WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-29T03:55:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Helix.svg|mini|desno|250px|Zavojnica]]
[[Datoteka:Metarski navoj.jpg|mini|desno|250px|Metrički navoj s trokutastim profilom ISO]]
[[Datoteka:Cijevni navoj.jpg|mini|desno|250px|Cijevni navoj]]
[[Datoteka:Trapezni navoj.jpg|mini|desno|250px|Trapezni navoj]]
[[Datoteka:Pilasti navoj.jpg|mini|desno|250px|Pilasti navoj]]

'''Navoj''' je osnovni dio [[vijak|vijka]] i [[matica|matice]] preko kojega se prenose spojne [[Sila|sile]]. Temelj navoja je '''zavojnica'''. Zavojnica je [[krivulja]] koja se dobije obavijanjem kosog [[pravac|pravca]] oko [[Valjak|valjka]]. Ako se kosi pravac obavija oko [[Stožac|stošca]] dobije se konusna zavojnica. Smjer obavijanja pravca može biti lijevi ili desni, pa se razlikuju lijeva i desna zavojnica. '''Desna zavojnica''' se dobije obavijanjem pravca oko rotacijskog tijela u smjeru kazaljke na satu, dok se '''lijeva zavojnica''' dobije obavijanjem u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. <ref> [http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref>

Ako se oko valjka obavija dvije ili više paralelnih zavojnica dobije se '''dvovojna''' ili '''viševojna zavojnica'''. Udaljenost između dvije točke iste zavojnice koje leže na istoj osi naziva se visina zavoja ili '''korak zavojnice'''. Dio zavojnice između tih točaka je jedan '''zavoj'''. Kut nagiba
obavijenog pravca, koji je jednak kutu između [[Tangenta|tangente]] zavojnice i normalne [[ravnina|ravnine]] na njezinu os, naziva se '''kut uspona zavojnice'''.

Navoj nastaje gibanjem [[Geometrija|geometrijskog]] tijela određenog profila po zavojnici. Obzirom da se razlikuje lijeva i desna zavojnica, razlikuje se '''desni''' i '''lijevi navoj'''. Navoj koji se obavija po vanjskoj plohi valjka naziva se '''vanjski navoj''', a navoj koji se obavija po unutarnjoj plohi valjkaste šupljine naziva se '''unutarnji navoj'''. [[Vijak]] je svaki strojni dio koji ima vanjski navoj, a [[matica]] je dio koji ima unutarnji navoj. Kako bi se vijak mogao spojiti s maticom, navoji vijka i matice moraju biti usklađeni. Glavna dimenzija navoja je '''nominalan promjer navoja'''. Nominalan promjer navoja je uvijek vanjski [[promjer]] navoja, te je označen s ''d'' za vijke i ''D'' za matice. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref>

==Vrste navoja==
Profili navoja dijele na plosnate i trokutaste. Profil plosnatog navoja je [[kvadrat]] i zato se takav navoj naziva i kvadratni navoj. Navoji kojima je teorijski profil [[trokut]] dijele se na više vrsta: metrički navoj, cjevni (Whithworthov) navoj, trapezni navoj, pilasti navoj, obli navoj.

===Metrički navoj===
[[Metrički navoj]] s trokutastim profilom ISO ima teorijski profil [[Jednakostraničan trokut|jednakostraničnog trokuta]] s [[kut]]om profila navoja 2β = 60°. Razlikuju se normalni i fini metrički navoji. '''Normalni metrički navoji''' se najviše upotrebljavaju u općoj [[Strojarstvo|strojogradnji]], a prvenstveno kod pričvrsnih vijaka i matica. '''Fini metrički navoji''' koriste se u slučajevima kada se traži što manje slabljenje elemenata [[Vijčani spoj|vijčanog spoja]], velika sigurnost od odvijanja, mali i točni pomaci vijka ili matice u aksijalnom smjeru itd.

Osnovni profil navoja vijaka s metričkim navojem standardiziran je prema ISO 261, a dimenzije navoja prema ISO 724, odnosno DIN 13 T1 (normalni navoj) i DIN 13 T12 (fini navoj). Navoji su podijeljeni u tri reda prednosti. Prvenstveno se koriste navoji '''prvog reda prednosti''', u posebnim slučajevima navoji drugog reda prednosti, a samo iznimno trećeg.

