Napuštanje nuklearne energije - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T04:18:13Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 04:18
Redak 7:		Redak 7:
	Nakon nuklearne katastrofe u [[Fukushima\|Fukushimi]] u ožujku [[2011.]] Njemačka je trajno zatvorila 8 svojih reaktora i obećala da će do [[2022.]] zatvoriti i ostale. Talijani su velikom većinom glasali da [[Italija]] također ostane zemlja bez nuklearne energije.<ref>{{Citiranje weba \| url= http://referendum.interno.it/referendum/refe110612/RFT0003.htm \| title= Italy Nuclear Referendum Results \| date= June 13, 2011}}</ref> [[Švicarska]] i [[Španjolska]] su zabranile gradnju novih nuklearnih reaktora.<ref name=nweek11>{{Citiranje weba \|url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2011/11/27/post-fukushima-nuclear-power-changes-latitudes.html \|title= Nuclear Power Goes Rogue \|author= [[Henry Sokolski]] \|date= November 28, 2011 \|work=Newsweek }}</ref> Japanski premjer naglasio je da se Japan treba prestati oslanjati na nuklearnu energiju.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-10-28/nuclear-promotion-dropped-in-japan-energy-policy-after-fukushima.html \|title=Nuclear Promotion Dropped in Japan Energy Policy After Fukushima \|author=Tsuyoshi Inajima and Yuji Okada \|date=October 28, 2011 \|work=Bloomberg }}</ref> Tajvanski predsjednik učinio je isto. [[Meksiko]] je obustavio izgradnju 10 novih nuklearnih reaktora u korist razvoja postrojenja koja rade na prirodni plin.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-11-02/mexico-scraps-plans-to-build-as-many-as-10-nuclear-plants-focus-on-gas.html \|title=Mexico Scraps Plans to Build 10 Nuclear Power Plants in Favor of Using Gas \|author=Carlos Manuel Rodriguez \|date=November 4, 2011 \|work=Bloomberg Businessweek }}</ref> [[Belgija]] razmatra odluku o zatvaranju svojih nuklearnih elektrana možda već do [[2015.]]<ref name=nweek11/>		Nakon nuklearne katastrofe u [[Fukushima\|Fukushimi]] u ožujku [[2011.]] Njemačka je trajno zatvorila 8 svojih reaktora i obećala da će do [[2022.]] zatvoriti i ostale. Talijani su velikom većinom glasali da [[Italija]] također ostane zemlja bez nuklearne energije.<ref>{{Citiranje weba \| url= http://referendum.interno.it/referendum/refe110612/RFT0003.htm \| title= Italy Nuclear Referendum Results \| date= June 13, 2011}}</ref> [[Švicarska]] i [[Španjolska]] su zabranile gradnju novih nuklearnih reaktora.<ref name=nweek11>{{Citiranje weba \|url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2011/11/27/post-fukushima-nuclear-power-changes-latitudes.html \|title= Nuclear Power Goes Rogue \|author= [[Henry Sokolski]] \|date= November 28, 2011 \|work=Newsweek }}</ref> Japanski premjer naglasio je da se Japan treba prestati oslanjati na nuklearnu energiju.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-10-28/nuclear-promotion-dropped-in-japan-energy-policy-after-fukushima.html \|title=Nuclear Promotion Dropped in Japan Energy Policy After Fukushima \|author=Tsuyoshi Inajima and Yuji Okada \|date=October 28, 2011 \|work=Bloomberg }}</ref> Tajvanski predsjednik učinio je isto. [[Meksiko]] je obustavio izgradnju 10 novih nuklearnih reaktora u korist razvoja postrojenja koja rade na prirodni plin.<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.bloomberg.com/news/2011-11-02/mexico-scraps-plans-to-build-as-many-as-10-nuclear-plants-focus-on-gas.html \|title=Mexico Scraps Plans to Build 10 Nuclear Power Plants in Favor of Using Gas \|author=Carlos Manuel Rodriguez \|date=November 4, 2011 \|work=Bloomberg Businessweek }}</ref> [[Belgija]] razmatra odluku o zatvaranju svojih nuklearnih elektrana možda već do [[2015.]]<ref name=nweek11/>

	U studenom 2011. zemlje poput [[Australija\|Australije]], [[Austrija\|Austrije]], [[Njemačka\|Njemačke]], [[Grčka\|Grčke]], [[Irska\|Irske]], [[Italija\|Italije]], [[Latvija\|Latvije]], [[Lihtenštajn]]a, [[Luksemburg]]a, [[Malta\|Malte]], [[Portugal]], [[Izrael]]a, [[Malezija\|Malezije]], [[Novi Zeland\|Novog Zelanda]] i [[Norveška\|Norveške]], i dalje se protivile nuklearnoj energiji.<ref name=gl2011>{{Citiranje weba \|url=http://www.greenleft.org.au/node/47834 \|title=Germany: Nuclear power to be phased out by 2022 \|author=Duroyan Fertl \|date=June 5, 2011 \|work=Green Left }}</ref><ref>{{~~cite news~~ \|url=http://www.economist.com/node/18441163 \|title=Nuclear power: When the steam clears \|author= \|date=March 24, 2011 \|work=The Economist \|page= }}</ref>		U studenom 2011. zemlje poput [[Australija\|Australije]], [[Austrija\|Austrije]], [[Njemačka\|Njemačke]], [[Grčka\|Grčke]], [[Irska\|Irske]], [[Italija\|Italije]], [[Latvija\|Latvije]], [[Lihtenštajn]]a, [[Luksemburg]]a, [[Malta\|Malte]], [[Portugal]], [[Izrael]]a, [[Malezija\|Malezije]], [[Novi Zeland\|Novog Zelanda]] i [[Norveška\|Norveške]], i dalje se protivile nuklearnoj energiji.<ref name=gl2011>{{Citiranje weba \|url=http://www.greenleft.org.au/node/47834 \|title=Germany: Nuclear power to be phased out by 2022 \|author=Duroyan Fertl \|date=June 5, 2011 \|work=Green Left }}</ref><ref>{{Citiranje novina \|url=http://www.economist.com/node/18441163 \|title=Nuclear power: When the steam clears \|author= \|date=March 24, 2011 \|work=The Economist \|page= }}</ref>

	Međutim, većina ovih zemalja i dalje koristi i financijski podržava nuklearnu energiju i njezina istraživanja, uključujući [[EU]] koja financira ITER projekt.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/4629239.stm</ref><ref>http://www.ncpst.ie/news-and-events/association_euratom_dcu.html</ref>		Međutim, većina ovih zemalja i dalje koristi i financijski podržava nuklearnu energiju i njezina istraživanja, uključujući [[EU]] koja financira ITER projekt.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/4629239.stm</ref><ref>http://www.ncpst.ie/news-and-events/association_euratom_dcu.html</ref>
Redak 27:		Redak 27:
	Na primjer, očekuje se da će trenutno izbacivanje nuklearne energije i prelaženje na druge oblike Njemačku stajati oko 340 milijarde [[američki dolar\|dolara]] i više od 10 godina potrebnih ulaganja (što predstavlja više od 3% njemačkog BDP-a).<ref>http://www.technologyreview.com/featured-story/428145/the-great-german-energy-experiment/</ref> Nažalost, u Njemačkoj se povećala emisija ugljičnog dioksida i cijena električne energije.<ref>http://www.globe-net.com/articles/2011/june/3/german-nuclear-phase-out-ignites-push-for-coal,-gas/?sub=</ref> Povećana potražnja za prirodnim plinom u Njemačkoj sve će više povećati ovisnost Njemačke o Rusiji.<ref>http://online.wsj.com/article/SB10001424053111904563904576584831235317422.html The Wall Street Journal Russia to Extend Life of Aging Reactors Chernobyl-Style Design Is Among Those That Nuclear Official Says Would Stay in Service; West Has Pushed for Shutdowns</ref> Stoga, izbacivanje nuklearne energije u [[Njemačka\|Njemačkoj]] dovelo je do mnogo neželjenih posljedica. Isključivanje više nuklearnih postrojenja i poticajući [[Rusija\|Rusiju]], [[Njemačka]] je nastavila koristiti svoje starije i opasnije reaktore.		Na primjer, očekuje se da će trenutno izbacivanje nuklearne energije i prelaženje na druge oblike Njemačku stajati oko 340 milijarde [[američki dolar\|dolara]] i više od 10 godina potrebnih ulaganja (što predstavlja više od 3% njemačkog BDP-a).<ref>http://www.technologyreview.com/featured-story/428145/the-great-german-energy-experiment/</ref> Nažalost, u Njemačkoj se povećala emisija ugljičnog dioksida i cijena električne energije.<ref>http://www.globe-net.com/articles/2011/june/3/german-nuclear-phase-out-ignites-push-for-coal,-gas/?sub=</ref> Povećana potražnja za prirodnim plinom u Njemačkoj sve će više povećati ovisnost Njemačke o Rusiji.<ref>http://online.wsj.com/article/SB10001424053111904563904576584831235317422.html The Wall Street Journal Russia to Extend Life of Aging Reactors Chernobyl-Style Design Is Among Those That Nuclear Official Says Would Stay in Service; West Has Pushed for Shutdowns</ref> Stoga, izbacivanje nuklearne energije u [[Njemačka\|Njemačkoj]] dovelo je do mnogo neželjenih posljedica. Isključivanje više nuklearnih postrojenja i poticajući [[Rusija\|Rusiju]], [[Njemačka]] je nastavila koristiti svoje starije i opasnije reaktore.

	Manjak električne energije nakon gašenja nuklearnih postrojenja, [[Njemačka\|Njemačku]] prisiljava da se i dalje oslanja na susjedne zemlje, uključujući i uvoz električne energije iz francuskih nuklearnih postrojenja.<ref name="news.bbc.co.uk">{{~~cite news~~\| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4295389.stm \| work=BBC News \| title=Germany split over green energy \| date=2005-02-25}}</ref>		Manjak električne energije nakon gašenja nuklearnih postrojenja, [[Njemačka\|Njemačku]] prisiljava da se i dalje oslanja na susjedne zemlje, uključujući i uvoz električne energije iz francuskih nuklearnih postrojenja.<ref name="news.bbc.co.uk">{{Citiranje novina\| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4295389.stm \| work=BBC News \| title=Germany split over green energy \| date=2005-02-25}}</ref>

	== Za i protiv napuštanja nuklearne energije==		== Za i protiv napuštanja nuklearne energije==
Redak 38:		Redak 38:
	Različite udruge za [[zaštita okoliša\|zaštitu okoliša]] kritiziraju, s ekološkog aspekta, [[radijacija\|zračenje]]. Oni kritiziraju cijeli ciklus koji nuklearno gorivo prolazi, od [[rudarstvo\|rudarstva]], obogaćivanja i dugotrajnog skladištenja pa sve do same potrošnje goriva i odlaganja nuklearnog otpada. Udruge upozoravaju na radioaktivna onečišćenja, zahtijevaju strogo pridržavanje mjera opreza i korištenje tehnologija za koje se može dokazati da nemaju značajan štetni utjecaj na [[organizam\|živa bića]] i [[biosfera\|biosferu]].<ref name="7020.php"/>		Različite udruge za [[zaštita okoliša\|zaštitu okoliša]] kritiziraju, s ekološkog aspekta, [[radijacija\|zračenje]]. Oni kritiziraju cijeli ciklus koji nuklearno gorivo prolazi, od [[rudarstvo\|rudarstva]], obogaćivanja i dugotrajnog skladištenja pa sve do same potrošnje goriva i odlaganja nuklearnog otpada. Udruge upozoravaju na radioaktivna onečišćenja, zahtijevaju strogo pridržavanje mjera opreza i korištenje tehnologija za koje se može dokazati da nemaju značajan štetni utjecaj na [[organizam\|živa bića]] i [[biosfera\|biosferu]].<ref name="7020.php"/>

	Nadalje, u prošlosti su se velike količine radioaktivnog otpada odlagale u oceane i mora. Danas se to zabranjeno.<ref>{{~~cite news~~\| url=http://www.guardian.co.uk/nuclear/article/0,2763,1029372,00.html \| location=London \| work=The Guardian \| first=Paul \| last=Brown \| title=Decaying and dangerous, the legacy of a flawed nuclear vision \| date=2003-08-26}}</ref>		Nadalje, u prošlosti su se velike količine radioaktivnog otpada odlagale u oceane i mora. Danas se to zabranjeno.<ref>{{Citiranje novina\| url=http://www.guardian.co.uk/nuclear/article/0,2763,1029372,00.html \| location=London \| work=The Guardian \| first=Paul \| last=Brown \| title=Decaying and dangerous, the legacy of a flawed nuclear vision \| date=2003-08-26}}</ref>

	====Gospodarstvo ====		====Gospodarstvo ====

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

2021-12-01T10:34:07Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

2021-12-01T02:46:00Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-03T22:47:27Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{poveznice}}
'''Napuštanje nuklearne energije''' je prekid korištenja [[nuklearna energija|nuklearne energije]] za proizvodnju energije. Napuštanje nuklearne energije obično uključuje zatvaranje nuklearnih elektrana i korištenje obnovljivih izvora energije, kao i drugih goriva.
[[Austrija]] je prva započela zatvaranje nuklearnih elektrana ([[1978.]]), a ubrzo nakon nje [[Švedska]] ([[1980.]]), [[Italija]] ([[1987.]]), [[Belgija]] ([[1999.]]) te [[Njemačka]] ([[2000.]]).

[[Austrija]] i [[Španjolska]] otišle su toliko daleko da donose zakone o zabrani gradnje novih nuklearnih elektrana. Nekoliko drugih zemalja u [[Europa|Europi]] raspravlja o napuštanju nuklearne energije.

Nakon nuklearne katastrofe u [[Fukushima|Fukushimi]] u ožujku [[2011.]] Njemačka je trajno zatvorila 8 svojih reaktora i obećala da će do [[2022.]] zatvoriti i ostale. Talijani su velikom većinom glasali da [[Italija]] također ostane zemlja bez nuklearne energije.<ref>{{cite web | url= http://referendum.interno.it/referendum/refe110612/RFT0003.htm | title= Italy Nuclear Referendum Results | date= June 13, 2011}}</ref> [[Švicarska]] i [[Španjolska]] su zabranile gradnju novih nuklearnih reaktora.<ref name=nweek11>{{cite web |url=http://www.thedailybeast.com/newsweek/2011/11/27/post-fukushima-nuclear-power-changes-latitudes.html |title= Nuclear Power Goes Rogue |author= [[Henry Sokolski]] |date= November 28, 2011 |work=Newsweek }}</ref> Japanski premjer naglasio je da se Japan treba prestati oslanjati na nuklearnu energiju.<ref>{{cite web |url=http://www.bloomberg.com/news/2011-10-28/nuclear-promotion-dropped-in-japan-energy-policy-after-fukushima.html |title=Nuclear Promotion Dropped in Japan Energy Policy After Fukushima |author=Tsuyoshi Inajima and Yuji Okada |date=October 28, 2011 |work=Bloomberg }}</ref> Tajvanski predsjednik učinio je isto. [[Meksiko]] je obustavio izgradnju 10 novih nuklearnih reaktora u korist razvoja postrojenja koja rade na prirodni plin.<ref>{{cite web |url=http://www.bloomberg.com/news/2011-11-02/mexico-scraps-plans-to-build-as-many-as-10-nuclear-plants-focus-on-gas.html |title=Mexico Scraps Plans to Build 10 Nuclear Power Plants in Favor of Using Gas |author=Carlos Manuel Rodriguez |date=November 4, 2011 |work=Bloomberg Businessweek }}</ref> [[Belgija]] razmatra odluku o zatvaranju svojih nuklearnih elektrana možda već do [[2015.]]<ref name=nweek11/>

U studenom 2011. zemlje poput [[Australija|Australije]], [[Austrija|Austrije]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Grčka|Grčke]], [[Irska|Irske]], [[Italija|Italije]], [[Latvija|Latvije]], [[Lihtenštajn]]a, [[Luksemburg]]a, [[Malta|Malte]], [[Portugal]], [[Izrael]]a, [[Malezija|Malezije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i [[Norveška|Norveške]], i dalje se protivile nuklearnoj energiji.<ref name=gl2011>{{cite web |url=http://www.greenleft.org.au/node/47834 |title=Germany: Nuclear power to be phased out by 2022 |author=Duroyan Fertl |date=June 5, 2011 |work=Green Left }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.economist.com/node/18441163 |title=Nuclear power: When the steam clears |author= |date=March 24, 2011 |work=The Economist |page= }}</ref>

Međutim, većina ovih zemalja i dalje koristi i financijski podržava nuklearnu energiju i njezina istraživanja, uključujući [[EU]] koja financira ITER projekt.<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/4629239.stm</ref><ref>http://www.ncpst.ie/news-and-events/association_euratom_dcu.html</ref>

==Ukratko==
Popularni antinuklearni pokret stekao je snagu u zapadnom svijetu, na temelju zabrinutosti radi nekoliko nuklearnih nesreća i zbrinjavanja nuklearnog otpada. Kritičari koji se protive nuklearnoj energiji smatraju da je izrazito opasna, te da je to skup način zagrijavanja vode za proizvodnju [[električna energija|električne energije]].<ref>Helen Caldicott (2006). ''Nuclear Power is Not the Answer to Global Warming or Anything Else'', Melbourne University Press, {{ISBN|0-522-85251-3}}, p. xvii</ref>

Ključnu ulogu u zaustavljanju nuklearnih postrojenja u mnogim zemljama imale su dvije nesreće, Three Mile Island nesreća u [[SAD|SAD-u]] [[1979.]] i [[černobilska katastrofa]] [[1986.]] godine. Glavni protivnici nuklearne energije su Prijatelji Zemlje, [[Greenpeace]], Institut za energetiku i zaštitu okoliša, Istraživanja o nuklearnoj energiji i njezinim resursima te Sortir du nucléaire ([[Francuska]]).

Nekoliko zemalja, posebno [[Europa|europskih]], napustile su korištenje nuklearne energije još [[1987.]]<ref name="berssele">[http://www10.antenna.nl/wise/index.html?http://www10.antenna.nl/wise/551/5290.html Netherlands: Court case on closure date Borssele NPP], article from anti-nuclear organization (WISE), dated June 29, 2001.</ref> Na referendumima u [[Austrija|Austriji]] ([[1978.]]), [[Švedska|Švedskoj]] ([[1980.]]) i [[Italija|Italiji]] ([[1987.]]) izglasano je ukidanje nuklearne energije, dok je oporba u [[Irska|Irskoj]] ukinula svoj tadašnji nuklearni program.

Zemlja koje nemaju nuklearne elektrane ili imaju ograničen broj novih nuklearnih postrojenja su [[Australija]], [[Austrija]], [[Njemačka]], [[Grčka]], [[Italija]], [[Irska]] i [[Norveška]].<ref name="nuclearoutlook">[http://www.world-nuclear.org/sym/1999/birol.htm Nuclear Power in the World Energy Outlook], by the [[Uranium Institute]], 1999. Note that Norway has two research reactors, at [http://www.ife.no/departments/reactor_operation/index_html-en?set_language=en&cl=en Kjeller] and [http://www.ife.no/hrp/index_html?set_language=en&cl=en Halden], producing an insignificant amount of power.</ref><ref name="nuclearfree">[http://www10.antenna.nl/wise/index.html?http://www10.antenna.nl/wise/478/aai.html Anti-nuclear resolution of the Austrian Parliament], as summarised by an anti-nuclear organisation (WISE).</ref>
[[Poljska]] je zaustavila gradnju nuklearnih postrojenja.<ref name="nuclearoutlook" /><ref name="polandnuclearstop">[http://www.euronuclear.org/e-news/e-news-8/newsfrompoland.htm Nuclear news from Poland], article from the Web site of the [[European Nuclear Society]], April 2005.</ref> Iako se još uvijek oslanjaju uglavnom na nuklearnu energiju, [[Belgija]], [[Njemačka]], [[Španjolska]] i [[Švedska]] odlučile su ne graditi nova nuklearna postrojenja i namjeravaju ukinuti nuklearnu energiju.<ref name="nuclearoutlook" /><ref name="germanynuclearstop">[http://www.dw-world.de/dw/article/0,1564,1029748,00.html Germany Starts Nuclear Energy Phase-Out], article from [http://www.dw-world.de/ Deutsche Welle], November 14, 2003.</ref>

Parlamentarna odluka u [[Finska|Finskoj]] o dozvoli za izgradnju petine nuklearnih postrojenja je vrlo značajna jer je prva takva odluka u Zapadnoj Europi u više od 10 godina.<ref>{{cite web| url=http://www.world-nuclear.org/info/inf76.htm| title=Nuclear Energy in Finland| year=September 2005| accessdate=2006-05-19| publisher=World Nuclear Association| archiveurl=https://web.archive.org/web/20080919094923/http://www.world-nuclear.org/info/inf76.htm| archivedate=19 rujna 2008}}</ref>

Zemlje koje namjeravaju zatvoriti nuklearne eleketrane moraju pronaći druge načine za proizvodnju električne energije ili će biti prisiljene postati ovisne o uvozu. Dakle, rasprava o ukidanju nuklearne energije zapravo je usko povezana s komercijalizacijom [[obnovljivi izvori energije|obnovljivih izvora energije]]. Alternativu nuklearnoj energiji čine [[hidroenergija]], [[Vjetroelektrana|vjetroelektrane]], [[solarna energija]], [[biomasa]] i drugi [[obnovljivi izvori energije]].

Na primjer, očekuje se da će trenutno izbacivanje nuklearne energije i prelaženje na druge oblike Njemačku stajati oko 340 milijarde [[američki dolar|dolara]] i više od 10 godina potrebnih ulaganja (što predstavlja više od 3% njemačkog BDP-a).<ref>http://www.technologyreview.com/featured-story/428145/the-great-german-energy-experiment/</ref> Nažalost, u Njemačkoj se povećala emisija ugljičnog dioksida i cijena električne energije.<ref>http://www.globe-net.com/articles/2011/june/3/german-nuclear-phase-out-ignites-push-for-coal,-gas/?sub=</ref> Povećana potražnja za prirodnim plinom u Njemačkoj sve će više povećati ovisnost Njemačke o Rusiji.<ref>http://online.wsj.com/article/SB10001424053111904563904576584831235317422.html The Wall Street Journal Russia to Extend Life of Aging Reactors Chernobyl-Style Design Is Among Those That Nuclear Official Says Would Stay in Service; West Has Pushed for Shutdowns</ref> Stoga, izbacivanje nuklearne energije u [[Njemačka|Njemačkoj]] dovelo je do mnogo neželjenih posljedica. Isključivanje više nuklearnih postrojenja i poticajući [[Rusija|Rusiju]], [[Njemačka]] je nastavila koristiti svoje starije i opasnije reaktore.

Manjak električne energije nakon gašenja nuklearnih postrojenja, [[Njemačka|Njemačku]] prisiljava da se i dalje oslanja na susjedne zemlje, uključujući i uvoz električne energije iz francuskih nuklearnih postrojenja.<ref name="news.bbc.co.uk">{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/4295389.stm | work=BBC News | title=Germany split over green energy | date=2005-02-25}}</ref>

== Za i protiv napuštanja nuklearne energije==

===Argumenti za napuštanje nuklearne energije===

==== Okoliš ====
Antinuklearni državni političari kao argument često navode brigu za okoliš i prirodu. Ipak, glavni razlog je sigurnost prirode i okruženja ljudi. [[Nuklearna nesreća|Nuklearne nesreće]] iz prošlosti izazavale su visoka radioaktivna onečišćenja. Najveća nuklearna nesreća u [[Černobilska katastrofa|Černobilu]] izazvala je 43 smrtna slučaja, povrijedila mnoge ljude i velike količine zemljišta učinila neupotrebljivim sljedećih nekoliko stoljeća. IAEA izvješće procjenjuje da će 4000 ljudi umrijeti od posljedica [[Černobilska katastrofa|Černobilske katastrofe]].<ref name="7020.php">[http://www.bmu.de/atomenergie/doc/7020.php] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050218113207/http://www.bmu.de/atomenergie/doc/7020.php |date=18 veljače 2005 }}</ref><ref>[http://www.greenpeace.org/international/campaigns/nuclear Nuclear | Greenpeace International]. Greenpeace.org. Retrieved on 2011-06-04.</ref>

Različite udruge za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] kritiziraju, s ekološkog aspekta, [[radijacija|zračenje]]. Oni kritiziraju cijeli ciklus koji nuklearno gorivo prolazi, od [[rudarstvo|rudarstva]], obogaćivanja i dugotrajnog skladištenja pa sve do same potrošnje goriva i odlaganja nuklearnog otpada. Udruge upozoravaju na radioaktivna onečišćenja, zahtijevaju strogo pridržavanje mjera opreza i korištenje tehnologija za koje se može dokazati da nemaju značajan štetni utjecaj na [[organizam|živa bića]] i [[biosfera|biosferu]].<ref name="7020.php"/>

Nadalje, u prošlosti su se velike količine radioaktivnog otpada odlagale u oceane i mora. Danas se to zabranjeno.<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/nuclear/article/0,2763,1029372,00.html | location=London | work=The Guardian | first=Paul | last=Brown | title=Decaying and dangerous, the legacy of a flawed nuclear vision | date=2003-08-26}}</ref>

====Gospodarstvo ====
Neki znanstvenici su tvrdili da je nuklearna energija ekonomski nepovoljana zbog velikih kapitalnih troškova u izgradnje nuklearnih elektrana. Veliki kapitalni troškovi pri gradnji nuklearnih elektrana i mogućnost kašnjenja predstavljaju rizik za investitore<ref name="paine">Jeffrey R. Paine, "Will Nuclear Power Pay for Itself?", The Social Science Journal, volume 33, number 4, pages 459–473, 1996.</ref> (kao i svaka druga investicija s visokim kapitalnim troškovima, npr. elektrane na ugljen i rafinerije nafte). Kao alternativu, investitori mogu izabrati ulaganje u postrojenja na prirodni plin. Iako je cijena električne energije u tom slučaju veća, manji kapitalni troškovi ukazuju na manji rizik u investiranju.

Međutim, nestabilnost cijene prirodnog plina<ref>[http://www.wtrg.com/daily/oilandgasspot.html Crude Oil Spot and Natural Gas Spot Prices – NYMEX]. Wtrg.com. Retrieved on 2011-06-04.</ref> pokazala se kao veći rizik investitorima nego prije, a stvaranje nuklearnih elektrana i termoelektrana na ugljen atraktivnijima.

==== Sigurnost ====
Nuklearne elektrane su postale mete napada tokom vojnih sukoba u posljenja tri desetljeća. Neke elektrane su u više navrata napadnute tijekom vojnih zračnih udara:<ref name=benj>[[Benjamin K. Sovacool]] (2011). ''[[Contesting the Future of Nuclear Power]]: A Critical Global Assessment of Atomic Energy'', World Scientific, p. 192.</ref>

*U rujnu 1980., Iran je bombardirao nuklearni kompleks Al Tuwaitha u Iraku.
*U lipnju 1981., izraelski zračni napad potpuno je uništio nuklearni istraživački objekt Osirak u Iraku.
*Između 1984. i 1987., Irak je bombardirao nuklearnu elektranu Bushehr u Iranu šest puta.
*1991. Irak je pokrenuo Scud raketu na izraelsku nuklearnu elektranu Dimona.
*U rujnu 2007., Izrael je bombardirao Sirijsku nuklearnu elektranu koja je bila u procesu gradnje.<ref name=benj/>

==== Otpad ====
Problem dugoročne pohrane [[radioaktivni otpad|radioaktivnog opada]] iz nuklearnih elektrana nije rješen, ali postoji mogućnost pohranjivanja u geološka spremišta. Nuklearni otpad u zemljama koje imaju nuklearne elektrane je vrlo mali u odnosu na ukupan industrijski otpad. Ipak, opasan je i potrebno je zbrinuti se za njega.<ref name="inf04">{{cite web| url=http://www.world-nuclear.org/info/inf04.htm| title=Waste Management in the Nuclear Fuel Cycle| year=February 2006| publisher=World Nuclear Association| accessdate=2006-05-19| archiveurl=https://web.archive.org/web/20100220015311/http://www.world-nuclear.org/info/inf04.htm| archivedate=20 veljače 2010}}</ref>

=== Argumenti protiv napuštanja nuklearne energije ===

==== Efekt staklenika i zaštita okoliša ====
Nedavno je obnovljen interes za nuklearnu energiju, ponajviše zbog smanjenja rezervi [[nafta|nafte]] i [[globalno zatopljenje|globalnog zatopljenja]]. Svakim danom potrošnja električne energije raste, a nuklearna energija ne razvija problem [[efekt staklenika|efekta staklenika]] u odnosu na [[ugljen]] koji se većinom koristi.<ref>[http://www.world-nuclear.org/opinion/nyt090405.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061230213106/http://www.world-nuclear.org/opinion/nyt090405.htm |date=30 prosinca 2006 }}</ref><ref>[http://www.ecolo.org/media/articles/articles.in.english/love-indep-24-05-04.htm James Lovelock: Nuclear power is the only green solution]. Ecolo.org (2004-05-24). Retrieved on 2011-06-04.</ref><ref>http://www.issues2000.org/2004/George_W_Bush_Energy_+_Oil.htm</ref> Nekoliko organizacija za zaštitu okoliša ipak zagovara nuklearnu energiju.<ref>[http://www.ccnr.org/no_nukes_cnp.html Nuclear is not the solution to climate change]. Ccnr.org. Retrieved on 2011-06-04.</ref>

Na primjer, [[Njemačka]] se u svojoj fazi napuštanja nuklearne enrgije okrenula [[obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]] te na taj način želi povećati učikovitost elektrana na fosilna goriva kako bi smanjili ovisnost o [[ugljen]]u. Cilj im je do 2020. smanjiti emisiju [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] za 40% u odnosu 1990. godinu. Njemačka je postala jedan od lidera u nastojanjima da ispuni [[Kyoto protokol]].<ref name="news.bbc.co.uk"/>

Nuklearne elektrane pri normalnom radu ne stvaraju [[efekt staklenika]] niti pepeo, međutim, [[rudarstvo]] i prerada [[uran]]a uključije emisiju štetnih plinova. Emisije koje tokom pritom proizlaze se mogu usporediti s energijom vjetra .<ref name="ne6">{{cite web| url=http://www.world-nuclear.org/education/ne/ne6.htm| title=Nuclear Electricity Chapter 6| publisher=World Nuclear Association| year=2003| accessdate=2006-05-19| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060908212914/http://www.world-nuclear.org/education/ne/ne6.htm| archivedate=8 rujna 2006}}</ref> Kako god, pitanje rasprave<ref>http://www.sustainabilitycentre.com.au/NukeDebateAustScience.pdf</ref> je da [[efekt staklenika]] iz rudarskog dijela procesa, mljevenja i obogaćivanja može biti znatno veći problem u budućnosti, kao i osiromašene svjetske rezerve urana s visokom ocjenom, i one s niskom koje se sve više koriste.<ref name="stormsmith">{{cite web| url=http://www.stormsmith.nl/| title=Nuclear Power: the Energy Balance| first=Jan Willem Storm| last=van Leeuwen| coauthors=Philip Smith| accessdate=2006-05-19}}</ref> Ovakavo gledište ne podržavaju nuklearni energetičari.

Sve nuklearne elektrane, i one koje pomoću fosilnih goriva podižu temperaturu vode koja se koristi kad se ohladi, mogu predstavlajati opasnost za čitav vodeni svijet u određenim eko sustavima.To uključuje i izumiranje nekih vrsta riba kao posljedica hidroenergije i drugih ljudskih aktivnosti. Ovakve poteškoće uvelike se mogu smanjiti pomoću [[rashladni toranj|rashladnih tornjeva]] koji se postavljaju na mjesta gdje se procjenjuje da je pretjerano zagrijavanje neprihvatljivo. Također, elektrane se mogu pozicionirati blizu oceana ili na nekim mjestima gdje se zagrijana voda može raspršiti kroz velike količine hladne vode. Ovakvim kombinacijama povećava se potencijal za smanjenjem gubitka topline tokom procesa i povećanjem učikovistosti svih vrsta elektrana gdje se para koristi u generaciji. Svi ostali otpadni produkti nuklearnih postrojenja mogu biti pohranjeni. To se razlikuje od drugih izvora energije gdje je zagađenje puštano direktno u okoliš, kao što su [[ugljen]] i [[nafta]]. Bez nuklearnih elektrana [[SAD]] će proizvoditi gotovo 700 milijuna metričkih tona [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] godišenje. To je gotovo jednako količini koja se trenutno poizvede u SAD-u korištenjem automobila.<ref name="whitehouse 2005">{{cite web| url=http://www.whitehouse.gov/news/releases/2005/06/20050622.html| date=June 22, 2005| title=President Discusses Energy Policy, Economic Security| publisher=The White House| accessdate=2006-05-19}}</ref>

