različit od liberalizma jer ne zagovara ekonomsku politiku ''laissez-faire'', nego izrazito konstruktivističku, te zagovara snažnu državu koja bi uvela tržištu slične reforme u svakom društvenom pogledu.<ref>{{Citiraj web\|url=http://www.the-utopian.org/post/53360513384/the-thirteen-commandments-of-neoliberalism\|title=The Thirteen Commandments of Neoliberalism\|last1=Mirowski\|first1=Philip\|website=The Utopian\|access-date=26 March 2018}}</ref>

	Antropolog [[Jason Hickel]] također odbacuje predodžbu po kojoj neoliberalizam nužno zahtijeva povlačenje države u korist sasvim slobodnog tržišta, tvrdeći da je za širenje ideja neoliberalizma zahtijevalo znatnu državnu intervenciju kako bi se ostvarilo globalno "slobodno tržište".<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Divide: A Brief Guide to Global Inequality and its Solutions\|last=Hickel\|first=Jason\|date=2018\|publisher=Windmill Books\|isbn=978-1786090034\|page=218\|quote="People commonly think of neoliberalism as an ideology that promotes totally free markets, where the state retreats from the scene and abandons all interventionist policies. But if we step back a bit, it becomes clear that the extension of neoliberalism has entailed powerful new forms of state intervention. The creation of a global 'free market' required not only violent coups and dictatorships backed by Western governments, but also the invention of a totalizing global bureaucracy – the World Bank, the IMF, the WTO and bilateral free-trade agreements – with reams of new laws, backed up by the military power of the United States."}}</ref>		Antropolog [[Jason Hickel]] također odbacuje predodžbu po kojoj neoliberalizam nužno zahtijeva povlačenje države u korist sasvim slobodnog tržišta, tvrdeći da je za širenje ideja neoliberalizma zahtijevalo znatnu državnu intervenciju kako bi se ostvarilo globalno "slobodno tržište".<ref>{{Citiranje knjige\|title=The Divide: A Brief Guide to Global Inequality and its Solutions\|last=Hickel\|first=Jason\|date=2018\|publisher=Windmill Books\|isbn=978-1786090034\|page=218\|quote="People commonly think of neoliberalism as an ideology that promotes totally free markets, where the state retreats from the scene and abandons all interventionist policies. But if we step back a bit, it becomes clear that the extension of neoliberalism has entailed powerful new forms of state intervention. The creation of a global 'free market' required not only violent coups and dictatorships backed by Western governments, but also the invention of a totalizing global bureaucracy – the World Bank, the IMF, the WTO and bilateral free-trade agreements – with reams of new laws, backed up by the military power of the United States."}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T08:31:11Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-01T00:45:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Neoliberalizam''' je pojam koji se koristi za opisivanje ponovnog oživljavanja u 20. stoljeću ideja 19. stoljeća proisteklih iz ideja [[Ekonomski liberalizam|ekonomskog liberalizma]] i [[Kapitalizam|kapitalizma]] [[Slobodno tržište|slobodnog tržišta]].<ref name="Haymes">{{cite book|editor1-last= Haymes|editor1-first=Stephen |editor2-last= Vidal de Haymes|editor2-first= Maria|editor3-last= Miller|editor3-first= Reuben|title= The Routledge Handbook of Poverty in the United States |url= http://www.routledge.com/books/details/9780415673440|location=London |publisher= [[Routledge]]|date=2015|isbn= 978-0415673440}}</ref><ref>{{cite book |last=Bloom |first=Peter |date=2017|title=The Ethics of Neoliberalism: The Business of Making Capitalism Moral|url=https://www.routledge.com/The-Ethics-of-Neoliberalism-The-Business-of-Making-Capitalism-Moral/Bloom/p/book/9781138667242|publisher=[[Routledge]]|pages=3, 16 |isbn=978-1138667242}}</ref>
Općenito ga se povezuje s politikom [[ekonomska liberalizacija|ekonomske liberalizacije]], što uključuje [[Privatizacija|privatizaciju]], [[deregulacija|deregulaciju]], [[Globalizacija|globalizaciju]], [[Slobodna trgovina|slobodnu trgovinu]], [[Politika rezova|politiku rezova]] i smanjenja državne potrošnje kako bi se povećala uloga privatnog sektora u gospodarstvu i društvu.<ref name="Handbook2"/><ref name=Boas2009/><ref name = "For Business Ethics">Campbell Jones, Martin Parker, Rene Ten Bos (2005). ''For Business Ethics.'' [[Routledge]]. {{ISBN|0415311357}}. p. 100:
* "Neoliberalism represents a set of ideas that caught on from the mid to late 1970s, and are famously associated with the economic policies introduced by Margaret Thatcher in the United Kingdom and Ronald Reagan in the United States following their elections in 1979 and 1981. The 'neo' part of neoliberalism indicates that there is something new about it, suggesting that it is an updated version of older ideas about 'liberal economics' which has long argued that markets should be free from intervention by the state. In its simplest version, it reads: markets good, government bad."</ref><ref>{{cite book|last=Goldstein|first=Natalie|url=https://books.google.com/books?id=bkotGqoG0u0C&pg=PA30|title=Globalization and Free Trade|date=2011|publisher=[[Infobase Publishing]]|isbn=978-0-8160-8365-7|page=30}} {{citation |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn= 978-1138844001|quote= Neoliberalism is easily one of the most powerful concepts to emerge within the social sciences in the last two decades, and the number of scholars who write about this dynamic and unfolding process of socio-spatial transformation is astonishing.}}</ref> Međutim, definirajuća obilježja neoliberalizma u doktrini i praksi bila su među stručnjacima predmet značajnih diskusija. U kreiranju politike, neoliberalizam je bio dio pomaka paradigme od prevladavajućeg [[Kejnezijanizam|kejnzijanskog]] ekonomskog konsenzusa koji je postojao prije ustrajne [[Stagflacija|stagflacije]] 1970-ih.

S različitim značenjima učestao u engleskom govornom području od početka 20. stoljeća, trenutno značenje neoliberalizma postalo je prevladavajuće tek sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća, a koriste ga i kritičari i znanstvenici iz različitih društvenih znanosti.<ref>{{cite book|author= Noel Castree|title= A Dictionary of Human Geography|url= https://books.google.com/books?id=eYWcAQAAQBAJ&pg=PA339|year= 2013|publisher= Oxford University Press|page= 339|quote= 'Neoliberalism' is very much a critics' term: it is virtually never used by those whom the critics describe as neoliberals.|isbn= 9780199599868}}</ref><ref>{{cite book|author= Daniel Stedman Jones|title= Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics|date= 21 July 2014|publisher= Princeton University Press|isbn= 978-1-4008-5183-6|quote= Friedman and Hayek are identified as the original thinkers and Thatcher and Reagan as the archetypal politicians of Western neoliberalism. Neoliberalism here has a pejorative connotation.|page=13}}</ref><ref>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5 |s2cid= 4811996 |quote= Neoliberalism has rapidly become an academic catchphrase. From only a handful of mentions in the 1980s, use of the term has exploded during the past two decades, appearing in nearly 1,000 academic articles annually between 2002 and 2005. Neoliberalism is now a predominant concept in scholarly writing on development and political economy, far outpacing related terms such as monetarism, neoconservatism, the Washington Consensus, and even market reform.|url= https://escholarship.org/content/qt976373v9/qt976373v9.pdf?t=l7nx9c }}</ref> Zagovornici politikâ slobodnog tržišta ovaj izraz rijetko koriste. Neki su znanstvenici taj pojam opisali kao pojam s različitim značenjem različitim ljudima jer je neoliberalizam svojim širenjem "mutirao" u geopolitički različite hibride.<ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url= https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA1#v=onepage&q&f=false 1] |isbn=978-1138844001|quote= Neoliberalism is a slippery concept, meaning different things to different people. Scholars have examined the relationships between neoliberalism and a vast array of conceptual categories.}}</ref><ref>{{Cite news|url= http://www.thetimes.co.uk/article/student-heaps-abuse-on-professor-in-row-over-neoliberalism-27pvhbfnp|title= Student heaps abuse on professor in 'neoliberalism' row|language= en|access-date= 2017-01-25|quote= Colin Talbot, a professor at Manchester University, recently wrote it was such a broad term as to be meaningless and few people ever admitted to being neoliberals}}</ref>

Definicija i upotreba izraza se tijekom vremena mijenjala.<ref name=Boas2009>{{citation |title= Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author= Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal= Studies in Comparative International Development |date= June 2009 |volume= 44 |issue= 2 |pages= 137–61 |doi= 10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access= free }}</ref> Kao ekonomska filozofija, neoliberalizam se 1930-ih pojavio među europskim liberalnim ekonomistima koji su pokušavali oživjeti i obnoviti središnje ideje [[Klasični liberalizam|klasičnog liberalizma]] čija je popularnost zbog želje za nadzorom tržišta nakon Velike depresije padala, a što se očitovalo u politici osmišljenoj kako bi se spriječile nestabilnosti slobodnih tržišta i ublažile njihove negativne socijalne posljedice.<ref name="mirowski">[[Philip Mirowski]], Dieter Plehwe, ''The road from Mont Pèlerin: the making of the neoliberal thought collective'', Harvard University Press, 2009, {{ISBN|0-674-03318-3}}</ref> Jedan poticaj za formuliranje politike za ublažavanje nestabilnosti slobodnog tržišta bila je želja da se izbjegne ponavljanje ekonomskih neuspjeha ranih 1930-ih koji se ponekad pripisuju prvenstveno ekonomskoj politici klasičnog liberalizma.

Kada je izraz ušao u uobičajenu upotrebu 1980-ih u vezi s ekonomskim reformama [[Augusto Pinochet|Augusta Pinocheta]] u [[Čile]]u, odmah je poprimio negativne konotacije i široko je korišten uglavnom od strane kritičara tržišne reforme i [[laissez-faire]] kapitalizma. Znanstvenici su ga težili vezati s teorijama ekonomista društva Mont Pelerin: [[Friedrich Hayek|Friedricha Hayeka]], [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] i [[James Buchanan|Jamesa M. Buchanana]], zajedno s političarima i kreatorima politike poput [[Margaret Thatcher]], [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] i [[Alan Greenspan|Alana Greenspana]].<ref name=Boas2009/><ref>{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first= Simon |editor2-last= Birch|editor2-first= Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first= Julie|date= 2016 |title= The Handbook of Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher= [[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false 3] |isbn= 978-1138844001}}</ref> Kada se novo značenje neoliberalizma ustalilo kao uobičajena upotreba među znanstvenicima španjolskog govornog područja, ono se proširilo na proučavanje [[politička ekonomija|političke ekonomije]] na engleskom i drugim jezicima. Od 1994. godine kada je uspostavljen trgovinski blok [[NAFTA]] i nakon reakcije [[Zapatisti|zapatista]] na ovaj razvoj događaja u [[Chiapas]]u, pojam je postao globalan, te od onda stručno proučavanje neoliberalizma raste.<ref name="Wilson2017">{{cite book |last=Wilson |first=Julie |date=2017 |title=Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/Neoliberalism/Wilson/p/book/9781138654631|publisher=Routledge|page=6 |isbn=978-1138654631|quote=In recent decades, neoliberalism has become an important area of study across the humanities and social sciences.}}</ref>

