https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Natrijev_nitratNatrijev nitrat - Povijest promjena2026-07-17T23:29:58ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Natrijev_nitrat&diff=176608&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-30T08:36:07Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Natrijev nitrat'''-->[[Datoteka:Sodium-nitrate-unit-cell-3D-balls.png|230px|desno|thumb|Model natrijevog nitrata.]]<br />
[[Datoteka:NaNitrate.png|230px|desno|thumb|Molekulska struktura natrijevog nitrata.]]<br />
'''Natrijev nitrat''' (NaNO<sub>3</sub>) važan je [[nitrat]], koji se javlja u prirodi.<ref>Housecroft C. E., Sharpe A. G. (2008). Inorganic Chemistry, 3rd, Prentice Hall. {{ISBN|978-0131755536}}.</ref> Najveća nalazišta su u [[Čile]]u, pa se zato naziva i '''čileanska salitra'''. Manjih nalazišta ima u [[Egipat|Egiptu]], [[Mala Azija|Maloj Aziji]], [[Kolumbija|Kolumbiji]] i [[Kalifornija|Kaliforniji]], ali od tehničkog značaja samo su nalazišta u Čileu.<br />
<br />
==Dobivanje==<br />
<br />
Sirova čileanska salitra većinom nije čista, nego se javlja s [[pijesak|pijeskom]] i [[glina|glinom]], te raznim drugim [[soli]]ma (najčešće [[natrijev klorid]]). Uz prirodnu čileansku salitru, često se nalazi jod kao primjesa. Osim toga sadrži primjese natrij-, magnezij- i kalcij-sulfata i u malim količinama kalcijevog jodata, te je siva ili smeđa kamena [[masa]]. Iz ovog [[materijal]]a dobiva se natrijev nitrat izluživanjem vrućom [[voda|vodom]]. Pri tom se nastala [[otopina]] natrijeva nitrata filtrira, da se odvoji glineni [[mulj]] i zaostali neotopljeni natrijev klorid, a zatim se hladi pri čemu kristalizira. Dobiveni natrijev nitrat je 98%-tan. Matični lugovi sadrže natrijev jodat i služe za dobivanje [[jod]]a.<ref>Parkes, G.D. & Phil, D. (1973). Melorova moderna neorganska kemija. Beograd: Naučna knjiga.</ref> U [[Njemačka|Njemačkoj]] se natrijev nitrat dobiva pretežno iz sode s [[dušična kiselina|dušičnom kiselinom]].<br />
<br />
Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + 2 HNO<sub>3</sub> → 2 NaNO<sub>3</sub> + H<sub>2</sub>O + CO<sub>2</sub><br />
<br />
i to tako da se nitrozni otpadni [[plin]]ovi od oksidacije [[amonijak]]a apsorbiraju u otopinu sode. Pri tom nastala otopina [[nitrit]]a i nitrata<br />
<br />
Na<sub>2</sub>CO<sub>3</sub> + 2 NO<sub>2</sub> → NaNO<sub>2</sub> + NaNO<sub>3</sub> + CO<sub>2</sub><br />
<br />
zakiseli se dušičnom kiselinom i oksidira se u nitrat, koji se sodom neutralizira i upari u [[vakuum]]skim isparivačima.<br />
<br />
Čileanska salitra se laboratorijski dobiva dodavanjem (otapanjem) natrijeva hidroksida (NaOH) ili sode bikarbone (NaHCO<sub>3</sub>) u dušičnoj kiselini (HNO<sub>3</sub>).<br />
<br />
==Osobine==<br />
<br />
Natrijev nitrat kristalizira iz vodene otopine u obliku bezbojnih, [[kocka]]stih [[romboedar]]a (kubična salitra), koji imaju točku taljenja na 307&nbsp;°C, a kod 380&nbsp;°C počinju se degradirati. U vodi se lako otapa i [[topljivost]] mu jako raste s porastom temperature. Higroskopan je kristal, dobro je topljiv i u glicerolu, a slabije u [[etanol]]u.<br /><br />
Zagrijavanjem se raspada i smjesama daje intenzivnu žutu boju plamena (koja dominira nad većinom ostalih boja).<br />
<ref>Ed.: Lide David R. CRC Handbook of Chemistry and Physics, 2006., 87th, Boca Raton, FL: CRC Press. 0-8493-0487-3.</ref><br />
<br />
== Upotreba ==<br />
<br />
Dezinformacije su da se upotrebljava kao umjetno gnojivo. Ne upotrebljava se kao umjetno gnojivo jer se tlo ne gnoji sa spojevima natrija, mada sa nitratima je; kalijevim, kalcijevim i magnezijevim nitratom.<br />
<br />
Upotrebljava se za proizvodnju dinamita, crnog baruta, stakla i emajla; druge su mu namjene za konzerviranje, za bistrenje otpadnih voda, kao oksidacijsko sredstvo, kao sredstvo za izmjenu topline, itd.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Nitrati]]<br />
[[Kategorija:Spojevi natrija]]</div>WikiSysop