Nuklearni otpad s vremenom postaje manje radioaktivan. Nakon 50 godina 99.1% zračenja nestaje.<ref name="ne5">[http://www.world-nuclear.org/education/ne/ne5.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060909034318/http://www.world-nuclear.org/education/ne/ne5.htm |date=9 rujna 2006 }}</ref> To je velika prednost za razliku od [[arsen]]a i drugih kemikalija koje se koriste i koje će zauvjek biti postojane u oklišu. Unatoč tome što je najkontroverznije, nuklearni energetičari tvrde da je podzemno rješenje za trajno zbrinavanje otpada u potpunosti ispitano. Pozivaju se na mjesta gdje je otpad pohranjen 2 milijuna godina s minimalonim kontaminacijama okolnog eko sustava.<ref>[http://www.wonuc.org/nucwaste/oklo.htm Nuclear Waste]. Wonuc.org. Retrieved on 2011-06-04.</ref> Nadalje, količina nuklearnog otpada u industrijskim zemljama je ima veoma mali volumen, a manje od 1% po jedinici volumena se smatra otrovnim.<ref name="inf04"/> 96% nuklearnog otpada se može reciklirati i ponovo upotrijebiti, a ostali rizici se smatraju prihvatljivim.<ref name="inf69">[http://www.world-nuclear.org/info/inf69.htm ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100213064904/http://www.world-nuclear.org/info/inf69.htm |date=13 veljače 2010 }}</ref>

Prema antinukelarnim aktivistima, curenja radioaktivnoh tvari dovode u pitanje sigurnost svih koji su na bilo koji način povezani s bilo kojom nuklearnom elektranom. Kako bi se suzbila zabrinutost da nuklearne elektrane zračenjem dovode do opasnosti, svi operateri nuklearnih elektrana su dužni mjeriti zračenja kako u stanicama tako i na određenoj udaljenosti oko njih. Također su obavezni izvještavati za sve čestice i svako zračenje koje imaju. Svi ti podaci moraju biti uvjereni i prihvaćeni. Ovakva je praksa više-manje u svim zemljama koje su članice IAEA. U slučaju da postoji opasnost za okolinu, to mora biti prijavljeni i intervenirano. Ipak, uglavnom se takvi slučajevi ne dešavaju. Osim toga, svi operateri su dužni javno objaviti sve popise mjerenja i same rezultate.<ref>[http://www.bnfl.co.uk/index.aspx?page=124 bnfl.co.uk]. bnfl.co.uk. Retrieved on 2011-06-04.</ref>
Pojedinci koji žive u blizini nuklearnih elektrana su u opasnosti otprilike 1% od zračenja<ref name="ne6"/><ref>http://www.barsebackkraft.se/templates/Umain.asp?ItemID=1630&OItemID=1627&siteid=</ref>, što se smatra prihvatljivim.<ref name="inf06">{{cite web| url=http://www.world-nuclear.org/info/inf06.htm| title=Safety of Nuclear Power Reactors| year=May 2006| publisher=World Nuclear Association| accessdate=2006-05-19| archiveurl=https://web.archive.org/web/20100929231112/http://www.world-nuclear.org/info/inf06.htm| archivedate=29 rujna 2010}}</ref> INES evidentirani slučajevi u zadnjih 6 mjeseci se mogu vidjeti ovdje.<ref>[http://www-news.iaea.org/news/ NEWS – Home Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110628231557/http://www-news.iaea.org/news/ |date=28 lipnja 2011 }}. News.iaea.org (2001-10-31). Retrieved on 2011-06-04.</ref>

==Preporučena literatura==
*William D. Nordhaus, ''The Swedish Nuclear Dilemma – Energy and the Environment''. 1997. Hardcover, {{ISBN|0-915707-84-5}}.
*[[Bernard Leonard Cohen]], ''The Nuclear Energy Option: An Alternative for the 90's''. 1990. Hardcover. {{ISBN|0-306-43567-5}}. [http://www.phyast.pitt.edu/~blc/ Bernard Cohen's homepage] contains the full text of the book.
*[http://www.francenuc.org/ La France Nucleaire] Nuclear France: Materials and Sites (online book in English and French)

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Nuclear Power Phase-Out}}
[[Kategorija:Obnovljiva energija]]
[[Kategorija:U izradi, Energetika]]

[[sv:Kärnkraft#Kärnkraftsfrågan]]