==Terminologija==
===Porijeklo===
[[File:Friedrich Hayek portrait.jpg|thumb|upright|[[Friedrich Hayek]]]]
Pojam "neoliberalizam" postojao je u [[Francuski jezik|francuskom jeziku]] u 19. stoljeću (''néo-libéralisme'', kasnije su ga koristili i drugi, uključujući klasičnoliberalnog ekonomista [[Milton Friedman|Miltona Friedmana]] koji je jedan od svojih eseja iz 1951. naslovio "Neo-Liberalism and its Prospects" ("Neoliberalizam i njegovi izgledi").<ref name="Burgin2012">{{cite book|author=Angus Burgin|title=The Great Persuasion: Reinventing Free Markets since the Depression|url=https://books.google.com/books?id=BnZ1qKdXojoC&pg=PA170|date=2012|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06743-1|page=170}}</ref>

1938. je godine na kolokviju [["Walter Lippmann"]] predložen pojam neoliberalizma koji je konačno izabran za opisivanje specifične skupine ekonomskih uvjerenja.<ref name="mirowski"/>{{Is|12–13}}<ref>[[Oliver Marc Hartwich]], [http://www.ort.edu.uy/facs/boletininternacionales/contenidos/68/neoliberalism68.pdf Neoliberalism: The Genesis of a Political Swearword], Centre for Independent Studies, 2009, {{ISBN|1-86432-185-7}}, p. 19</ref> Na kolokviju se definiralo koncept neoliberalizma kao pristup koji uključuje "davanje prioriteta [[cjenovni mehanizam|cjenovnom mehanizmu]], slobodnom poduzetništvu, sustavu [[tržišno natjecanje|tržišnog natjecanja]], te snažne i nepristrane države".<ref name="mirowski"/>{{Is|13–14}} Biti ''neoliberalnim'' značilo je zagovaranje modernih ekonomskih politika državnom intervencijom.<ref name="mirowski"/>{{Is|48}} Neoliberalni državni intervencionizam doveo je do sukoba sa suprotstavljenim taborom ''[[Laissez faire|laissez-faire]]'' i [[klasični liberalizam|klasičnih liberala]], kao što je [[Ludwig von Mises]].<ref>[[Jörg Guido Hülsmann]], [https://mises.org/daily/6022/ Against the Neoliberals], Ludwig von Mises Institute, May 2012</ref>

Većina znanstvenika u 1950-ima i 1960-ima razumijevali su da se pojam odnosi na socijalnu društvenu ekonomiju i njene najvažnije ekonomske teoretičare kao što su Eucken, Röpke, Rüstow i Müller-Armack. Iako je Friedrich Hayek imao intelektualne veze s njemačkim neoliberalima, njegovo se ime zbog želje za slobodnijim tržištem rijetko spominjalo u vezi s neoliberalizmom ovog doba.<ref>{{cite journal |title=Neoliberalism: From New Liberal Philosophy to Anti-Liberal Slogan |author=Taylor C. Boas, Jordan Gans-Morse |journal=Studies in Comparative International Development |date=June 2009 |volume=44 |issue=2 |page=147 |doi=10.1007/s12116-009-9040-5|doi-access=free }}</ref>

Tijekom [[Vojna diktatura u Čileu|vojne diktature u Čileu]] od 1973. do 1990. znanstvenici usprotivljeni [[Augusto Pinochet|Pinochetovoj]] diktaturi preuzeli su izraz za opisivanje ekonomskih reformi provedenih za vladavine [[Vojna hunta|vojne hunte]], a njihove pobornike prema tada aktualnoj [[Čikaška škola|čikaškoj školi]] ekonomije koja je izravno sudjelovala s Pinochetovim režimom "[[Čikaški dečki|čikaškim dečkima]]".<ref name=Boas2009/> Kada se ovo značenje uvriježilo među znanstvenicima španjolskog govornog područja, proširio se u engleski, a zatim i u ostale svjetske jezike, te je značajno utjecao na proučavanje područja [[Politička ekonomija|političke ekonomije]].<ref name=Boas2009/> Prema jednom istraživanju 148 znanstvenih članaka, pojam neoliberalizam u njima gotovo nikada nije definiran, već se koristi u nekoliko značenja za opisivanje ideologije, ekonomske teorije, teorije razvoja ili općenito politike ekonomske reforme. U velikoj se mjeri koristi ne kao kritika ideja donesenih na kolokviju iz 1938., nego kao [[pejorativ|pogrdan pojam]] i podrazumijeva "laissez-faire" [[tržišni fundamentalizam]] struju gotovu identičnu klasičnom liberalizmu. Rezultat toga je kontroverzija oko preciznog značenja ovoga pojma i njegove opisne korisnosti u [[društvenim znanostima]] posebno s obzirom na to da je broj različitih vrsta tržišnih gospodarstava posljednjih godina narastao.<ref name=Boas2009/>