Normalni metrički navoji označavaju se slovom M i nominalnim promjerom navoja ''d'' u mm, npr. M 20. Kod finih metričkih navoja uz oznaku se još dodaje i veličina koraka ''P'' u mm, npr. M 20×1,5. Ako se radi o lijevom navoju, oznaci navoja dodaje se i međunarodna oznaka LH ([[Engleski jezik|engl]]. ''left-hand''), npr. M 20 X 1,5 LH.

===Cijevni navoj===
[[Cijevni navoj]] ili '''Whithworthov cijevni navoj''' ima teorijski profil jednak jednakokračnom [[trokut]]u s [[kut]]om profila navoja 2β = 55°. Profil navoja zaobljen je na tjemenu i u korijenu navoja, te je standardiziran prema ISO 228, DIN 2999 i DIN 3858. Zbog mogućnosti dobrog brtvljenja upotrebljavaju se za spajanje [[cijev]]i [[Vodovod|vodovodnih]] ili [[plin]]skih instalacija i raznih armatura. Nominalni promjer cjevastog navoja slaže se s unutarnjim [[promjer]]om cijevi. Označuje se slovom R i nominalnim promjerom u [[inč]]ima, npr. R 1/2″.

===Whithworthov navoj===
[[Whithworthov navoj]] ili '''Whithworthov normalni navoj''' ima teorijski profil jednak jednakokračnom trokutu s kutom profila navoja 2β = 55°. Osnovna jedinica dimenzija vijaka je u [[inč]]ima, pa na primjer Whithworthov navoj od 15/8“ ima vanjski promjer 41,277 mm. Međutim, u zemljama koje se služe metričkim sustav samo se vanjski promjer tih vijaka zadaje u inčima, a sve ostale dimenzije u [[metar|milimetrima]]. Profil navoja zaobljen je na tjemenu i u korijenu navoja.

===Trapezni navoj===
Osnovica trapeznog navoja je jednakokračan trokut s kutom profila 2β = 30°, a teorijski profil mu je [[Trapez (geometrija)|trapez]]. [[Trapezni navoj]] zamjenjuje nekada često korišten kvadratni navoj, jer se zbog automatskog centriranja vijak s trapeznim navojem lakše pomiče nego [[vijak]] s kvadratnim navojem. Najviše se koristi za pokretne navojne spojeve, npr. vretena u [[Dizalo|dizalima]], škripcima, prešama i sl. Oblik trapeznog navoja standardiziran je prema ISO 2901, a osnovne dimenzije prema ISO 2902 i DIN 103. Standardi razvrstavaju navoje prema nominalnom promjeru navoja d u tri reda prioriteta, pri čemu navode za svaki nominalan slučaj preporučene i moguće korake navoja ''P''. Trapezni navoj označava se slovima Tr, te nominalnim promjerom navoja ''d'' i korakom navoja ''P'' u mm, npr. Tr 20 × 4. Za pričvršćivanje upotrebljava se samo na onim vijcima koji služe za naročito opterećene vijčane spojeve, ili one koji se često rastavljaju (trapezni navoji se manje troše).

===Pilasti navoj===
Osnovica [[Pilasti navoj|pilastog navoja]] je pravokutni [[trokut]] s kutom profila β = 30°. Koristi se za vretena koja puno rade jer ima manje [[trenje]] od trapeznog navoja, ali prenosi velike [[sila|sile]] samo u jednom smjeru. Pilasti navoji prvog reda prioriteta se koriste za uobičajenu upotrebu, pilasti navoji drugog reda prioriteta se koriste za posebne slučajeve, a trećeg prioriteta nalazimo samo u starim konstrukcijama. Pilasti navoj označava se slovima S, te nominalnim promjerom navoja ''d'' i korakom navoja ''P'' u mm, npr. S 20 × 4.

===Obli navoj===
Obli navoj se koristi za spojnice [[Željeznica|željezničkih]] vagona, jer je neosjetljiv na oštećenje i prljavštinu. Obli navoj označava se slovima Rd, te nominalnim promjerom navoja ''d'' i korakom navoja ''P'' u [[inč]]ima, npr. Rd 20 × 1/8.

===Obli elektro-navoj===
[[Obli elektro-navoj]] ili '''Edisonov navoj''' se koristi za grla [[Električna žarulja|električnih žarulja]] i električne osigurače. Obli elektro-navoj označava se slovima E, te nominalnim promjerom navoja ''d'' u mm, kao npr. E 27. <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Kontrolni češalj za navoj]]

[[Kategorija:Strojarstvo]]

Navoj - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica