<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Navigacija</id>
	<title>Navigacija - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Navigacija"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Navigacija&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T18:26:06Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Navigacija&amp;diff=141314&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Navigacija&amp;diff=141314&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-20T08:25:35Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Navigacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{dz}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Ursa Minor constellation map.png|250px|desno|mini|Navigacija uz pomoć Sjevernjače]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Navigacija&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je [[znanost]] i [[vještina]] vođenja [[brod]]a, [[zrakoplov]]a i drugih [[objekt|objekata]] s jedne na drugu točku na [[Zemlja|Zemlji]] vodenim i zračnim [[put]]em, te [[svemirska letjelica|svemirske letjelice]] kroz [[svemir]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovni zadaci navigacije su određivanje [[kurs]]a, udaljenosti između dva mjesta i određivanje pozicije broda (zrakoplova, svemirskog broda) zbog provjere stvarno prevaljenog puta. Sredstva i načini za rješavanje tih zadataka ovise o stupnju razvoja znanosti i tehnike, pa je razvoj navigacije usko povezan s dostignućima [[astronomija|astronomije]], [[matematika|matematike]], [[hidrografija|hidrografije]] i [[tehnika|tehnike]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Razvoj navigacije==&lt;br /&gt;
===Stari vijek===&lt;br /&gt;
O razvoju navigacije u [[stari vijek|starom vijeku]] malo se zna. Najstariji način navigacije je plovidba danju u vidokrugu [[kopno|kopna]]. Od [[navigacijska oprema|navigacijskih pomoćnih sredstava]] upotrebljavao se jedino ručni [[dubinomjer]]. Plovidbu noću i [[orijentacija|orijentaciju]] prema [[zvijezda]]ma oko [[15. stoljeće pr. Kr.|15. stoljeća pr. Kr.]] opisuje [[Homer]] u [[Odiseja|Odiseji]]. Vještina vođenja broda u starom vijeku bila je najrazvijenija kod [[Feničani|Feničana]], sudeći po njihovim trgovačkim uporištima u [[9. stoljeće pr. Kr.|9. stoljeću pr. Kr.]] i van Sredozemnog mora. Grčki filozof [[Tales|Tales iz Mileta]] je oko [[600. pr. Kr.]] napisao udžbenik, koji nije sačuvan, o primjeni astronomije u navigaciji (Ναυτική αστρολογία). Iz oko [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] sačuvane su grčke pismene [[peljar|upute za plovidbu]] po kojima se vodila navigacija. [[Grci]] su prevaljeni put i udaljenost mjerili u [[stadij]]ima (oko 1/10 [[Nautička milja|M]]); uz obalu su se orijentirali pomoću markantnih prirodnih i umjetnih objekata na kopnu ([[svjetionik|svjetionici]], [[hram]]ovi), a na otvorenom moru po nebeskim tijelima i vjetrovima. Redovitost [[monsun]]a na [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] navela je grčkog pomorca [[Hipal]]a (Ιππαλος) da u [[1. stoljeće pr. Kr.|1. stoljeću pr. Kr.]] pod vjetrom plovi iz [[Arabija|Arabije]] pravo u [[Indija|Indiju]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Srednji vijek===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znanstvene metode navigacije u [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]] prenijeli su [[Arapi]], u čijim se školama u [[Španjolska|Španjolskoj]] u [[12. stoljeće|12. stoljeću]] učila i primjena astronomije u navigaciji. Drugom polovicom 12.stoljeća konstruiran je [[astrolab]] i pomoćni instrument &amp;#039;&amp;#039;nocturnal&amp;#039;&amp;#039;, kojim se moglo odrediti [[zvjezdano vrijeme]] i položaj [[Sjevernjača|Sjevernjače]] u odnosu na nebeski [[zemljopisni pol|pol]], a time i [[geografska širina]] na moru.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Šira primjena brodskog [[kompas]]a i [[pomorska karta|pomorske karte]], napredak u brodogradnji u [[14. stoljeće|14. stoljeću]], osobito uvođenje [[kormilo|kormila]] na [[krma|krmi]] broda, unijeli su više sigurnosti i pouzdanosti u vođenju broda uz obalu, a uz upotrebu astrolaba i na otvorenom moru.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvještiji [[navigator]]i (piloti) u to vrijeme bili su pomorci talijanskih primorskih gradova, osobito [[Venecija|Venecije]] i [[Genova|Genove]], a na sjeveru pomorci [[Hanza|Hanze]]. Venecijanci su upotrebljavali posebne tablice nazvane &amp;#039;&amp;#039;martologio&amp;#039;&amp;#039;, slične tablicama za zbrajanje kurseva, kojima su izračunavali približnu poziciju broda na otvorenom moru (zbrojenu poziciju) nakon jedrenja od poznate polazne pozicije. Prevaljeni put u pojedinim kursevima računali su pomoću pješčanog sata i brzine broda, procijenjene odoka.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Portugal]] je početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] postao centar razvoja navigacije. Tome je najviše doprinio [[Henrik Moreplovac]] koji je sistematizirao cjelokupno tadašnje znanje o navigaciji. Oko [[1483.]] formirana je u Portugalu posebna komisija za navigaciju, koja je sastavila tablicu deklinacija [[Sunce|Sunca]], podesnu za izračunavanje geografske širine pomoću visine Sunca u [[meridijan]]u, i poboljšala astrolab.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
* [http://www.irbs.com/bowditch/ &amp;quot;Američki praktični navigator&amp;quot;] Nathaniela Bowditcha (.pdf)&lt;br /&gt;
*&amp;#039;&amp;#039;[http://tehnika.lzmk.hr/navigacija/ navigacija]&amp;#039;&amp;#039;. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Navigacija| ]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>