Drugi pokret [[Lijevi centar|lijevog centra]] koji je proistekao iz modernog američkog liberalizma koristi pojam "neoliberalizam" kako bi opisao ideologiju oblikovanu u 1970-ima u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]]. Prema mišljenju političkog komentatora [[David Brooks|Davida Brooksa]], među istaknute neoliberane političare spadaju članovi američke Demokratske stranke [[Al Gore]] i [[Bill Clinton]].<ref>David Brooks, [https://www.nytimes.com/2007/03/11/opinion/11brooks.html?_r=0 The Vanishing Neoliberal], The New York Times, 2007</ref> Pobornici ove struje neoliberalizma okupili su se oko dva časopisa: ''[[The New Republic]]'' i ''[[Washington Monthly]]''<ref>{{cite web |url=https://www.jacobinmag.com/2016/04/chait-neoliberal-new-inquiry-democrats-socialism/|title=The First Neoliberals|last= Robin|first=Corey|date= April 28, 2016|website=[[Jacobin (magazine)|Jacobin]]|access-date= April 23, 2017}}</ref>, a njezin "kum" je prema libertarijanski orijentiranom časopisu "Reason" novinar [[Charles Peters]] koji je 1983. godine objavio "A Neoliberal's Manifesto" ("Neoliberalov manifest").<ref>Matt Welch, [http://reason.com/archives/2013/03/25/the-death-of-contrarianism The Death of Contrarianism. The New Republic returns to its Progressive roots as a cheerleader for state power], Reason Magazine, May 2013</ref><ref>Charles Peters, [http://www.unz.org/Pub/WashingtonMonthly-1983may-00008 A Neoliberal's Manifesto], The Washington Monthly, May 1983</ref>

===Trenutna upotreba===
Pojam je stekao popularnost uglavnom među lijevo orijentiranim članovima akademije za vrijeme 1970.-ih za opisivanje težnji kreatora politike, stručnjaka iz raznoraznih ''think-tankova'', te industrijalaca prema osuđivanju socijalnodemokratskih reforma i nekritičnom uvođenju politikâ slobodnog tržišta.
<ref>Elizabeth Tandy Shermer, "Review," ''Journal of Modern History'' (Dec 2014) 86#4 pp. 884–90</ref> Ekonomski povjesničar Phillip Magness uočio je njegovo ponovno pojavljivanje tijekom 1980.-ih nakon što je na njega skrenuo pozornost utjecajni francuski filozof [[Michel Foucault]].<ref name=hegemonic-neoliberalism>{{Cite news|url=https://www.aier.org/article/fairytale-hegemonic-neoliberalism|title=The Fairytale of Hegemonic Neoliberalism|last=Magness|first=Phillip W.|date=5 June 2019|work=American Institute for Economic Research|access-date=6 July 2019}}</ref>

{{quote box|Na osnovnoj razini možemo reći da kada se pozivamo na "neoliberalizam", obično mislimo na nove političke, ekonomske i socijalne dogovore nutar društva koji ističu tržišne odnose, preusmjeravanje uloge države i [[Individualna odgovornost|individualne odgovornosti]]. Većina se znanstvenika slaže da se neoliberalizam široko definira kao proširenje konkurentnog [[Tržište|tržišta]] na sva područja života, uključujući [[gospodarstvo]], [[politiku]] i [[društvo]].|source = ''The Handbook of Neoliberalism''<ref name="Handbook2">{{cite book |editor1-last= Springer|editor1-first=Simon |editor2-last= Birch|editor2-first=Kean |editor3-last= MacLeavy|editor3-first=Julie|date=2016 |title=The Handbook of Neoliberalism|url=https://www.routledge.com/The-Handbook-of-Neoliberalism/Springer-Birch-MacLeavy/p/book/9781138844001|publisher=[[Routledge]] |page= [https://books.google.com/books?id=M5qkDAAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA2#v=onepage&q&f=false 2] |isbn=978-1138844001}}</ref>| width = 35%| align = right| quoted = 1| salign = right}}

''Neoliberalizam'' se danas koristi za pozivanje na tržišno orijentirane reformske politike kao što su "ukidanje [[Kontrola cijena|kontrole cijena]], [[deregulacija]] [[Tržište kapitala|tržišta kapitala]], smanjenje [[Trgovinske barijere|trgovinskih barijera]]" " i smanjenje utjecaja države u gospodarstvu, posebno kroz [[Privatizacija|privatizaciju]] i [[Politika rezova|politiku rezova]].<ref name="Boas2009" /> Često ga se koristi u vezi s ekonomskim politikama koje su u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] uveli [[Margaret Thatcher]] i [[Ronald Reagan]]<ref name="For Business Ethics" />

Prema različitim upotrebama u različitim područjima, neoliberalizam može imati i sljedeća značenja:

* Kao [[razvojni model]], pojam neoliberalizam odnosi se na odbacivanje [[Strukturalistička ekonomija|strukturalističke ekonomije]] i prihvaćanje [[Washingtonski konsenzus|washingtonskog konsenzusa]].
* Kao [[ideologija]] označava koncept slobode kao sveobuhvatne [[Vrijednosni sustav|društvene vrijednosti]] povezanog sa smanjenjem funkcije države na razinu [[Minimalna država|minimalne države]].
* Kao javna politika uključuje privatizaciju javnih gospodarskih sektora ili usluga, deregulaciju privatnih tvrtaka, smanjenje državnog duga i smanjenje javnog trošenja na javne radove.

Međutim, oko značenja pojma vodi se dugotrajna debata. Sociolozi [[Fred L. Block]] i [[Margaret R. Somers]] tvrde da postoji spor oko toga kako nazvati utjecaj ideja slobodnog tržišta koje se koriste da bi se opravdalo ponovno sužavanje programa i politika [[New Deal]]a od 1980-ih: neoliberalizam, ''[[laissez-faire]]'' 'ili "ideologija slobodnog tržišta".<ref>[[Fred L. Block]] and Margaret R. Somers, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674050716 The Power of Market Fundamentalism: Karl Polanyi's Critique],'' ([[Harvard University Press]], 2014), {{ISBN|0674050711}}. [https://books.google.com/books?id=FSuAAwAAQBAJ&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false p. 3.]</ref>

Drugi, kao što su Susan Braedley i Med Luxton tvrde da je neoliberalizam politička filozofija koja teži procesu "oslobađanja" procesa akumulacije kapitala.<ref name="BraedleyLuxton">Susan Braedley and Meg Luxton, ''[http://www.mqup.ca/neoliberalism-and-everyday-life-products-9780773536739.php Neoliberalism and Everyday Life],'' ([[McGill-Queen's University Press]], 2010), {{ISBN|0773536922}}, [https://books.google.com/books?id=CvD-6GQWr04C&lpg=PP1&pg=PA3#v=onepage&q&f=false p. 3]</ref>. Nasuprot tome, [[Frances Fox Piven]] vidi neoliberalizam u osnovi kao pojavu hiperkapitalizma.<ref>Frances Goldin, Debby Smith, Michael Smith (2014). ''Imagine: Living in a Socialist USA.'' [[Harper Perennial]]. {{ISBN|0062305573}} p. 125</ref>

[[Robert W. McChesney]], unatoč tome što neoliberalizam na sličan način definira kao "kapitalizam bez rukavica" nadalje tvrdi kako je pojam ponajvećma široj javnosti nepoznat, pogotovo u Sjedinjenim Državama.<ref name="noam">[[Noam Chomsky|Chomsky, Noam]] and [[Robert W. McChesney|McChesney, Robert W.]] (Introduction). ''[[Profit over People: Neoliberalism and Global Order]].'' [[Seven Stories Press]], 2011. {{ISBN|1888363827}}. [https://books.google.com/books?id=NrLv4surz7UC&lpg=PP1&pg=PA7#v=onepage&q&f=false]</ref>
{{Is|7–8}}

[[Lester Spence]] pojam koristi za kritiku trendova u crnačkoj politici u Sjedinjenim Državama, te definira neoliberalizam kao "opću ideju da društvo najbolje funkcionira kada su unutar njega narod i institucije oblikovani za funkcioniranje prema principima tržišta".<ref>[[Lester Spence]], ''Knocking the Hustle: Against the Neoliberal Term in Black Politics''. (Punctum Books, 2016), 3.</ref>

Prema [[Philip Mirowski|Philipu Mirowskom]] neoliberalizam na tržište gleda kao na najbolji informacijski procesor koji je nadmoćan bilo kojem ljudskom biću i prema tome ga se treba smatrati arbitrom istine. Neolibearlizam je dotle različit od liberalizma jer ne zagovara ekonomsku politiku ''laissez-faire'', nego izrazito konstruktivističku, te zagovara snažnu državu koja bi uvela tržištu slične reforme u svakom društvenom pogledu.<ref>{{cite web|url=http://www.the-utopian.org/post/53360513384/the-thirteen-commandments-of-neoliberalism|title=The Thirteen Commandments of Neoliberalism|last1=Mirowski|first1=Philip|website=The Utopian|access-date=26 March 2018}}</ref>

Antropolog [[Jason Hickel]] također odbacuje predodžbu po kojoj neoliberalizam nužno zahtijeva povlačenje države u korist sasvim slobodnog tržišta, tvrdeći da je za širenje ideja neoliberalizma zahtijevalo znatnu državnu intervenciju kako bi se ostvarilo globalno "slobodno tržište".<ref>{{cite book|title=The Divide: A Brief Guide to Global Inequality and its Solutions|last=Hickel|first=Jason|date=2018|publisher=Windmill Books|isbn=978-1786090034|page=218|quote="People commonly think of neoliberalism as an ideology that promotes totally free markets, where the state retreats from the scene and abandons all interventionist policies. But if we step back a bit, it becomes clear that the extension of neoliberalism has entailed powerful new forms of state intervention. The creation of a global 'free market' required not only violent coups and dictatorships backed by Western governments, but also the invention of a totalizing global bureaucracy – the World Bank, the IMF, the WTO and bilateral free-trade agreements – with reams of new laws, backed up by the military power of the United States."}}</ref>

[[Naomi Klein]] nudi najvećim dijelom negativnu definiciju neoliberalizma, tvrdeći da su njegova tri stupa privatizacija javne sfere, deregulacija korporacijskog sektora i spuštanje poreza na dobit i poreza na korporacije, a za koje novac pristiže javnom potrošnjom.<ref>{{cite book|title=This Changes Everything: Capitalism vs the Climate|title-link=This Changes Everything (book)|last=Klein|first=Naomi|date=2014|publisher=Simon & Schuster|isbn=978-1451697391|pages=72–73|author-link=Naomi Klein}}</ref>

{{quote box|Neoliberalizam je u osnovi namjerno neprecizan zamjenski pojam za: [[Slobodno tržište|ekonomiju slobodnog tržišta]], općenito za [[Ekonomska znanost| ekonomske znanosti]], za [[konzervativizam]], za [[Libertarijanizam|libertarijance]] i [[Anarhizam|anarhiste]], za [[autoritarnost]] i [[militarizam]], za zagovornike prakse [[komodifikacija]], za [[lijevi centar]] ili tržišno orijentirani [[progresivizam]], za [[globalizam]] i [[Socijalna država|socijalnu državu]] [[Socijaldemokracija|socijaldemokraciju]], za zalaganje za ili protiv povećane [[Imigracija|imigracije]], za favoriziranje [[Trgovina|trgovine]] i [[Globalizacija|globalizacije]] ili protivljenje istoj ili uistinu za bilo koji skup političkih uvjerenja koji se ne sviđaju osobama koje taj izraz koriste.|source=Phillip W. Magness<ref name=hegemonic-neoliberalism/> | width = 35%| align = right| quoted = 1| salign = right}}

Neoliberalizam se također prema nekim znanstvenicima uobičajeno koristi kao pejorativan izraz od strane kritičara, pri čemu je po popularnosti u velikom dijelu stručnih radova prestigao pojmove kao što su [[monetarizam]], [[neokonzervativizam]], [[Washingtonski konsenzus]] i "tržišne reforme".<ref name="Boas2009" /> "Priručnik za neoliberalizam" na primjer tvrdi da je taj izraz "postao sredstvo za identificiranje naizgled sveprisutnog niza tržišno orijentiranih politika koje su u velikoj mjeri odgovorne za širok spektar socijalnih, političkih, ekoloških i ekonomskih problema".<ref name="Handbook2"/> Njegova uporaba je na ovakav način kontroverzna<ref>{{Cite news|url=https://fee.org/articles/neoliberalism-making-a-boogeyman-out-of-a-buzzword/|title=Neoliberalism: Making a Boogeyman Out of a Buzzword {{!}} Max Borders|last=Borders|first=Max|date=2015-06-26|access-date=2017-01-24|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://reason.com/archives/2001/07/01/global-village-or-global-pilla|title=Global Village or Global Pillage?|date=2001-07-01|newspaper=Reason.com|access-date=2017-01-24|language=en}}</ref> i pogotovo je kritiziraju oni koji promiču politiku koja se karakterizira neoliberalnom.<ref name="kotz">David M Kotz, ''[http://www.hup.harvard.edu/catalog.php?isbn=9780674980013 The Rise and Fall of Neoliberal Capitalism],'' ([[Harvard University Press]], 2015), {{ISBN|0674725654}}</ref> Takav nedostatak značenjske specifičnosti smanjuje njegovo analitički kapacitet i njegova korisnost u pokušajima razumijevanja tranformacije kroz koju su društva u prošlim desetljećima prošla.<ref name =Masters>{{cite book|url=http://press.princeton.edu/titles/9827.html|title=Masters of the Universe: Hayek, Friedman, and the Birth of Neoliberal Politics|last=Stedman Jones|first=Daniel|publisher=Princeton University Press|year=2012|isbn=978-0691151571}}</ref>{{Is|2}}

No mnogi još vjeruju kako pojam ''neoliberalizam'' i dalje posjeduje smislenu definiciju. Pišući za dnevne novine [[The Guardian]], Stephen Metcals iznosi tvrdnju da je objavljivanje [[MMF]]-ovog rada "Neoliberalizam: Oversold?" (''Neoliberalizam: preprodan?'') pomaže ostaviti iza sebe zamisao kako je u pitanju politička uvreda ili pojam bez ikakve analitičke moći.<ref>{{cite news |last=Metcalf|first=Stephen |date=August 18, 2017 |title=Neoliberalism: the idea that swallowed the world|url=https://www.theguardian.com/news/2017/aug/18/neoliberalism-the-idea-that-changed-the-world|work= [[The Guardian]]|access-date=August 22, 2017}}</ref>

==Vidi još==
*[[Slobodno tržište]]
*[[Globalizacija]]
*[[Privatizacija]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Globalizacija]]
[[Kategorija:Gospodarski sustavi]]
[[Kategorija:Ekonomska povijest]]